Ngaahi Pulusinga Kimuʻá
12: Tokanga ki he Ngāué, Maʻu ʻa e Ngaahi Ouaú


12

Tokanga ki he Ngāué, Maʻu ʻa e Ngaahi Ouaú

Fakalaulauloto:Ko e hā ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá?

Mamata:“Doing What Matters Most” (ʻIkai ha foʻi vitiō? Lau ʻa e peesi hono hokó.)

Aleaʻi:Ko e hā ha ngaahi meʻa taʻe-mahuʻinga ʻoku fai ʻe he kakaí ke maumauʻi honau taimí? Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke langa ha ngaahi temipale neongo ʻa e mātuʻaki masiva ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Ko e hā hono ʻuhingá?

Lau ʻa e:Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20; 136:4; 1 Nīfai 18:2--3 (ʻi he toʻomataʻú)

Lau ʻa e:“Ko e Lao ʻo Hono Tokangaʻi ʻo e Kelekelé” (ʻi he peesi hokó)

Aleaʻi:Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻEletā Uitisou ʻi he loto temipalé? Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Nīfai ʻi he moʻungá?

Ko e hā ʻoku mahuʻinga lahi ai ke tau moʻui taau mo e temipalé, ʻi heʻetau feinga ke moʻui fakafalala pē kiate kitautolú?

Lau mo ha hoa ʻa e potu folofola ʻi laló. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e teuteuʻi kitautolu ʻi he lotu he temipalé ke maʻu ʻa e meʻa ʻaonga kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí? Talanoa ki he mahuʻinga ʻo e meʻá ni ki hoʻo moʻuí pea mo hoʻo taumuʻa ke moʻui fakafalala pē kiate koé.

ʻĪmisi
couple with Laie Hawaii Temple in background

Tukupā:Tukupā ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení he lolotonga ʻo e uiké. Fakaʻilongaʻi ʻa e fanga kiʻi puhá ʻi he taimi kuó ke fakakakato ai e ngāué takitaha:

  • Akoako ke ke moʻui taau mo e temipalé ʻi he ʻaho kotoa pē.

  • Akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki ho fāmilí. Akoʻi ange ʻa e founga ʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ʻalu ki he temipalé ke nau lavameʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino, pea aleaʻi mo kinautolu ʻa e meʻa kuo pau ke mou fai ke maʻu ai ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé.

  • Hokohoko atu hono akoako fakahoko ʻo e tefitoʻi moʻoni fakavaʻe kimuʻá.

Fakahoko ʻa e Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá

Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, pea lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

TOKOTAHA FAKAMATALÁ: Naʻe tō ha vakapuna ʻi Folōlita ʻi ha pō fakapoʻuli ʻi Tīsema. Naʻe mate ai ha kakai ʻe toko 100 tupu. Naʻe maile pē ʻe 20 mei he feituʻu naʻa nau mei hao aí.

PALESITENI ʻUKITOFA: Hili e fakatuʻutāmakí, naʻe feinga ʻa e kau fakatotoló ke ʻilo hono tupuʻangá. Naʻe ʻalu hifo lelei pē ʻa e nāunau ki he tūʻutá. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito pē ʻa e tafaʻaki fakamīsini ia ʻo e vaká. Naʻe ngāue lelei ʻa e meʻa kotoa pē—tuku kehe pē ha meʻa ʻe taha: ko ha foʻi ʻuhila ʻe taha naʻe pā. Naʻe hanga ʻe he kiʻi foʻi ʻuhila ko iá—ʻa ia ʻoku sēniti nai ʻe 20 hono mahuʻingá—ʻo kamataʻi ha ngaahi meʻa lalahi ne iku ke mole fakamamahi ai ha moʻui ʻa ha kakai ʻe toko 100 tupu.

ʻOku mahino, ʻoku ʻikai ko e foʻi ʻuhilá naʻá ne fakatupu ʻa e fakatuʻutāmakí; naʻe hoko ia he naʻe tukutaha e tokanga ʻa e kau ngāué ia ʻi ha meʻa naʻe ʻikai fuʻu mahuʻinga he taimi ko iá, kae ngalo ʻiate kinautolu ʻa e meʻa mahuʻinga tahá.

ʻOku ʻikai ko e kau pailaté pē ʻoku nau faʻa fakahehema ke tukutaha ʻenau tokangá ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá. ʻOku tau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki kotoa pē. … ʻOku tukutaha nai [hoʻo fakakaukaú mo e lotó] ʻi he ngaahi meʻa muna mo laulaunoá, pe ko e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá?

(Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku Tau Fai ha Ngāue Lahi pea ʻOku ʻIkai Ke Tau Faʻa ʻAlu Hifo,” Ensign mo e Liahona, Mē 2009, 59--60.

The Law of Soil Management [Ko e Tefitoʻi Moʻoni Hono Tokangaʻi ʻo e Kelekelé]

ʻELETĀ UITISOU:

Naʻa mau fakatahataha ʻi ha ngaahi taʻu, mo ʻeku kau ngāué ʻi he malumalu ʻo ha tokoni fakapaʻanga mei he puleʻangá, ha fakamatala ʻi he malaʻe ʻo e hauhau ʻo e kelekelé; ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu ha fakamatala fakalūkufua ʻiate kimautolu. Naʻe faifai peá u foʻi.

Naʻá ku ʻalu mo hoku uaifí ki he temipalé ʻi he ʻaho ko iá ke fakangaloki ʻa e meʻa naʻe ʻikai lavá. Ne maʻu ʻi he loki ʻenitaumeni hono tolú, ʻa e foungá, ne ʻikai fai ki ai ha ʻamanaki, ʻa ia kuo ʻosi fuoloa hono pākí. …

Ko e meʻafoaki ia ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku hū ʻi he founga totonu ki he temipalé, he ko ha potu ia ʻoku ʻamanaki ʻe fai mai ai e ngaahi fakahaá. ʻOku ou fakahoko atu ʻeku fakamoʻoni fakafoʻituituí ʻoku moʻoni ʻeni.

(ʻI he Alan K. Parrish, Modern Temple Worship, 156--57)

Paaki