Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Vahe 3: Lēsoni 1—Ko e Pōpoaki ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí


“Vahe 3: Lēsoni 1—Ko e Pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023)

“Vahe 3: Lēsoni 1,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí

Vahe 3: Lēsoni 1

Ko e Pōpoaki ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

ʻE Ala Fifili ʻa e Kakaí

  • ʻOku ʻi ai nai ha ʻOtua?

  • Te u lava fēfē ʻo ongoʻi ofi ange ki he ʻOtuá?

  • Te u lava fēfē ʻo ʻilo ʻa e moʻoní ʻi he māmani puputuʻu ʻo e ʻaho ní?

  • ʻE lava fēfē ʻo tokoni ʻa e tui fakalotú kiate au?

  • Ko e hā ʻoku fuʻu lahi pehē ai ʻa e ngaahi siasí?

  • Ko e hā ʻoku lahi pehē ai hoku ngaahi ʻahiʻahí?

  • Te u lava fēfē ke maʻu ha nonga ʻi he taimi ʻo e ngaahi faingataʻá?

  • Te u lava fēfē ke fiefia ange?

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he palōfitá ʻa e māmaní he ʻahó ni?

Talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní, mo hono fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ongongoleleí ki Heʻene fānaú ʻo fakafou ʻi ha kau palōfita. Kuó Ne fakahoko ʻeni ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻI he kuonga muʻá, naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻa e ongoongoleleí ki ha kau palōfita hangē ko ʻĀtamá, Noa, ʻĒpalahame, mo Mōsese. Ka naʻe tokolahi ha kakai naʻa nau fakasītuʻaʻi ia.

ʻI he taʻu ʻe uaafe kuo hilí, naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi tonu pē ʻa ʻEne ongoongoleleí mo fokotuʻu Hono Siasí. Naʻa mo e kakaí naʻa nau fakasītuʻaʻi ʻa Sīsū. Hili ha taimi nounou mei Heʻene pekiá, naʻe mafola lahi ha hē mei he moʻoni mo e Siasi ʻo e ʻEikí. Naʻe ʻikai ke toe ʻi māmani ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOsi ha ngaahi senituli mei ai, kuo ui ʻe he ʻOtuá ha toe palōfita, ko Siosefa Sāmita. Naʻe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻiate ia mo fakamafaiʻi ia ke ne toe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e ʻi māmani ko ia ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo hotau kuongá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke tau tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku kumia lahi taha he moʻuí. ʻOku tataki kitautolu ʻe he kau palōfitá ʻi he ngaahi taimi faingataʻa. ʻOku toe ʻi māmani ʻa e mafai lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ke tāpuakiʻi ʻa ʻEne fānaú.

ʻĪmisi
akoʻi ʻe he kau faifekau ha fāmili

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akoʻí

ʻOku ʻoatu ʻe he konga ko ʻení ha sīpinga fakamatala ke tokoni atu ke ke teuteu ke faiako. ʻOku toe kau foki ai ha sīpinga ʻo ha ngaahi fehuʻi mo ha ngaahi fakaafe te ke ala fakahoko.

ʻI hoʻo teuteu ko ia ke faiakó, fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e tūkunga ʻo e taha takitaha mo ʻene ngaahi fiemaʻu fakalaumālié. Fakakaukauʻi pe ko e hā ʻe ʻaonga lahi taha ke akoʻí. Teuteu ke fakamatalaʻi ha ngaahi foʻi lea he ʻikai ala mahino ki he kakaí. Palani fakatatau mo e lahi ʻo e taimi te ke maʻú, manatuʻi ke ʻai pē lēsoní ke nounou.

Fili ʻa e ngaahi potufolofola ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo faiakó. ʻOku kau ʻi he konga “Fakavaʻe Fakatokāteline” ʻo e lēsoní ha ngaahi potufolofola ʻaonga lahi.

Fakakaukauʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi fehuʻi ke fakahoko ʻi hoʻo faiakó. Palani ʻa e ngaahi fakaafe ke fakahokó, ʻa ē te ne fakalotolahiʻi ʻa e taha kotoa ke ngāué.

Fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki kuo palōmesi ʻe he ʻOtuá, mo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he meʻa ʻokú ke akoʻí.

Meʻa Te ke Ala Akoʻi ki he Kakaí ʻi he Miniti ʻe 15–25

Fili ha taha pe toe lahi ange ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke akoʻi. ʻOku ʻoatu ʻa e fakavaʻe fakatokāteline ki he tefitoʻi moʻoní takitaha ʻi he ngataʻanga ʻo e fakamatala ko ʻení.

Ko e ʻOtuá ko ʻEtau Tamai Hēvani ʻOfá Ia

  • Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea ko kitautolú ko ʻEne fānau. Naʻá Ne fakatupu kitautolu ʻi Hono tataú.

  • ʻOku ʻafioʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe he ʻOtuá mo ʻofa ʻiate kitautolu.

  • ʻOku maʻu ʻe he ʻOtuá ha sino nāunauʻia, kuo fakahaohaoaʻi ʻo e kakano mo e ngaahi hui.

  • ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha nonga mo ha fiefia ʻoku kakato, ʻe lava ke aʻu ki ʻitānití.

  • Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, kuó Ne fekauʻi mai ai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke huhuʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté.

ʻOku fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e Ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Kau Palōfita ʻo e Kuonga Fakakosipeli kotoa.

  • ʻOku ui ʻe he ʻOtuá ʻa e kau palōfitá ke nau hoko ko Hono kau fakafofonga ʻi māmani.

  • ʻI he kounga muʻá, naʻe ui ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita hangē ko ʻĀtamá, Noa, ʻĒpalahame, mo Mōsese.

  • ʻOku maʻu ʻe ha palōfita moʻui ʻa e fakahā mei he ʻOtuá ke akoʻi mo taki kitautolu ʻi he ʻahó ni.

Ko e Ngāue mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Māmaní

  • Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá.

  • ʻI he lolotonga ʻo ʻene ngāue ʻi māmaní, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa ʻEne ongoongoleleí mo fokotuʻu Hono Siasí.

  • Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua mo foaki kiate kinautolu ʻa e mafai ke taki Hono Siasí.

  • ʻI he ngataʻanga ʻo ʻEne moʻuí, naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá ʻaki ʻene faingataʻaʻia ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he lolotonga ʻo e Tutukí. ʻI he hili ʻo e pekia ʻa Sīsuú, naʻe toetuʻu Ia.

  • Pea tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsuú, ʻe lava ke fakamolemoleʻi mo fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá kapau te tau fakatomala. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ha nonga mo ʻai ke tau malava ʻo foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo maʻu ʻa e kakato ʻo e fiefiá.

  • Tuʻunga ʻi he Toetuʻu ʻa Sīsuú, te tau toetuʻu kātoa ʻi he hili ʻetau maté. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe toe fakatahaʻi ʻa e laumālie mo e sino ʻo e taha takitaha pea moʻui ʻo taʻengata.

Ko e Heé

  • Hili ʻo e pekia ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú, naʻe mafola lahi ha hē mei he ongoongolelei mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Lolotonga ʻa e taimi ko ʻení, naʻe liliu ʻe he kakaí ha ngaahi akonaki lahi ʻo e ongoongoleleí. Naʻe toe liliu foki ʻe he kakaí ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e papitaisó. Naʻe ʻikai ke toe ʻi māmani ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú.

Ko e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻia Siosefa Sāmitá

  • Naʻe feinga ʻa Siosefa Sāmita ke ne ʻilo pe ko e fē ʻa e Siasi moʻoni ʻo e ʻOtuá ke lava ʻo kau ki ai. Naʻe hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻi he 1820. ʻOku ui ʻeni ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.

  • Naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ke ne hoko ko ha palōfita, hangē ko ʻene ui ʻo e kau palōfita ʻi he ngaahi kuonga kimuʻá.

  • Naʻe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha Siosefa Sāmita.

  • Naʻe fakafoki mai ʻe ha kau talafekau ʻa e ʻOtuá ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻe fakamafaiʻi ʻa Siosefa ke ne fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

  • ʻOku kei hoko atu hono taki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo moʻui.

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi

  • Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi folofola ia naʻe hikiʻi he kuonga muʻá ʻe ha kau palōfita ʻi he ongo ʻAmeliká. Naʻe liliu ia ʻe Siosefa Sāmita ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

  • ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná, fakataha mo e Tohi Tapú ko ha fakamoʻoni ki he ngāue, ngaahi akonaki, mo e misiona ʻo Sīsū ko hotau Fakamoʻuí.

  • Te tau lava ʻo ofi ange ki he ʻOtuá ʻaki haʻatau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo fai ki hono ngaahi pōpoakí.

  • Te tau lava ke ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻaki haʻatau lau ia, fifili ki ai, mo lotua ia. ʻE toe tokoni foki ʻa e foungá ni ke tau ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita.

Lotu ke ʻIloʻi ʻa e Moʻoní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní

  • Ko e lotú ko ha fakatou-fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo ʻEne fānaú.

  • ʻI he lotu fakamātoató, te tau lava ai ʻo ʻilo ko e pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku moʻoni.

  • Pea ʻi heʻetau lotú, ʻoku akoʻi mo fakamoʻoniʻi mai leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní kiate kitautolu.

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻokú na akoʻi ha kau talavou

Ngaahi Fehuʻi Te Ke Ala Fakahoko ki he Kakaí

Ko e ngaahi fehuʻi ko ʻení ko ha sīpinga ia ʻo e meʻa te ke ala fehuʻi ki he kakaí. ʻE lava ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo tokoni ke mou fakahoko ha pōtalanoa mahuʻinga mo mahino e ngaahi fiemaʻu ʻa ha taha pea mo ʻene fakakaukaú.

  • Ko e hā hoʻo tui fekauʻaki mo e ʻOtuá?

  • ʻE tokoniʻi fēfeeʻi koe ʻe he ongoʻi ofi ange ki he ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí? Kuo fēfē hano tākiekina koe ʻe Heʻene moʻuí mo e ngaahi akonakí?

  • ʻOkú ke maʻu fēfē ʻa e ngaahi tali falalaʻangá ʻi he māmani puputuʻu ʻo e ʻaho ní?

  • ʻE tokoni fēfē atu kiate koe ke ke ʻilo ʻoku ʻi ai ha palōfita moʻui ʻi māmani ʻi he ʻahó ni?

  • Kuó ke ʻosi lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻE lava ke ma fakamatalaʻi atu ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga aí?

  • Te ke fie vahevahe mai hoʻo tui fekauʻaki mo e lotú? ʻE lava ke ma vahevahe atu ʻe ma tui kau ki he lotú?

Ngaahi Fakaafe ʻe Lava Ke ke Fakahoko

  • Te ke fie kole nai ki he ʻOtuá ʻi ha lotu ke tokoni atu ke ke ʻilo pe ko e meʻa kuó ma akoʻi atú ʻoku moʻoni? (Vakai, “Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻí: Lotú” ʻi he konga fakaʻosi ʻo e lēsoni ko ʻení.)

  • Te ke fie ʻalu nai ki he lotú ʻi he Sāpate ko ʻení ke ke ʻilo lahi ange ki he meʻa kuó ma akoʻí?

  • Te ke fie lau e Tohi ʻa Molomoná mo lotua ke ke ʻilo pe ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá? (Te ke ala fokotuʻu ange ha ngaahi vahe pe ngaahi veesi pau.)

  • Te ke fie muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú ʻo papitaiso? (Vakai, “Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá,” ʻa ē ʻoku ʻosi pē pea hoko ʻa e lēsoni ko ʻení.

  • ʻE lava ke tau fokotuʻu ha taimi ke ma toe ʻaʻahi mai?

Ko e Fakavaʻe Fakatokāteliné

ʻOku ʻoatu ʻe he konga ko ʻení ʻa e tokāteline mo e ngaahi potufolofola ke ke ako ke fakamālohia hoʻo ʻilo mo e fakamoʻoni ki he ongoongoleleí mo tokoni atu ke ke faiako.

ʻĪmisi
fāmilí

Ko e ʻOtuá ʻa ʻEtau Tamai Hēvani ʻOfá

Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea ko kitautolú ko ʻEne fānau. Naʻá Ne fakatupu kitautolu ʻi Hono tataú. ʻOkú Ne maʻu ha sino nāunauʻia, mo haohaoa ʻo e “kakano mo e ngaahi hui, ʻoku ongoʻingofua tatau mo e sino ʻo e tangatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22).

ʻOku ʻafioʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku ʻofa lahi kiate kitautolu ʻo mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku lava ʻo mahino kiate kitautolú. ʻOku mahino kiate Ia hotau ngaahi faingataʻá, mamahí, mo e vaivaí, pea ʻoku finangalo ke Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi. ʻOkú Ne fiefia ʻi heʻetau fakalakalaká pea te Ne tokoni ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú. ʻOku fie fetuʻutaki mo kitautolu, pea te tau lava ʻo fetuʻutaki mo Ia ʻi he lotu.

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e aʻusia ko ʻeni ʻi māmaní ke tau lava ai ʻo ako, tupulaki, mo hoko ʻo tatau ange mo Ia. ʻI he ʻofa haohaoá, ʻokú Ne fiemaʻu ke tau foki ange kiate Ia ʻi he hili ʻetau maté. Ka, he ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko ʻeni ʻiate kitautolu pē. Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, kuó Ne fekauʻi mai ai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke huhuʻi kitautolu. “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16–17).

ʻOku fie tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha nonga mo ha fiefia kakato ko ē ʻe aʻu ki ʻitānití. Kuó ne ʻosi tuku mai ha palani ʻokú ne ʻomi ʻa e faingamālie ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení. ʻOku ui ʻa e palani ko ʻení ko e palani ʻo e fakamoʻuí (vakai, lēsoni 2).

Ako Folofolá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

ʻĪmisi
Moses and the Tablets [Mōsese mo e Ongo Maká], tā fakatātā ʻa Jerry Harston

ʻOku Fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e Ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Kau Palōfitá ʻi he Kuonga Fakakōsipeli kotoa.

Ko e Kau Palōfitá Ko e Kau Fakafofonga ʻo e ʻOtuá ʻi he Māmaní

Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ʻofa kiate kitautolú ko hono uiuiʻi ha kau palōfita, foaki kiate kinautolu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo ueʻi kinautolu ke nau lea Maʻana. Ko e Kau Palōfitá Ko e Fakafofonga Kinautolu ʻo e ʻOtuá ʻi he Māmaní Naʻe lekooti ʻe he palōfita ko ʻĀmosi ʻo e Fuakava Motuʻá “E ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá” (ʻĀmosi 3:7). Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu mei he kau palōfita moʻuí ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi lalo.

Kau Fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí Ko e kau palōfitá ko e kau fakamoʻoni makehe kia Sīsū Kalaisi, ʻoku nau fakamoʻoniʻi Ia ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi.

Ngaahi Akonakí: ʻOku maʻu ʻe he kau palōfitá ʻa e fakahinohino mei he ʻOtuá ke tokoni ke tau ʻilo ʻa e moʻoní mei he halá. ʻOku nau akoʻi kitautolu ke tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea mo fakatomala ʻi heʻetau tō-nounoú. ʻOku nau fakahalaʻi ʻa e faiangahalá pea fakatokanga ki hono ngaahi nunuʻá.

ʻOku hiki hake kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá ki he ʻOtuá mo tokoni ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne fiemaʻu maʻakitautolú. Ko hotau maluʻi lelei tahá ʻoku maʻu ia ʻi he muimui ki he folofola ʻa e ʻEikí kuo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá.

Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. Ko e palōfita lolotongá ko e taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki pule ia ʻi he māmaní. Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai mo e mālohi ia ʻo e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻe he palōfitá ʻa e mafai ke lea mo ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú.

Tuʻutuʻuni ʻo e Siasí. Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku langa ia ʻi he fakavaʻe ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo (vakai, ʻEfesō 2:19–20; 4:11–14).

Kau Palōfita ʻi he Kuonga Muʻá

Ko ʻĀtama ʻa e fuofua palōfita he māmaní. Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kiate ia mo foaki ki ai ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe akoʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa ʻena fānaú ʻi he ngaahi moʻoni ko ʻení mo poupouʻi ke nau fakatupulaki ha tui mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe fāifai pea angatuʻu ʻa e hako ʻo ʻĀtama mo ʻIví pea nau tafoki mei he ongoongoleleí. Naʻe iku ʻeni ki ha tuʻunga naʻe ui ko e hē mei he moʻoní, pe ko ha hē. Ko e taimi naʻe mafola lahi ai ʻa e hē mei he moʻoní, naʻe ʻave ʻe he ʻOtuá hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ē ʻoku fiemaʻu ki hono akoʻi mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku lekooti ʻi he Fuakava Motuʻá ha ngaahi meʻa lahi ʻo e mafola ʻa e hē mei he moʻoní. Ke fakangata ʻa e ngaahi vahaʻa taimi ko ʻení, naʻe tokoni mai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻaki haʻane ui ha toe palōfita. Naʻá ne toe fakahā foʻou ʻa e ngahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki he kau palōfita ko ʻení mo foaki ange ʻa e mafai lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha niʻihi ʻo e kau palōfita ko ʻení ko Noa, ʻĒpalahame, mo Mōsese. Ko e fakamamahí, he naʻe toutou hoko ha meʻa tatau ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻi he fakaiku fakasītuʻaʻi ʻe he kakaí ʻa e kau palōfitá mo heé.

Ako Folofolá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

ʻĪmisi
O My Father [ʻA ʻEku Tamai], tā fakatātā ʻa Simon Dewey

Ko e Ngāue ʻi Māmani ʻa Sīsū Kalaisí mo e Fakaleleí

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ʻa Sīsū mo ʻEne Fakaleleí ki he palani ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. Naʻe kau ʻi he Fakaleleí ʻa ʻEne mamahi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní mo ʻEne mamahi mo pekia ʻi he kolosí, pea mo ʻEne Toetuʻú.

Mei he taimi ʻo ʻĀtama mo ʻIví, naʻe nofo ʻamanaki ʻa e kakaí ki he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ko honau Fakamoʻui mo e Huhuʻí. Naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū Kalaisi ki māmani ʻi he taʻu ʻe 2,000 tupu kuo hilí.

Naʻe moʻui ʻa Sīsū ʻi ha moʻui haohaoa, mo ʻikai ha angahala. Naʻá Ne akoʻi ʻa ʻEne ongoongoleleí mo fokotuʻu ʻa Hono Siasí. Naʻá Ne uiuiʻi ha kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua mo foaki ange ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke akoʻi mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau toputapu, hangē ko e papitaisó. Naʻá Ne ʻoange foki kiate kinautolu ʻa e mafai ke taki Hono Siasí.

ʻI he ngataʻanga ʻo ʻEne moʻuí, naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá ʻaki ʻene faingataʻaʻia ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he lolotonga Hono Tutukí. Tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsuú, ʻe lava leva ke fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻi haʻatau fakatomala. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ke tau lava ʻo foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá mo maʻu ʻa e kakato ʻo e fiefiá.

Hili hono tutuki ʻo Sīsuú, naʻe toetuʻu ai, ʻo ne ikunaʻi ʻa e maté ʻaki e mālohi ʻo e Tamai Hēvaní. Tuʻunga ʻi he Toetuʻu ʻa Sīsuú, te tau toetuʻu kātoa leva ʻi he hili ʻo ʻetau maté. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe toe fakatahaʻi ʻa e laumālie mo e sino ʻo e taha takitaha pea te tau takitaha moʻui ʻo taʻengata ʻi ha sino toetuʻu kuo fakahaohaoaʻi. (Vakai, “Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí” ʻi he lēsoni 2.)

ʻĪmisi
ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻe pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē ki ai” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007],57).

Ako Folofolá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

Ko e Heé

Hili ʻo e pekia ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe feinga ʻEne kau ʻAposetoló ke pukepuke ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ke haohaoa pea mo tauhi ʻa e maau ʻi he Siasí. Neongo ia, naʻe tafoki ha kāingalotu tokolahi mei he kau ʻAposetoló pea mei he tokāteline naʻe akoʻi ʻe Sīsuú.

Hili hono fakapoongi ʻo e kau ʻAposetoló, naʻe mafola lahi ha hē mei he ongoongoleleí mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku faʻa ui ʻa e hē ko ʻení ko e Hē Lahi mei he Moʻoní. Koeʻuhí ko ia, naʻe ʻave leva ʻe he ʻOtuá ʻa e mafai lakanga fakataulaʻeikí mei māmani. Naʻe kau ʻi he mole ko ʻení ʻa e mafai naʻe fiemaʻu ke tataki ʻa e Siasí. Ko hono olá, naʻe ʻikai ke toe ʻi māmani ʻa e Siasi naʻe ʻosi fokotuʻu ʻe Sīsuú.

ʻI he lolotonga ʻo e taimi ko ʻení, naʻe liliu ʻe he kakaí ha ngaahi akonaki lahi ʻo e ongoongoleleí. Ko ha konga lahi ʻo e ʻilo ki he natula totonu ʻo e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní naʻe ʻikai kakato pe mole. Naʻe toe liliu foki ʻe he kakaí ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e papitaisó.

ʻOsi ha ngaahi senituli mei ai, naʻe feinga ha kau tangata mo ha kau fafine fekumi ki he moʻoní ke fakatonutonu ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi angafai kuo liliú. Naʻa nau fekumi ki ha maama fakalaumālie lahi ange, pea lea hanau niʻihi fekauʻaki mo e fiemaʻu ke fakafoki mai ʻa e moʻoní. Naʻe iku ʻa e ngaahi feinga ko ʻení ke fokotuʻu ai ha ngaahi siasi lahi.

Naʻe iku ʻa e vahaʻa taimi ko ʻení ʻo fakamamafaʻi lahi ange ai ʻa e tauʻatāina fakalotú, ʻo ne fakaava ai ʻa e founga ke fakafoki mai ʻa e moʻoní mo e mafaí mei he ʻOtuá.

Naʻe ʻosi tomuʻa fakahā pē ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻa e hē ko ʻení (vakai, 2 Tesalonaika 2:1–3). Naʻa nau ʻosi tomuʻa fakahā foki ʻe toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki māmani (vakai, Ngāue 3:20–21). Kapau naʻe ʻikai hoko ha hē mei he moʻoní, naʻe ʻikai ke mei fiemaʻu ha fakafoki mai ia.

Ako Folofolá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻia Siosefa Sāmitá

Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí mo e Uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmita ko ha Palōfitá

Lolotonga ʻo e ngaahi senituli naʻe ʻikai ke ʻi māmani ai ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe kei hoko atu pē fie tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú. Fakalau atu ʻa e taimí, peá ne teuteu ha founga ʻe lava ke toe tāpuakiʻi ai kinautolu ʻaki e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí. Ko e taimi naʻe tokamālie ai ʻa e ngaahi tūkungá, naʻá Ne ui ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ke fakafou mai ai ʻa e ongoongoleleí pea mo ala fakafoki mai ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe nofo ʻa Siosefa Sāmita ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi ha taimi ʻo e taʻemanonga fakalotu lahi. Ko e kau mēmipa hono fāmilí naʻa nau moʻui ʻaki ʻa e ʻOtuá mo fekumi ki he moʻoní. Naʻe tala ʻe ha ngaahi siasi lahi ʻoku nau maʻu ʻa e moʻoní, pea fakaʻamu leva ʻa Siosefa ke ne ʻilo pe ko e fē naʻe moʻoní (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:18). ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻEiki pē taha, tui pē taha, mo e papitaiso pē taha” (ʻEfesō 4:5). ʻI he maʻulotu ko ia ʻa Siosefa ʻi he ngaahi siasi kehekehé, naʻe puputuʻu pe ko e fē ʻe kau ki aí. Naʻá ne toki pehē kimui:

“Naʻe hulu pehē fau ʻa e moveuveú mo e fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kautaha lotu kehekehé, naʻe faingata‘a ai ki ha tokotaha naʻe kei siʻi ʻo hangē ko aú… ke ʻiloʻi pau pe ko hai ʻoku totonú pea ko hai ʻoku halá. …

“ʻI he lotolotonga ʻo e fakafetauʻilea mo e moveuveu ko ʻeni ʻo e ngaahi fakakaukaú, naʻá ku faʻa pehē ʻi hoku lotó: Ko e hā ha meʻa ʻe faí? Ko hai ʻi he ngaahi faʻahí ni kotoa pē ʻoku totonú; pe, na kuo nau hala kotoa pē? Kapau ʻoku moʻoni ha faʻahi ʻe taha ʻiate kinautolu, ko e fē ia, pea te u ʻiloʻi fēfē ia?” (Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:8, 10).

Naʻe ʻi ai foki ha ngaahi fehuʻi ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e laumālié, ʻo tatau mo ha kakai tokolahi. Naʻá ne fiemaʻu ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá pea mo maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻene kumi ko ia ʻa e moʻoní ʻi he ngaahi siasi kehekehé, naʻá ne lau ai ʻi he Tohi Tapú, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia” (Sēmisi 1:5).

Naʻe tupu mei he potu folofola ko ʻení ʻa e fakapapauʻi ʻe Siosefa ke ne fehuʻi ki he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne faí. ‘I he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻe ʻalu ai ki ha vaoʻakau ofi ki hono ʻapí pea tūʻulutui ʻo lotu. ʻOku ʻi ai ha fakamatala ʻe fā ʻo e meʻa-hā-mai naʻe hoko hení, naʻe lekooti ʻe Siosefa Sāmita pe ʻe ha kau tangata tohi ʻo fakatatau mo ʻene fakahinohinó (vakai, Gospel Topics Essay, “First Vision Accounts”). ʻI he fakamatala ko ia kuo fakamafaiʻi ko e folofolá, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻene aʻusiá ʻo peheni:

ʻĪmisi
Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, fai ʻe Linda mo Michael Malm

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au. … ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17).

ʻI he meʻa-hā-maí ni, naʻe hā ai kia Siosefa Sāmita ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia ke ʻoua naʻa kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasí.

ʻI ha fakamatala ʻe taha ʻo e meʻa-hā-mai ko ʻení, naʻe pehē ʻe Siosefa naʻe toe fakahā ange ʻe he Fakamoʻuí kiate ia: “Kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá. … Vakai, ko au ko e ʻEiki nāunauʻia. Na‘e tutuki au maʻá e māmaní ke lava ʻe kinautolu kotoa ʻe tui ki hoku hingoá ʻo maʻu ‘a e moʻui ta‘engatá.”

Hili ʻa e meʻa-hā-maí, naʻe manatuʻi ʻe Siosefa, “Na‘e fakafonu hoku laumālié ʻe he ‘ofá pea naʻá ku lava ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ke fiefia ‘i he fiefia lahi pea naʻe ‘iate au ʻa e ‘Eikí” (Joseph Smith History, circa Summer 1832, 3, josephsmithpapers.org; ko e sipelá mo e fakaʻilonga leá naʻe liliu ke fakaonopooni).

Tuʻunga ʻi he meʻa-hā-maí ni, naʻe hoko ai ʻa Siosefa Sāmita ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻilo ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá. Hangē ko ʻení, naʻá ne ʻilo ai ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻokú Na sino mavahevahe. Ko e taimi naʻá Na ui ai hono hingoá, naʻá ne ʻilo ai naʻá Na ʻafioʻi fakafoʻituitui ia. Ko e taimi naʻe fakahā ange ai kia Siosefa kuo fakamolemoleʻi iá, naʻá ne ʻilo ai ko e ʻOtuá ʻoku fonu ʻaloʻofa. Naʻe fakafonu ia ʻe he aʻusiá ni ʻaki ʻa e fiefia.

Pea hangē ko ia kuo fai ʻe he ʻOtuá ki he kau palōfita tokolahi kimuʻá, naʻá Ne ui ʻa Siosefa Sāmita ke ne hoko ko ha palōfita ʻe fakafoki mai ai ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní. ʻE tokoni ʻa e fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau maʻu ʻa e fiefia ʻi he māmani ko ʻení pea mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka hoko maí—ʻo fakafou kātoa ʻia Sīsū Kalaisi.

Fakafoki mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
Kiate Kimoua ko Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki, fai ʻe Linda Curley Christensen mo Michael Malm

Hili ʻo e hā mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló, naʻe ʻi ai mo ha kau talafekau fakalangi kehe naʻe fekauʻi mai kia Siosefa Sāmita mo hono kaungā ngāue ko ʻŌliva Kautelé. Naʻe hā mai ʻa Sione Papitaiso ko ha taha kuo ʻosi toetuʻu ʻo foaki ange ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné mo hono ngaahi kií kiate kinaua. ʻOku kau ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e mafai ke fai papitaisó.

ʻĪmisi
The Voice of Peter, James, and John [Ko e Leʻo ʻo Pita, Sēmisi, mo Sioné], tā fakatātā ʻa Welden C. Andersen

ʻIkai fuoloa mei ai, kuo hā mai ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione—ko e toko tolu ʻo e kau fuofua ʻAposetolo ʻa Kalaisí—ko ha kau tangata kuo toetuʻu, ʻo foaki ange ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo hono ngaahi kií kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. Ko e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ko e mafai tatau pē ia naʻe foaki ʻe Kalaisi ki Heʻene Kau ʻAposetolo he kuonga muʻá.

ʻĪmisi
Image of Moses Elias and Elijah descending into the Kirtland temple and appearing to Joseph Smith.

ʻI he Temipale Ketilaní, naʻe hā ai ʻa Mōsese, ʻIlaiase, pea mo ʻIlaisiā kia Siosefa Sāmita, ʻo foaki ki ai mo ʻOliva Kautele ha toe ngaahi mafai kehe mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fiemaʻu ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ̄Naʻe foaki ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí Naʻe foaki ʻe ʻIlaisa ʻa e kuonga ʻo e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe foaki ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e mafai fai fakamaʻú. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11–16; vakai foki, Tohi Tu‘utuʻuni Fakakātoá, 3.1.)

Ko e Fokotuʻu ʻo e Siasí

Naʻe fakahinohino ʻa Siosefa Sāmita ke ne toe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi māmani. Naʻe fakafou ʻiate ia hono uiuiʻi ʻe Sīsū Kalaisi ha kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua.

Naʻe ui ʻe he kau palōfita ʻi he ngaahi kuonga ʻo e tohi tapú ʻa e taimi ʻoku tau moʻui aí ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí pe ngaahi ʻaho kimui ní. Ko e taimi ia kimuʻa ʻi he Hāʻele ‘Anga Ua mai ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ui ai ʻa e Siasí Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:3–4; vakai foki, 3 Nīfai 27:3–8).

Ko e Kau Palōfita mo e Kau ʻAposetolo Moʻui ʻo e ʻAho Ní

Hangē ko e ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻi he lolotonga ʻo ʻEne ngāue ʻi he matelié ke taki Hono Siasí, kuó ne ui ha kau ʻAposetolo ke tataki ia ʻi he ʻahó ni. Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā.

Ko e ʻAposetolo fika ʻuluakí pē ʻoku ui ko e palōfitá koeʻuhí he ʻokú ne tokangaʻi ʻa e Siasí fakakātoa pea ʻoku fakamafaiʻi makehe ia ʻe he ʻEikí. Ko e fetongi ia kuo fakamafaiʻi ʻo Siosefa Sāmitá. ʻOku tukuʻau mai Hono mafaí mo e kau ʻaposetolo lolotongá meia Sīsū Kalaisi ʻi ha fakanofo hokohoko ʻo ʻikai toe motu, naʻe kamata ʻi he taimi naʻe fakanofo ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he nima ʻo e kau talafekau fakalangí.

Ako Folofolá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi fakakuonga muʻa ia ʻo e ngaahi folofola māʻoniʻoní ʻoku tatau mo e Tohi Tapú. Ko e Tohi Tapú ko e fakamoʻoni ia kia Sīsū Kalaisi, pea ko e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni hono ua ia ki Heʻene ngāué, ʻEne ngaahi akonakí, mo Hono misiona ko hotau Fakamoʻuí.

Naʻe tataki ʻa Siosefa Sāmita ʻe ha talafekau fakalangi ko Molonai, ki ha moʻunga ʻa ia naʻe tanu ai ha lekooti fakakuonga muʻa ʻo laui senituli. Ko e lekōtí ni, naʻe tohitongi ia ʻi ha ngaahi lauʻi peleti koula (ngaahi lauʻi ukamea manifi), naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tohi ʻa e kau palōfitá fekauʻaki mo e fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo ha niʻihi ʻo e kakai naʻa nau nofoʻi ʻa e ongo ʻAmeliká. Na‘e liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e lekōtí ni ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

Naʻe ʻilo ʻe he kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he misiona ʻo Sīsū Kalaisí mo akoʻi ʻEne ongoongoleleí. Hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe hā ki he kakai ko ʻení ʻo ngāue fakahangatonu kiate kinautolu. Naʻá Ne akoʻi kinautolu mo fokotuʻu ai Hono Siasí.

ʻOku tokoni mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá ʻi heʻetau ako, mahino, mo fakaʻaongaʻi hono ngaahi akonakí. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná “ʻe ofi ange ha tangata [pe ha fefine] ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 64).

ʻĪmisi
tangata ʻoku laukonga

Ke ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ʻe fiemaʻu ke tau lau ia, fifili ki ai, mo lotua ia. Naʻe palōmesi ha palōfta ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoni ʻo e tohí kiate kitautolu ʻi heʻetau lotu ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoni, pea ʻi he tui kia Kalaisi (vakai, Molonai 10:3–5). Ko hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ki he ului tuʻuloá.

ʻI heʻetau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo lotua iá, te tau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Kalaisi te ne tāpuekina ʻetau moʻuí. Te tau fakaiku ʻilo foki ai ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá pea ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kuo ʻosi fakafoki mai ʻo fakafou ʻiate ia.

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ako ʻi he faʻa lotu e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa peé, te ke fai ha ngaahi fili lelei ange—ʻi he aho kotoa. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo e tataki ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakafemoʻuekinaʻi fakaʻaho koe ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maluʻi koe mei he ngaahi kovi ʻo e kuongá” (“Ko e Tohi ʻa Molomoná: Naʻe Mei Fēfē Hoʻo Moʻuí Ka Ne Taʻeʻoua Ia?Liahona, Nōvema 2017, 62–63).

Ako Folofolá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku lotu

Lotu ke ke ʻiloʻi ʻa e Moʻoní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní

Koeʻuhí ko e Tamai Hēvaní ʻa ʻetau Tamaí, te Ne tokoni ke tau ʻilo ʻa e moʻoní. Te tau lava ʻo ʻilo ko e pōpoaki ʻo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku moʻoni ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo lotu ki he ʻOtuá. Te tau lava ʻo lotu ʻi he tui mo e loto moʻoni, pea te Ne tali ʻetau ngaahi fehuʻí mo tataki ʻetau moʻuí.

ʻOku faʻa tali maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau lotú, ʻoku akoʻi leva mo fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní. Ko e fetuʻutaki mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku mahuʻinga. ʻOku nau faʻa hoko mai ko ha fakamahino leʻosiʻi ʻi hotau lotó, fakakaukaú, mo e ngaahi ongó (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12; Hilamani 5:30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2).

ʻOku tokoni mai hono lau maʻu pē ʻo e folofolá (tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná), maʻu fakauike ʻo e houalotu sākalamēnití, mo e lotu fakamātoató ke tau ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻilo ʻa e moʻoní.

Ako Folofolá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

  • Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá: “Lotú

  • Bible Dictionary: “Prayer

  • Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí: “Lotú

Fakanounou ki ha Fokotuʻutuʻu Lēsoni Nounou Feʻunga

Ko e fokotuʻutuʻu ko ʻení ko ha sīpinga ia ʻo e meʻa te ke ala akoʻi ai ha taha kapau ʻoku nounou ʻa e taimi ʻokú ke maʻú. Ko e taimi te ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e fokotuʻutuʻu ko ʻení, fili ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha pe toe lahi ange ke akoʻi. Ko e fakavaʻe fakatokāteline ki he tefitoʻi moʻoní takitaha ʻoku ʻosi ʻoatu ia kimuʻa ʻi he lēsoní.

ʻI hoʻo faiakó, fai e ngaahi fehuʻí pea fakafanongo. Fakahoko ange ʻa e ngaahi fakaafe ko ē ʻe tokoni ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa e founga ke ofi ange ai ki he ʻOtuá. Ko ha fakaafe mahuʻinga ʻe taha ke ke maʻu ha faingamālie ke toe talanoa mo e tokotahá. ʻE fakafuofua ʻa e lōloa ʻo e lēsoní ʻi he ngaahi fehuʻi ʻokú ke faí pea mo e fakafanongo ʻokú ke faí.

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻoku talanoa mo ha tangata

Meʻa te Ke Ala Akoʻi ki he Kakaí ʻi ha Miniti ʻe 3-10

  • Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea naʻá Ne fakatupu kitautolu ʻi Hono tataú. ʻOkú Ne ʻafioʻi fakafoʻituitui kitautolu mo ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha nonga mo e fiefia kakato ko ē ʻe tolonga ʻo aʻu ki ʻitānití.

  • Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko hono misioná ke malava ʻo fakamaʻa ʻa ʻetau ngaahi angahalá, ikunaʻi ʻa e maté, mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

  • ʻOku ui ʻe he ʻOtuá ʻa e kau palōfitá ke nau hoko ko Hono kau fakafofonga ʻi māmani. ʻI he kuonga muʻá, naʻá Ne ui ha kau palōfita hangē ko ʻĀtamá, ʻĒpalahame, pea mo Mōsese. ʻOku maʻu ʻe ha palōfita moʻui ʻa e fakahā mei he ʻOtuá ke akoʻi mo tataki kitautolu ʻi he ʻahó ni.

  • ʻI he lolotonga ʻo e ngāue ʻa Sīsū ʻi he matelié, naʻá Ne fokotuʻu Hono Siasí. Hili ʻo e pekia ʻa e kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú, naʻe mafola lahi ha hē mei he ongoongolelei mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe liliu ʻe he kakaí ha ngaahi akonaki lahi ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e papitaisó.

  • Naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ke ne hoko ko ha palōfita, hangē ko ʻene ui ʻo e kau palōfita ʻi he ngaahi kuonga kimuʻá. Naʻe hā mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsu kiate ia. Naʻe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻiate ia.

  • Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi folofola ia. Hangē ko e Tohi Tapú, ko ha fakamoʻoni ia kia Sīsū Kalaisi pea ʻoku tokoni ke tau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá ʻi heʻetau lau ia mo fakaʻaongaʻi hono ngaahi akonakí. Naʻe liliu ia ʻe Siosefa Sāmita ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

  • ʻI he lotu fakamātoató, te tau lava ai ʻo fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Te tau lava ʻo ʻilo ko e pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku moʻoni.

Paaki