2021
Tokoniʻi Hotau Ngaahi ʻOfaʻangá ʻi heʻenau Fehangahangai mo e Ngaahi Fehuʻi mo e Loto-Veiveiua fekauʻaki mo e Tuí
Sānuali 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Tokoniʻi Hotau Ngaahi ʻOfaʻangá ʻi heʻenau Fehangahangai mo e Ngaahi Fehuʻi mo e Loto-Veiveiua fekauʻaki mo e Tuí

ʻE lava ke faingataʻa ʻa e fehangahangai mo e ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e tuí. Ko ha fanga kiʻi tokoni ʻeni ke tokoniʻi ho ngaahi ʻofaʻangá ʻi heʻenau fefaʻuhi mo iá.

Naʻe tā mai haku kaungāmeʻa ʻi ha efiafi ʻe taha lolotonga ʻeku foki ki ʻapi mei he ngāué, pea ʻi he taimi naʻá ne ʻeke mai ai pe ʻoku ou fēfeé, ne lahi ha ngaahi ongo kehekehe ne ʻalu hake. Ne u hohaʻa fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi naʻá ku maʻú. Naʻe lahi ha ngaahi meʻa pau ʻo e Siasí naʻe ʻikai ke fuʻu mahino kiate au. Naʻá ku ongoʻi taʻefiemālie ʻi he ʻikai ke fakamahino mai ʻa e ngaahi tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí. Pea neongo ʻoku ʻikai ko ha tokotaha angamaheni au ke u ʻita, ka naʻá ku ongoʻi ʻita mo loto-mamahi. Ne kiʻi fuoloa mai ʻeku fefaʻuhi mo ʻeku ngaahi fehuʻí, pea naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e meʻa te u faí.

ʻI heʻeku aʻu atu ki homau toumuʻá, naʻá ku fakahā ange ʻa e meʻa kotoa. Naʻá ku talaange ʻa e ngaahi fehuʻi naʻá ku kei veiveiua aí mo e anga ʻeku ongoʻí. ʻI he hili pē ʻema pōtalanoá, naʻá ku ongoʻi fiemālie lahi ange. Pea naʻe ʻikai ʻuhinga ia naʻá ne maʻu kotoa e ngaahi talí kiate au—he naʻe ʻikai. Ka, naʻá ne loto-fiemālie ke fanongo mai pē kiate au. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ongo naʻá ku maʻú peá ne tokoniʻi au ke u ʻiloʻi naʻe ʻikai ko au pē naʻe ʻi ai ʻeku ngaahi fehuʻí. Naʻe ʻikai hoko ʻeku ngaahi fehuʻí ko ha ʻata ʻo ha vaivai ʻo ʻeku tuí, pea naʻe SAI PĒ hono ʻikai fakapapauʻí.

ʻE lava ke faingataʻa pea hoko ko ha aʻusia liliu moʻui ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Pea ʻe lava ke fakamamahi mo fakapuputuʻu ʻa e fie maʻu ko ia ke tokoniʻi ha tokotaha ʻokú te ʻofa aí, ki he founga ko ʻení. Te nau ala ongoʻi hangē ʻoku ʻikai ke nau kaú pe hangē ko kinautolu pē kuo nau ʻosi fefaʻuhi mo e ngaahi fehuʻí.

Ka te ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu pea ʻai ke nau ʻilo ʻoku nau kau pea ʻoku ʻikai ke nau tuenoa ʻi he taimi veiveiuá.

Ko e Meʻa ke Fakahoko ʻi he Taimi ʻoku Tokoniʻi ai ha Kaungāmeʻa ʻoku ʻi ai Haʻane Ngaahi Fehuʻi

ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai ha ngaahi fehuʻi, veiveiua, pe ngaahi faingataʻa ʻa ha ngaahi kaungāmeʻa pe ngaahi ʻofaʻanga ʻi heʻenau tuí, ʻe fie maʻu ke tau fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ke tokoni. Ka ʻe faingataʻa ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku ʻaonga moʻoní. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ke tokoni atu ʻi hoʻo tokoniʻi ho ngaahi ʻofaʻangá:

  • Tuku ke fakahinohinoʻi koe ʻe he Laumālié. Lotua ke ke ʻiloʻi ʻa e founga te ke lava ʻo tokoni aí mo e meʻa te ke lava ʻo lea ʻakí, peá ke fakafalala ki he ʻEikí.

  • Maʻu ha ongoʻi ʻofa. ʻEke ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku fefaʻuhi mo ho kaungāmeʻá pea fakafanongo ke mahino. Fakahā ange ko e faʻahinga tūkunga pehení ʻoku faingataʻa pē ia, pea ʻai ke nau ʻiloʻi ʻokú ke ʻi aí ke tokoni ʻi ha faʻahinga tafaʻaki pē te ke lavá.

  • ʻAi ke ke ʻi ai pē ki he tokotaha ko iá. Mahalo ko e meʻa pē ʻoku nau fie maʻú, ke ke hoko ko ha tokotaha fanongo lelei mo ha kaungāmeʻa manavaʻofa ʻoku ʻikai vave ki he loto-fakamāú.

  • Manatuʻi ʻoku ʻikai ko haʻo fatongia ke ke fakaleleiʻi mo solova ʻa e palopalema hoʻo kaungāmeʻá. Te ke lava ʻo fanongo mo tokoni—ka ko honau halafononga ʻeni ka ʻoku ʻikai ko koe. Ko e meʻa ʻoku nau fakakaukau ke fakahokó, ʻoku ʻikai ko e ʻata ia ʻoʻou pe ko hoʻo tuí.

  • Kapau ʻoku fakaʻohovale kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi pe ngaahi hohaʻa ʻa ho ʻofaʻangá, feinga ke ke fiemālie pea tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi nonga ʻi hoʻomou feohí. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai ha ngaahi fehuʻi ʻa ha tokotaha, mahalo te nau ongoʻi taʻemanonga, puputuʻu pe loto-mamahi. Ko e taimi ko ia te ke hā fiemālie atu ai kae ʻikai ʻi he fakaangá, te ke lava ʻo hoko ai ko ha tokoni lahi ange.

  • Manatuʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke maʻu kotoa ʻa e ngaahi talí. ʻE lava ke ke ʻoatu hoʻo ngaahi fakakaukaú, ka ʻoku SAI PĒ foki ke ke pehē ange, “ ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi ia,” pe tuku ha taimi ke ke fakakaukau pe ako kimuʻa pea toki ʻoange ha tali.

  • Fakaʻehiʻehi mei hono ʻoange ha ngaahi fokotuʻu ʻoku “fakaleleiʻi vave” ʻi he taimi pē ko iá. ʻI he taimi lahi ʻoku faʻa fie maʻu pē ʻe he kakaí ha taha ke fanongo ange kimuʻa pea nau toki fanongo ki ha ngaahi fokotuʻu.

  • Kapau ʻoku ʻikai tokoni pe ʻikai ke nau tali lelei ha fokotuʻu ʻokú ke ʻoange, tukuange ia. ʻOku fie maʻu ke tau takitaha fekumi ki heʻetau ngaahi tali takitaha ʻi heʻetau ngaahi founga takitaha, pea ʻe kehekehe pē ʻetau takitaha maʻu ʻene fakahaá.

  • Lotua mo ʻaukai maʻá e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí. ʻE lava ke ʻomi ʻe hono lotua ʻo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí ki heʻenau moʻuí. He ko hono moʻoní, ne tākiekina ʻa ʻAlamā ko e Siʻí ki he fakatomalá koeʻuhí ko e ngaahi lotu ʻa ʻene tamaí (vakai, Mōsaia 27:14). ʻOua naʻa fakasiʻia ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ʻe hoʻo tuí ʻo fai maʻá e niʻihi kehé!

  • Tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó, manatuʻi ʻokú ke ʻofa ʻi he tokotaha ko ʻení. ʻI he taimi ʻoku fili ai ha tokotaha ʻoku tau ʻofa ai ke tui ki ha meʻa kehe mei he meʻa ʻoku tau tui ki aí pe fakahoko ha ngaahi fili ʻoku ʻikai ke mahino kiate kitautolu, ʻe lava ke tau kei fili pē ke fakaʻapaʻapaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí pea kei ʻofa pē ʻiate kinautolu tatau ai pē pe ko e hā.

Ko hono fakakātoá, manatuʻi ko e ʻi ai ko ia ha ngaahi fehuʻí pe ongoʻi veiveiua fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa lahí, ʻoku SAI PĒ ia—ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e hala ki he tupulaki ʻi he moʻui fakamatelié ni. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ ʻOku fakanatula pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi—kuo tāhuli e tenga ʻo e fekumi moʻoní ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau lahi ʻo e mahinó. ʻOku tokosiʻi pē ha kāingalotu ʻo e Siasí, kuo teʻeki ai ke nau fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi vivili pe pelepelengesi, ʻi ha taimi. Ko e taha e ngaahi taumuʻa ʻo e Siasí ke fafangaʻi mo tanumaki ʻa e tenga ʻo e tuí—ʻo aʻu ai pē he taimi ʻe niʻihi ki he kelekele touʻone ʻo e veiveiuá mo e taʻe-pauʻiá. Ko e tuí ko e ʻamanaki lelei ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai ka ʻoku moʻoni.”1

ʻOku teʻeki ke u maʻu kotoa ʻa e ngaahi tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lalahi taha kuo tokoniʻi ai au ʻe hoku kaungāmeʻá, ko hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u maʻu kotoa e ngaahi talí ʻi he taimi pē ko iá. ʻOku hoko mai ʻi ha fanga kiʻi meʻa iiki mo kongokonga ʻa e ngaahi talí kiate au ʻi he fakalau atu ʻa e taimí. ʻOku ou falala ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi talí pea ʻokú Ne tokangaekina au. ʻOku ou maʻu ha ʻamanaki lelei te u maʻu ʻa e ngaahi talí ʻi he taimi te u fie maʻu aí. Pea ʻoku feʻunga pē ia kiate au ʻi he taimí ni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Haʻu ʻo Kau mo Kimautolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 23.

Paaki