2021
Ko hono Fakaava ʻa e Matapā ki he Fakahā Fakatāutahá
Sānuali 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko hono Fakaava ʻa e Matapā ki he Fakahā Fakatāutahá

Kuo ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe niʻihi naʻá ku ongoʻi hangē ʻoku ou tukituki atu ʻi ha matapā kuo ʻosi tāpuni pea he ʻikai ke fakaava mai iá.

ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne fakaafeʻi ai kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo ha kau taki tokolahi ʻo e Siasí ke fekumi ki ha fakahā fakataautaha pea ako ke ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo e Fakamoʻuí ke lava ʻo “fanongo kiate Ia” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia1:17).

Ka kiate aú, naʻá ku faʻa kiʻi puputuʻu ʻi he fakahā fakatāutahá. ʻOku ou saiʻia ʻi he lava ke folofola fakahangatonu mai ʻa e ʻOtuá kiate aú, ka ʻi heʻeku kei talavoú, naʻá ku faʻa ongoʻi hangē ʻoku ou tukituki atu ʻi he matapā ʻo e langí ka ʻoku ʻikai ha tali.

ʻI he ngaahi momeniti ko ʻení, naʻá ku faʻa fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻá—lau ʻa e folofolá, fai ʻeku lotú, ʻalu ki he lotú, mo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú—ko ia ko e hā nai ha toe meʻa ne ʻikai ke u fakahoko?

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo hilí, ne u fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ke tau ngāue lahi ange ke maʻu ʻa e fakahaá. Ko ha ngaahi founga ʻeni naʻá ku maʻu ke ngāue ʻo lahi ange ʻi he angamahení.

1. Kiʻi Fakalongolongo pea Tuku ha Taimi ke Fakafanongo

ʻOku faingataʻa kiate au ke u kiʻi fakalongolongo. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻeku lisi ngāue ʻoku ʻikai hano ngataʻanga. Neongo ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa kuó u ʻosi lavaʻí, ka ʻoku ou faʻa ongoʻi hohaʻa mo lōmekina ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ne u tukupā ke fakahokó. ʻI he taimi naʻá ku fekumi ai ki ha founga ke tali lelei ange ai ʻa e fakahā fakatāutahá, ne u fakatokangaʻi naʻá ku moʻui ʻo hangē ko Maʻatá kae ʻikai hangē ko Melé.1 Naʻe ʻikai ke u tuku ha taimi maʻaku ke u kiʻi fakalongolongo pē. Hili hono lau ʻa e ngaahi lea ʻo e konifelenisí ʻa ia naʻe faleʻi ai kitautolu ke fokotuʻu ha feituʻu mo ha taimi ke fanongo maʻu pē ki he Laumālié, naʻá ku ʻiloʻi ne fie maʻu ke u fakahoko ia.2 ʻOku ou fakahoko ʻi he taimí ni ʻa ʻeku ako folofola pongipongí ʻi ha tesi (kae ʻikai ko e mohengá), pea ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻa ʻeku ngaahi tohi folofolá koeʻuhí ke ʻoua ʻe tohoakiʻi ʻe heʻeku telefoní ʻa ʻeku tokangá.

2. Fakamaatoatoʻi ʻa e Taimi ʻi he Temipalé

Kuo tāpuekina au ke nofo ofi ki ha ngaahi temipale lahi, pea naʻá ku tauhi maʻu pē ke u ʻalu fakauike ki ai. ʻOku tokolahi ha Kau Taki Māʻolunga kuo nau akonaki mai ʻe lava ke tokoni ʻa e moihū ʻi he temipalé ke tau ongoʻi ngofua ange ai ʻa e Laumālié,3 ko ia ne u pehē kuo ʻosi feʻunga pē ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku ʻosi fakahokó. Ka naʻe teʻeki ai pē ke maʻu ha ngaahi tali. ʻI heʻeku vakai ki heʻeku ngaahi tōʻonga moʻuí, ne u fakatokangaʻi ne ʻi ai ha tafaʻaki pau ne fie maʻu ke u fakaleleiʻi: naʻá ku faʻa tulemohe ʻi he temipalé. Ne u fakahā ange ki hoku ngaahi kaungāmeʻá, “Kapau naʻe talamai ʻe ‘Eletā Tieta F. ʻUkitofa ʻ ʻoku kau ʻa e mohe ʻi he lotú ʻi he ngaahi mohe lelei tahá,’4 tā ʻoku toe lelei ange ʻa e mohe ʻi he temipalé!” pea naʻá ku fakatonuhiaʻi ʻeku tulemohé ʻo pehē, ʻoku fuʻu nonga pē ʻa e temipalé ia ki he mohé. Ka ko e temipalé, ʻoku ʻikai ko ha feituʻu ia ʻoku fakataumuʻa ki he moʻui leleí mo e hoihoifua fakatuʻasinó. ʻOku ou ʻalu ki he temipalé ke ngāue—ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofonga ʻoku nau ʻoange ha faingamālie ki he kau mēmipa hoku fāmilí kuo pekiá ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.5

Ne u ʻiloʻi kuo taimi ke u “ ‘ā hake” ( ʻAlamā 32: 27) pea fakamaatoato ange ʻi heʻeku moihū ʻi he temipalé. ʻOku ou feinga ke u mateuteu fakalaumālie mo fakaʻatamai kimuʻa peá u ʻalu ki he temipalé kae ʻikai lau ia ko ha konga pē ʻe taha ʻo ʻeku ngaahi meʻa angamahení.

3. Kau ʻi he Ngāue Hisitōlia Fakafāmilí

Kuo poupouʻi kitautolu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi taimi lahi ke kau atu ki he ngāue hisitōlia fakafāmilí pea fakafehokotaki ha ngaahi tāpuaki lahi ki heʻetau kau atu ki he ngāué ni.6 Neongo ia, ka ko e tokolahi ʻeku ngaahi kuí, kuo ʻosi kakato honau ngaahi ouau fakatemipalé. Ko e hā leva mo ha toe meʻa te u lava ʻo fakahoko? Te u lava ʻo ako fekauʻaki mo e moʻui ʻa e tokotaha takitaha kuó u ʻosi ʻomi hono hingoá ki he temipalé—mātuʻaki fakakaukauloto moʻoni kiate kinautolu ʻo hangē pē ha tokotaha moʻoní pea ko ha mēmipa ʻo hoku fāmilí. Naʻá ku toe kamata foki hono lekooti ʻa e hisitōlia ʻo ʻeku moʻuí, fakahokohoko fakamotuʻaleá, pea vahevahe ha ngaahi talanoa fakalaumālie mei he hisitōlia hoku fāmilí.

4. Vahevahe ʻa e Ongoongoleleí

ʻI he taimi ʻoku ou vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí—mo e kakai teʻeki Siasí mo e kāingalotú—naʻe faʻa iku ʻo u akoʻi pē kiate au ha meʻa. Mahalo pē kuó ke aʻusia ʻa e meʻá ni ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú pe lolotonga hoʻo teuteuʻi ha lēsoni Lautohi Faka-Sāpaté. Kuo fakapapauʻi mai ʻe ha kau taki tokolahi ʻo e Siasí ʻe tokoni kiate kitautolu ʻa hono fakahaaʻi ko ia ʻete tuí mo hono fakalotolahiʻi ʻo e tui faivelengá ʻi he niʻihi kehé ke tau maʻu ai ha fakahā fakataautaha ʻoku toe lahi angé.7 ʻI he taimi ʻoku tau “lea ai ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” ʻe lava ke tau “ako ma‘u pē ha meʻa mei he me‘a naʻa [tau] lea ʻakí”8 Kuó u kamata vahevahe lahi ange fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻi he mītia fakasōsialé, peá u ʻohake ia ʻi he ngaahi fepōtalanoaʻaki fakaʻaho mo hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí.

5. ʻIloʻi ʻOku Maʻu Fakahokohoko ʻa e Fakahā Fakatāutahá

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau maʻu ha ngaahi tali mahino ʻaupito ʻi he taimi ʻoku nau fehuʻi ai ki he ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi fili mahuʻinga ʻi heʻenau moʻuí, ka kiate au, ʻoku hangē ʻoku fakalongolongo ʻa e Tamai Hēvaní ia ʻi heʻeku ngaahi fehuʻi mahuʻinga tahá. Naʻá ku toki fakatokangaʻi mahalo naʻá ku fai ha ngaahi fehuʻi hala.

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke folofola mai kiate au,9 ka ʻokú Ne tuku mai kiate au ha ngaahi tali ʻi he “ ‘otu lea ki he ’otu lea,” pea ʻoku ʻikai ke ʻomi fakaʻangataha pē.10 Ne u fakatokangaʻi naʻá ku vakai atu au kimuʻa ki he ngataʻanga ʻo ʻeku fonongá—ʻo ʻamanaki ki ha fakaʻilonga lahi te ne fakaleleiʻi kotoa ʻeku ngaahi palopalemá11—ʻi he taimi ne fuʻu fie maʻu ai ke u ʻeke ange, “Ko e hā ʻa e sitepu hokó?”

ʻOku teʻeki pē ke u maʻu kotoa ʻa e ngaahi tali ki heʻeku ngaahi fehuʻi mahuʻingá, ka ʻoku ou lava ʻo ʻiloʻi ʻoku tākiekina māmālie pē au ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi tali mahuʻinga angé. Kuo fakamālohia ʻe he mahino ko ʻení ʻeku tuí mo ʻeku falala te Ne kei tataki au ki he feituʻu totonú.

Ko hono Fakaava ʻa e Matapā ki he Fakahā Fakatāutahá

ʻI he taimi ʻoku tau muimui ai kia Sīsū Kalaisí pea maʻu mo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava ʻo maʻu fakaʻaho ha fakahā fakataautaha. Ka ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi pe tuku ha taimi ke ʻiloʻi ʻEne ʻi ai maʻu pē mo kitautolú mo Hono ivi tākiekina ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. Neongo ia, ka ʻoku fakaʻau ke toe puputuʻu ange ʻa e māmaní, pea hangē ko e lea ʻa Palesiteni Nalesoní, “He ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻekau ai ʻa e tataki, fakahinohino, fakafiemālie, mo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”12

Ko e lahi ange ʻetau lava ʻo fakafanongo pea ʻiloʻi ʻa e Laumālié, ko e lelei ange ia ʻetau mateuteu ke fehangahangai pea ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻá. Te tau lava kotoa pē ke maʻu ha ngaahi founga ke ngāue lahi ange ai ke maʻu ʻa e ngaahi fakahā fakataautaha ki heʻetau moʻuí ʻo tatau ai pē pe ko e ʻaukai, tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, pe fakahoko ha ngaahi ngāue kehekehe ʻoku nau ʻomi kitautolu ke tau toe ofi ange ai kia Kalaisí. Mahalo ʻe ʻikai fakaava mai ʻa e matapā ʻo e langí ʻi he hili pē ha miniti ʻe taha—pe māhina ʻe taha—ʻo e tukitukí, ka ʻo kapau te tau feinga ke fakamaatoato ʻi hono fakaafeʻi mo e fakafanongo ki he Laumālié, te tau lava ʻo fanongo ki he kihiʻi leʻosiʻi ʻokú Ne talamai ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e kií.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Luke 10:38–42.

  2. Vakai, Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau ʻEtau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 95; pea mo Michelle D. Craig, “Ivi Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 19.

  3. Vakai, Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” 95; Neil L. Andersen, “Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻa,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 21; Laudy Ruth Kaouk, “Founga ʻOku Tāpuekina ai ʻa e Toʻu Tupú ʻe he Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 57; Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 46–49; pea mo Ronald A. Rasband, “ ʻOua ʻe Puputuʻu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 19.

  4. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “ ʻOku Tekeʻi ʻa e Manavaheé ʻe he ʻOfa Haohaoá,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 104.

  5. Vakai, David A. Bednar, “ ‘Tuku Ke Langa ʻa e Falé Ni ki Hoku Hingoá,’ ” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 85.

  6. Vakai, Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” 95; pea mo Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” 46–49.

  7. Vakai, Ronald A. Rasband, “ ʻOua ʻe Puputuʻu,” 20; Neil L. Andersen, “Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻa,” 21–22; mo Michelle D. Craig, “Ivi Fakalaumālie,” 19–21.

  8. Marion G. Romney, ʻi he Boyd K. Packer, Teach Ye Diligently (1975), 304.

  9. Vakai, Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” 95.

  10. Vakai, ‘Īsaia 28:9–10; 2 Nīfai 28:30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:11–12; mo Quentin L. Cook, “Ko e Tāpuaki ʻo e Hokohoko ʻa e Maʻu Fakahaá ki he Kau Palōfitá mo e Fakahā [Fakatāutahá] ke Tataki ʻEtau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 96–100. Vakai foki, David A. Bednar, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá, Ensign pe Liahona, Mē 2011, 87–90.

  11. Vakai, Neil L. Andersen, “Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻa,” 20–21.

  12. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” 96.

Paaki