2021
Fakaakeake mei ha Mamatea Fakalaumālie
Sānuali 2021


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Fakaakeake mei ha Mamatea Fakalaumālie

ʻOku tau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi ai ʻa e Laumālié, ka ʻi he tokoni ʻa Kalaisí ʻe lava ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi mamatea fakalaumālie ko iá.

ʻĪmisi
photo of butterfly on woman’s shoulder

ʻŪ Tā mei he Getty Images

Ko e kiliá ko ha mahaki pipihi ʻoku tau laukonga fekauʻaki mo ia ʻi he Tohi Tapú. ʻOku fakatupu ia ʻe ha siemu ʻa ia ʻoku tupu ai ha fanga foʻi pala mo e lavelavea ʻi he kilí. Ka ko e fakaʻilonga lahi ʻo e mahaki ko ʻení, ko e lava ke ne fakatupu ha maumau lahi ki he faʻunga neavé, ʻo iku ai ki ha mole ʻo e ongoʻingofua ke alá, mafaná, mamahí, pe ko ha ngaahi ongo kehe. Ko e kakai ʻoku nau moʻua aí ʻoku nau mamatea moʻoni.

Neongo ʻoku ʻikai fakatuʻutāmaki pe angamaheni tatau ʻa e kiliá he taimí ni ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí, ka ʻoku mole foki mei he kakai ʻo e kuonga ní ʻa ʻenau malava ke ongoʻí—ʻoku tau tuʻu laveangofua ke mamatea fakalaumālie kae ʻikai ko ha palopalema fakatuʻasino.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku malava ke hoko ʻa e tuʻunga taʻemalava e ongoʻi fakalaumālie ko ʻení mei he taʻetokanga ki he ngaahi ueʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e taʻetauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne akonaki ʻo pehē:

“ʻOku puleʻi ʻe heʻetau malava ke ongoʻí ʻetau tōʻongá ʻi ha ngaahi founga lahi, pea ʻi he ʻikai ke tau fai ha ngāue ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai kitautolu ke fai leleí, ʻoku mōlia ai ʻa e malava ke tau ongoʻi ha meʻá. Ko e ongoʻingofua ko ia ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fie maʻu ʻa e niʻihi ne nau feohí naʻe malava ai ke Ne tali ʻi hono fakahoko ha ngāué.

“ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tuʻunga fakalaumālié ʻoku ʻi ai ʻa e kakai hangē ko e ongo taʻokete faihala ʻo Nīfaí; naʻe ʻilo ʻe Nīfai ʻa e fakautuutu ʻo ʻena ongongataʻa ki he ngaahi meʻa fakalaumālié: ‘Kuo [folofola ʻa e ʻOtuá] kiate kimoua ʻi he kihiʻi leʻo-siʻi, ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai te mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá’ [1 Nīfai 17:45].”1

ʻOku ʻi ai ha fakatuʻutāmaki lahi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi ai ʻa e Laumālié naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau fakapapauʻi ai ʻa e founga ʻoku folofola mai ai ʻa e Laumālié kiate kitautolú. ʻOku faingofua ke tohoakiʻi kitautolu ʻe he māmaní pe takihalaʻi kitautolu he ʻaho takitaha, ʻo tupunga ai haʻatau mamatea ke ongoʻi ʻa e kihiʻi leʻosiʻi kae mālohi ko iá, ʻa ia ʻoku mateuteu maʻu pē ke fakahinohinoʻi fakaʻaho kitautolú (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12).

Ka neongo ʻetau ongoʻi ʻoku tau moʻua ʻi ha “kilia fakalaumālié” ʻi ha ngaahi taimi, ʻoku malava pē ʻa e fakamoʻuí.

ʻOku totonu maʻu pē ke tau manatuʻi ko Sīsū Kalaisi naʻá Ne fakamoʻui e kakai kiliá lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú. Pea ko Ia pē te Ne lava ʻo fakamoʻui ʻetau ngaahi mamatea fakalaumālie he ʻaho ní mo tokoniʻi kitautolu ke tau toe ongoʻi ʻa e Laumālié. Ko ha ngaahi founga mahuʻinga ʻeni ʻe ala tokoni.

Ko Hono ʻIloʻi ʻo e Laumālié

Ko e meʻa mahuʻinga ke tau toe maʻu ai ha ongó ʻoku maʻu ia mei heʻetau malava ke fakafanongo mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi fanafana ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Molonaí, “Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5). ʻE lava ke tau toʻo meiate kitautolu ʻa e ngaahi mamateá, fekumi ki ha fakahā fakafoʻituitui, mo ongoʻi kiate kitautolu ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.

ʻI hoʻo foki ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié, ʻeke kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke mahino ʻa hoʻo vā fetuʻutaki mo e fakahaá:

  1. Ko e fē ʻa e taimi fakamuimuitaha ne u maʻu ai ha fakahā fakafoʻituituí?

  2. Ko e fē ʻa e taimi fakamuimuitaha ne u kolea ai ha fakahā fakafoʻituituí?

  3. Ko e fē ʻa e taimi fakamuimuitaha ne u kole ai ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi au ke fakatokangaʻi e fakahā fakafoʻituitui ʻi heʻeku moʻuí?

ʻI hono fakakātoá, ʻokú ke fekumi moʻoni nai ki ha fakahā mei he ʻOtuá? ʻOku faingataʻa ke ongoʻi ʻa e ngaahi fua fakafiefia ʻo e Laumālié ʻi he taimi ʻoku hangē nai he ʻikai maʻu ha fakahā mei langí (vakai, Kalētia 5:22–23). Ka ko e fekumi maʻu pē ki he fakahaá ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó, ko e kī ia ki hono fakaava ʻo e ngaahi langí ke fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí.

Ko e Maʻuhala ki he Fakahaá

Ka ko e meʻa eni ʻe lava ke faingataʻa ai ʻa e ngaahi aʻusia fakalaumālié mo e fakahā fakatāutahá.

ʻI heʻetau talanoa kau ki he fakahā fakatāutahá, ʻoku tau faʻa fakakaukau maʻu pē ki he ngaahi mata meʻa-hā-maí, ngaahi ʻaʻahi mai ʻa e ʻāngeló, pe ko ha ngaahi leʻo mālohi. Pea ko e taimi ʻoku ʻikai ke tau aʻusia ai e ngaahi meʻá ni, mahalo te tau ongoʻi he ʻikai ke tau maʻu ha fakahinohino mei he Laumālié. Mahalo te tau ongoʻi hangē ʻoku fehalaaki ha meʻa ʻiate kitautolú, ʻa ia ʻe lava ke tau iku foʻi ai he feinga ke maʻu e Laumālié.

Ka ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻuhinga e ongoʻi ia ʻo e Laumālié ki he ngaahi momeniti fakaʻohovalé, pea ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku folofola pē ʻa e ʻEikí kiate kitautolu fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fili lalahi ʻi he moʻuí. Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻoku tau humu ai ko ʻetau faʻa toki tafoki pē ki he ʻEikí ki ha tokoni ʻi ha ngaahi fili lalahi hangē ko e akó, ngāue maʻuʻanga moʻuí, nofo-malí, mo e fāmilí, ka ʻoku tau taʻetokanga ke hanga kiate Ia ʻi he fakakaukau kotoa pē (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36). Ka ʻoku faʻa folofola mai ʻa e Tamai Hēvani kiate kitautolu. ʻOkú Ne folofola kiate kitautolu ʻi he founga ʻoku tau ʻiloʻi lelei fakafoʻituitui ai iá. ʻE lava ke Ne tataki fakaʻaho kitautolu, naʻa mo e ngaahi fanga meʻa iiki ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
butterfly on someone’s fingertips

Teuteu ke Maʻu ha Fakahā

Koeʻuhi ke tau lava ʻo maʻu ha fakahā mei he langí, ʻoku fie maʻu ke tau ʻuluaki fakaava hotau telingá ki he ngaahi meʻa fakalangí. Ko ha ngaahi founga ʻeni te tau lava ai ke fakaava hotau telingá pea ke tau mateuteu ke fanongo ki he ʻEikí:

Tui. ʻI heʻetau tulifua ke ikunaʻi ʻa e kilia fakalaumālié, mahalo ʻe fie maʻu ke liliu e anga ʻetau fakakaukaú pea tui moʻoni ki he Tamai Hēvaní mo maʻu ha tui te Ne lava pea ʻokú Ne lava ʻo ʻomi ha fakahā kiate kitautolu. Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke tau ʻamanaki lelei te Ne lava ʻo ʻomi ha fakahā kiate kitautolu. Te tau lava foki ʻo kole kiate Ia ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ʻokú Ne folofola mai ai kiate kitautolú. ʻOku totonu ke tau ʻamanaki te tau faʻa maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke muimui ki he Fakamoʻuí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Feinga ʻi he ʻaho kotoa pē. Te tau lava foki ʻo ongoʻingofua ange ʻa e Laumālié ʻo fakafou ʻi he lotu fakamātoató, ako ʻa e folofolá, maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻalu ki he temipalé, kau atu ʻi he ngāue hisitōlia fakafāmilí, fanongo ki he hiva fakalaumālié, ngāue fakaetauhi, pe ko ha faʻahinga meʻa pē te ke ongoʻi ofi ai ki he ʻOtuá. Ko ʻetau ofi ange kiate Iá, ko e lahi ange ia ʻetau fakaʻatā hotau ngaahi lotó ki hono fakamoʻui ʻa e mahaki kilia fakalaumālié mo toe ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Talangofua. Ko e meʻa mahuʻinga ʻe taha ki hono toe fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí, ko hoʻo loto-fiemālie ke muimui ki he meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he Laumālié kiate koé. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻI he taimi ʻokú ke fakahaaʻi ai hoʻo loto vēkeveke ke talangofuá, ʻe ʻoatu ʻe he Laumālié ha ngaahi ongo lahi ange ʻo kau ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke ke fai Maʻaná.

“ʻI hoʻo talangofuá, ʻe hokohoko mai e ngaahi ueʻi mei he Laumālié, pea te ke toe ofi ange ai ke ke feohi maʻu pē mo ia. ʻE tupulaki ho mālohi ke fili ki he totonú.”2

ʻE faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e loto vēkeveke ke muimui ki he finangalo ʻo e ʻEikí mei haʻatautolú, ka ʻoku tāpuekina maʻu pē kitautolu ʻaki ha ivi fakalaumālie lahi ʻi he taimi ʻoku tau fai ai iá. Naʻa mo e talangofua ʻi he ngaahi founga īkí, mei he fili ke totongi ʻetau vahehongofulú, tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní, pe ko e muimui ki ha ueʻi ke tokoniʻi ha taha kehé, ʻe lava ke tokoni ia ke tau fakaʻatā ha tuliki ʻi heʻetau moʻuí maʻá e Laumālié.

Ko Hono Ongoʻi ʻo e Laumālié Ko ha Meʻafoaki

ʻOku totonu foki ke tau manatuʻi ʻa e palōmesi ʻoku tauhi ʻi heʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí ʻi he papitaisó. Ko kitautolu kuo tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo talaʻofa mai ʻe lava ke ʻiate kitautolu ʻa e Laumālié ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi heʻetau feinga ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79).

Naʻe foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻokú Ne finangalo ke tau fiefia kakato ʻi he meʻafoaki ko iá. ʻOku fakaʻatā ʻe he takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fai ha ngaahi fili ʻi he loto-falala, ongoʻi fiemālie lolotonga e ngaahi faingataʻá, tupulaki fakalaumālie, ongoʻi nonga mo fiefia, pea ʻiloʻi e founga ke tokoni ai ki he niʻihi kehé. Ko ha meʻafoaki moʻoni ia.

ʻOku makatuʻunga ʻa e fakamoʻui mei he mamatea fakalaumālié ʻi heʻetau tuí mo e loto-vēkeveke ke tokoní, naʻa mo e taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai hatau ʻaongá. ʻI heʻetau fāifeinga ke fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki heʻetau moʻuí, te tau maʻu māmālie ha ngaahi ongo ʻi he taimi ʻoku tau fakafanongo mo talangofua aí. ʻOku tokoni ʻetau moʻui ʻo fakatatau mo e finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau fakatupulaki ai ha ongoʻingofua ʻo e Laumālié pea iku fakamoʻui ai kitautolu mei ha faʻahinga mamatea ʻoku tau maʻu. Kapau te tau kole tokoni ki he Fakamoʻuí naʻa mo e taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai hatau ʻaongá, te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi ʻokú Ne ʻiate kitautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neal A. Maxwell, A Time to Choose (1972), 59.

  2. Henry B. Eyring, “Ko e Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Ho Takauá,” Liahona, Nōv. 2015, 105.

Paaki