2021
Ko ʻEku Ngaahi Fehuʻí mo e ʻOfa ʻa Kalaisí
Sānuali 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko ʻEku Ngaahi Fehuʻí mo e ʻOfa ʻa Kalaisí

Kuó u fakatokangaʻi ʻoku tokoni mai ʻa ʻeku fakakaukau ki heʻeku ngaahi fehuʻí ʻo hangē ko ha “vaivaiʻanga ‘i he ʻiló” ke u laka atu ki muʻa ‘i he tui kia Kalaisí.

ʻI he fakaʻosinga ʻo ha fakataha lotu mo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ne fakahoko ki he kakai lalahi kei talavoú, naʻá ne tāpuekina kimautolu “ke mau lava ‘o ʻilo‘i hono faikehekehe ʻo e totonú mo e halá, ‘i he vahaʻa ‘o e ngaahi fono ʻa e ‘Otuá pea mo e ngaahi leʻo fepakipaki ‘o e māmaní.” Naʻá ne tāpuakiʻi kimautolu “ ʻaki ha mālohi ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakatauele ʻa e filí … [pea] mo ha ivi lahi ange ke maʻu ha fakahā.”1 Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia maʻa kimautolu ko e kakai lalahi kei talavou! Kuó u ʻosi maʻu ha ngaahi aʻusia fakataautaha fekauʻaki mo e maʻu fakahā ki ha ngaahi fehuʻi.

Ko ha tokotaha natula fieʻilo pē au pea ʻoku ou faʻa meimei fakakaukau ʻo tōtuʻa ʻi he tūkunga ʻo e meʻa kotoa pē. Naʻe hoko maʻu pē ʻa e fakafehuʻiá mo e fakaʻānaua ki ha ngaahi talí ko ha konga ʻo hoku natulá, pea mātuʻaki mahuʻinga maʻu pē kiate au ʻa e moʻoní. Ka ʻi he ngaahi taʻu lahi, naʻá ku faʻa ongoʻi tuenoa pe mā fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻí kae pehē foki ki he ngaahi tālaʻa fekauʻaki mo e ongoongoleleí mo e Siasí. Hili ko iá, ʻoku talamai ʻe he folofolá kiate kitautolu ke “ ʻoua ‘e tālaʻa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36). Pea fehuʻi ange ʻe he Fakamoʻuí kia Pita, “ ʻA koe ʻoku siʻi hoʻo tuí, ko e hā ʻokú ke fakataʻetaʻetui aí?” (Mātiu 14:31).

Ko Hono ʻIloʻi ʻo e Ngaahi Vaivai ʻi he Mahino ʻOku Tau Maʻú

ʻI ha taimi ʻe taha, ne u ongoʻi taʻepau pē ʻeku tuí. Ka naʻe lava pē ʻe he ʻOtuá ʻo akoʻi mai ha lēsoni fakaʻofoʻofa ʻi heʻeku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Hili ʻa e malanga ʻa Kalaisi ki he kau Nīfaí, naʻá Ne fakatokangaʻi ha meʻa. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ ʻOku hā mai kiate au ʻoku mou vaivai, pea ʻoku ʻikai faʻa mahino kiate kimoutolu ʻa ʻeku ngaahi lea kotoa pē ʻa ia kuo fekau kiate au ʻe he Tamaí ke lea ʻaki kiate kimoutolu he taimi ko ʻení.” (3 Nīfai 17:2).

Ne u ongoʻi hangē naʻe folofola mai ʻaki ʻe Kalaisi ʻa e ngaahi lea ko iá kiate aú. Naʻá ku ongoʻi vaivai foki mo au pea naʻe ʻikai ke mahino kiate au ʻa e meʻa kotoa naʻá Ne finangalo ke u ʻiló. Naʻe ongo kiate au ʻa e tali ʻa Kalaisi ki he vaivai ko ʻení: Naʻe ʻafio ʻa Kalaisi ki he ʻofa ʻa e kau Nīfaí, pea neongo ne nau fuʻu vaivai ke mahino kiate kinautolu ʻEne ngaahi folofolá, ka naʻá Ne faitokonia mo ʻofaʻi kinautolu ʻi ha founga ʻe lava ke mahino kiate kinautolú.

ʻI he ngaahi momeniti ko ia ʻoku ou ongoʻi fuʻu vaivai aí, fuʻu ongosia, pe fuʻu faingataʻa ke mahino kiate au ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí, ʻokú Ne tāpuekina au ʻi he angaʻofa mo e mahino. Ko ʻEne ʻofá ʻa e meʻa ʻokú ne fakaivia au ke hokohoko atu ʻa e feingá pea ke hokohoko atu ʻa e fekumi ki he ngaahi moʻoni ʻoku ou kumí.

Ongoʻi ʻo e ʻOfa ʻa Kalaisí ʻi Heʻetau Kumi ki he Moʻoní

ʻOua te ke hohaʻa kapau ʻokú ke fekuki ʻi he taimí ni mo ha foʻi mo‘oni pe tokāteline. ʻOku SAI PĒ ke fekuki mo ha ngaahi meʻa faingataʻa pea ʻi ai mo ha ngaahi fehuʻi pe hohaʻa ʻoku nau faʻa luluʻi koe ki he ʻelitó. Lolotonga hoʻo fekumi ki he moʻoní, manatuʻi ʻoku ʻafioʻi, ʻofeina pea fiefia ʻa e ʻOtuá ʻiate koe ʻi he taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai hoʻo tauʻatāiná ke kumi ki he māmá. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ke ke mā ai. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e fefaʻuhi ko ia mo e fakapoʻulí mo e siva e ʻamanakí pea kole ki he māmá ʻa e meʻa naʻá ne kamata ʻa e kuonga fakakosipeli ko ʻení. Ko e meʻa ia ʻokú ne tokoniʻi ia ke hokohoko atú pea ko e meʻa ia te ne ʻai ke ke hokohoko atú.”2

ʻE lava ke tau ʻiloʻi ʻa hono moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:5), ka ʻoku hāhāmolofia ke maʻu vave pe ʻi he taimi ʻoku tau loto ai ki aí. Ka ʻoku tau ako ia ʻi he “ ʻotu lea ki he ‘otu lea, [ʻi he] akonaki ki he akonaki” (2 Nīfai 28:30). ʻOku hoko mai ʻa e moʻoní ʻi he taimi ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e taimi ʻoku tau mateuteu ai ki he ʻiló, pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻu ke aʻusiá kimuʻa pea maʻu iá.

ʻOku ou houngaʻia ko ha ʻOtua te Ne akoʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi vaivaí, pea tuku ke tau ʻuluaki maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, pea tui, pea toki ʻilo. Pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lava ke tau maʻu ʻa e moʻoní ʻo fakafou ʻi he fakahā fakatāutahá, ʻo hangē pē ko e talaʻofa ʻa Palesiteni Nalesoní. ʻOku tokanga mai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau ngaahi fehuʻí, pea te Ne tataki kitautolu ʻi ai. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko ʻEne talí ke liliu hotau lotó kae lava ke tau vakai ki he ngaahi meʻá ʻi ha founga ʻe taha, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku kole mai pē ke tau faʻa kātaki mo faivelenga pea “teuteu [hotau] ʻatamaí ki he ʻapongipongí, pea te u toe haʻu kiate kimoutolu” (vakai, 3 Nifai 17:3).

ʻOku ou ʻiloʻi ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e mahino ʻoku tau ʻi aí, ʻe lava ke tau laka atu ki muʻa ʻi he ʻamanaki lelei mo e tui ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe fakahaaʻi ai ʻa e meʻa kotoa pē. Ka kimuʻa iá, ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau ʻunu ke toe ofi ange kia Kalaisí, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa hotau vaivaí pea ʻofa tatau ʻiate kitautolu kotoa.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “The Love and Laws of God” (Fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi, 17 Sepitema, 2019), 5, speeches.byu.edu

  2. Jeffrey R. Holland, “Cast Not Away Therefore Your Confidence” (Fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi, 2 Māʻasi, 1999), 6, speeches.byu.edu.

Paaki