2021
Houʻeiki Fafiné mo e Mālohi ʻo e Fuakavá
Sānuali 2021


Houʻeiki Fafiné mo e Mālohi ʻo e Fuakavá

ʻE lava ke tau fiefia ʻi he ngaahi faingamālie mo e mālohi ʻoku tau maʻu makatuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻĪmisi
illustration of woman

Tā fakatātā ʻa Amber Eldredge

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku fakaava tatau mai pē ʻa e langí ki he houʻeiki fafine ʻoku fakakoloaʻi ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tafe mai mei heʻenau ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē pē ko ia ʻoku hoko ki he houʻeiki tangata ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou lotua ke mou maʻu e mahino ko iá ʻi homou lotó he ʻoku ou tui te ne liliu homou moʻuí. ʻOku ou fie tuku hamou tāpuaki, ke lava ke mahino kiate kimoutolu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa ia kuo fakakoloaʻi ʻaki kimoutolú ke mou lava ʻo fakamālohia ʻa e mālohi ko iá ʻi hoʻomou ngāueʻi hoʻomou tui ki he ʻEikí mo Hono mālohí.”

Naʻe fakaafeʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ke nau “ako ʻi he faʻa lotu” fekauʻaki mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea “‘iloʻi ʻa e meʻa ʻe akoʻi kiate [kitautolu] ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní”. ʻOku ou saiʻia ʻi hono fakaafeʻi ʻe hotau palōfita moʻuí ʻa kitautolu takitaha ke tau ako mo maʻu ha fakahā pea “maʻu, mahino [lelei ange] pea fakaʻaongaʻi e mālohi kuo fakakoloa ʻaki [kitautolú].”1

Kuo lahi ha taimi ʻi heʻeku moʻuí, kuó u aʻusia ai ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe maʻu mei he muimui ki he akonaki ʻa e kau palōfitá. Naʻe ʻikai kehe ʻa e fakaafe ko ʻení. ʻI heʻeku fakakaukau ki he fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní, naʻe liliu ʻeku fakakaukaú ʻi he taimi pē ko iá ki he temipalé—ʻa e feituʻu naʻe fakakoloaʻi ʻaki ai au ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—pea mo e mālohi kuo foaki kiate au ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Kuo lava eni ha ngaahi taʻu lahi ʻeku feinga ke fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e mālohi ko iá ʻi heʻeku moʻuí.

Ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku hangē ia ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo haʻu mei heʻetau Tamai ʻi Hēvani ʻofá pea mo ʻetau māʻoniʻoni fakatāutahá. ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke maʻu ha fakahā kau ki heʻetau moʻuí, ki hotau fāmilí, ngāué, akó—meʻa kotoa pē ʻoku tau fekumi ha fakahinohino ki aí. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe mahuʻinga kiate kitautolu ʻe ʻikai mahuʻinga ki he ʻEikí. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e Laumālié ke ʻiate kitautolú, te tau maʻu ha mahino lahi ange kau ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e lahi ange ʻeku ʻilo kau ki he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he ako mo e aʻusia fakatāutahá, ko e lahi ange ia ʻeku mahino ki hono mahuʻinga ki he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku tokoni ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tau maʻu ha fakahā ki heʻetau ngaahi pole fakaʻahó.

Koeʻuhí kuo foaki mai kiate au ʻi hoku ngaahi uiuiʻí ha mafai lakanga fakataulaʻeiki ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e ngaahi kií, kuo lahi ha taimi ne ʻi ai ha ngaahi fakakaukau pe lea ne ʻomi kiate au, ko ha meʻa tofu pē ia ʻoku fie maʻu ʻe ha finemui pe ko ha taha ʻi he Fineʻofá pe fānau Palaimeli ke fanongo ki ai. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe haʻu ʻa e ngaahi lea ko iá koeʻuhi ko e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ne foaki kiate au ʻi he taimi naʻe vaheʻi ai au ki he uiuiʻi ko iá.

ʻI he nofo-malí, hangē pē ko ha faʻahinga vā fetuʻutaki kehe, ʻoku foua ʻe ha niʻihi ha ngaahi tuʻunga pe tūkunga ʻo e akó mo e tupulakí. Kuó u ʻiloʻi ko e taimi ʻoku ou manatuʻi ai ko hai hoku husepānití, ko hai au, pea mo e meʻa ʻoku totonu ke ma fakahoko fakataha ko ha fānau ʻo e ʻOtuá, kuó ne liliu hoku lotó. Kuo fakamālohia mo fakaʻaiʻai kimaua fakatouʻosi ʻe hono silaʻi fakataha ʻo fakafou ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ke ma toe uouangataha ange. ʻI he folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27), ʻoku ʻikai ke Ne ʻuhinga ki he Siasí pē. ʻOkú Ne ʻuhinga mai ki hotau ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí foki.

ʻI heʻeku hoko ko ha faʻeé, ʻoku ou manatuʻi ʻeku hohaʻa fekauʻaki mo ha fānau kei talavou naʻá ne fai ha ngaahi meʻa ne u ʻiloʻi he ʻikai ke fiefia ai e fānau ko iá. Ne ma felotoi ke aleaʻi e meʻa ne u hohaʻa ki aí peá ma fokotuʻu ha taimi ke ma talanoa ai. Kimuʻa ʻi he taimi ne fokotuʻu ke ma talanoa telefoni aí, naʻe maau ʻeku meʻa ʻe akoʻí; ne u ʻiloʻi lelei e meʻa te u lea ʻakí. Naʻá ku lotua ke ʻiate au ʻa e Laumālié. Naʻe kehe ʻaupito e meʻa ne u lea ʻaki ʻi he kamataʻanga ʻo ʻema fepōtalanoaʻakí ʻo aʻu ki he ʻosí, mei he meʻa ne u palani ke lea ʻakí. Ka ko e meʻa tonu pē ia naʻe fie maʻu ʻe he fānau ko iá. Naʻe ngaohi ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke malava ʻo fakamolū ʻa e ngaahi lotó pea maʻu ha solovaʻanga lelei ange. Ko ha fakatātā ia ʻo e founga ʻoku ngāue ai ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻetau moʻuí.

Taimi lahi, ʻoku fakafehoanaki ʻe he houʻeiki fafiné ʻa kinautolu ki he niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi lelei ʻi he taimi ʻoku tau fakafehoanaki ai kitautolu ki he niʻihi kehé. ʻOku maʻu ʻe he fefine takitaha ha ivi malava mo e ngaahi talēniti kehekehe, pea ko ha ngaahi meʻafoaki kotoa ia mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ʻikai ke u tatau mo koé—pe ʻikai tatau ha houʻeiki fafine kehe—ke tau maʻulalo ange pe māʻolunga ange. ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi meʻafoakí pea fakatupulaki kinautolu, ʻo manatuʻi ko hai naʻá ne foaki mai iá, pea ngāue ʻaki kinautolu ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻI heʻetau vahevahe ʻetau ngaahi meʻafoakí ke tāpuekina ʻaki e niʻihi kehé, ʻoku tau aʻusia ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻetau moʻuí.

Kuó u maʻu ʻa e faingamālie ke feʻiloaki mo ha kau fafine tuʻu-ki-muʻa ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e tui mo e mālohi ʻo fakafou ʻi heʻenau ngaahi tōʻongá. ʻOku foaki ʻe he kakai fefiné ʻa honau ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻa ʻoku nau malavá ʻi ha ngaahi founga fakaofo mo kehekehe. ʻOku nau fai ha liliu lahi ʻi he moʻui ʻo kinautolu ʻoku nau feohí—ʻi honau fāmilí, ngaahi ngāueʻangá, lotú, akó, pe ko e fē pē feituʻu ʻoku fakaʻaongaʻi ki ai honau taimí.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa kuó u ako fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau fai ʻa e lelei tahá ʻi he taimi ʻoku tau fengāueʻaki lelei ai mo e niʻihi kehé. Ko e founga ia naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí; ko e sīpinga fakalangí ia. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau feʻauʻauhi koeʻuhí he ʻoku fie maʻu kotoa pē ʻa e ngaahi meʻafoaki, talēniti, mo e ngaahi ivi malava kehekehe ko iá—mei he kakai tangata mo e fafine fakatouʻosi. ʻOku tataki lelei kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he hala ko iá ke tau lava kotoa ʻo maʻu ha mahino lelei ange ki he founga ke tau ngāue fakataha aí mo e founga ke tau fefakamahuʻingaʻi ai ʻetau ngaahi tokoní. Ko e moʻoni ko e founga lelei taha pē ia ke fakahoko ʻaki ʻEne ngāué.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tatali ʻa e houʻeiki fafiné ki ha taha ke ne talaange ʻa e meʻa ke fakaʻaongaʻi ki ai ʻenau ngaahi meʻafoakí, talēnití, mo e mālohí. ʻOku tau maʻu ʻa e ivi malava ke maʻu-fakahā maʻatautolu pē. ʻOku ʻikai totonu ke tau tali ke toki fakakounaʻi; ʻoku fie maʻu ke tau maʻu e loto-toʻa ke ngāue ʻo fakatatau mo e fakahā ʻoku tau maʻú. Fekumi ki he ueʻi fakalaumālie mo e tali ki he tākiekina fakalaumālie ko iá ko e fakamoʻoni ia ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia kuo talaʻofa mai ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ai ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.

Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní, “Ko e hā ha meʻa ʻe toe fakafiefia ange ka ke ngāue mo e Laumālié ke mahino e mālohi ʻo e ʻOtuá—ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?” Naʻá ne palōmesi mai, “ʻI he tupulaki hoʻomou mahinó pea mou ngāue ʻi he tui ki he ʻEikí pea mo e mālohi ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻe fakalahi hoʻo malava ko ia ʻo mau ʻa e koloa fakalaumālie ko ʻeni kuo fakaʻatā ʻe he ʻEikí.”2 Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku pau e ngaahi talaʻofa ko ʻeni mei hotau palōfita moʻuí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Ngaahi Koloa Fakalaumālié” Liahona, Nov. 2019, 77.

  2. Russell M. Nelson, “Ngaahi Koloa Fakalaumālié” 79.

Paaki