2023
Ko e Ngāue ʻi he Tuí Lolotonga e ʻAmanaki Lelei ki he Nofomalí—Ngaahi Fakakaukau ʻe 8 maʻá e Kau Taautaha Lalahí
Sune 2023


“Ko e Ngāue ʻi he Tuí Lolotonga e ʻAmanaki Lelei ki he Nofomalí—Ngaahi Fakakaukau ʻe 8 maʻá e Kau Taautaha Lalahí,” Liahona, Sune 2023.

Ko e Ngāue ʻi he Tuí Lolotonga e ʻAmanaki Lelei ki he Nofomalí—Ngaahi Fakakaukau ʻe 8 maʻá e Kau Taautaha Lalahí

Te tau lava fēfē ʻo pukepuke ʻa e ʻamanaki lelei ki ha nofomali mo ha fānau ʻi he kahaʻú pea kei mamahi pē ʻi he teʻeki ke hoko mai e ngaahi tāpuaki ko ʻení?

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne tautau ha ngeʻesi ʻesiaʻi tā ʻi ha holisi

ʻOku ʻomi ʻe he talaʻofa ʻo e mali fakasilesitialé—ʻi he taimí ni pe ʻi ʻitānití—ha ʻamanaki lelei mo ha fiemālie lahi ki he kāingalotu lalahi ʻo e Siasí ʻoku teʻeki malí. Ka ʻoku ʻikai hanga ʻe he talaʻofa ko iá ʻo taʻofi foki ai mo e ongoʻi loto-mamahí, hohaʻá, pe puputuʻú.

Kuo tokolahi ha kau palōfita kuo nau lea ʻo kau ki he tāpuaki kuo talaʻofa ki he nofo-malí maʻá e kakai lalahi tāutahá pea ʻoku nau kei moʻui taau ke maʻu e fuakava ko iá.1 Hangē ko ʻení, naʻe akonaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻOku ʻikai koeʻuhí ko haʻanau tōnounou ka ʻoku nau fefaʻuhi toko taha pē mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku ou fakatauange ke tau manatuʻi he ʻikai taʻofi ʻEne ngaahi tāpuakí mei Heʻene Kāingalotu faivelengá pea ʻe fakahoko pē ia ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene founga mo e taimi pē ʻAʻana.”2

Kuo fakamanatu mai foki ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, neongo ʻoku fakapapauʻi mai ki he kakai faivelengá ʻa e tāpuaki ʻo e mali fakasilesitialé, ka “kuo teʻeki ai fakahā ʻa e taimi ko ia mo e founga ʻa ia ʻe ʻomi ai e ngaahi tāpuaki ʻo e hakeakiʻí.”3 Ko ia ai, ʻe lava ke kei hokohoko atu pē ha fehuʻi maʻanautolu ʻoku teʻeki malí: ʻe hoko mai nai e talaʻofa ʻo e malí ʻi he moʻui fakamatelié pe ʻikai? Pea ʻi he fehuʻi ko iá, ʻe aʻusia ai ʻe ha kakai ʻe niʻihi ha ngaahi ongoʻi taʻepau, mamahi, pea naʻa mo ha ongoʻi mole ʻo ha meʻa ʻoku taʻe-mafakamatalaʻi—ko e mole ʻo e hoko ko ha hoa mali pe mātuʻa ʻi he taimi ne nau ʻamanaki ki aí.

ʻOku fakafou ʻi he tui mo e ngaahi tāpuaki mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻa e malava ʻe kinautolu ʻoku teʻeki malí ʻo hokohoko atu ke maʻu e ʻamanaki leleí, mālohí, mo e fiefiá ʻi heʻenau tatali ki he ʻEikí ki he ngaahi tāpuaki ʻo e mali fakasilesitialé kuo talaʻofa maí.

Laka Ki Muʻa lotolotonga ʻo ha Mole ʻoku Taʻe-mafakamatalaʻi

ʻI he moʻui fakamatelié, ʻoku tau foua kotoa pē ha ngaahi faʻahinga kehekehe ʻo e molé mo e siva e ʻamanakí. Ka ʻoku ʻomi ʻe he mole ʻo e ngaahi ʻamanakí mo e ngaahi fiemaʻu ʻa ia ʻe ala hoko pe ʻikai ke hoko ʻi heʻetau moʻuí ha tuʻunga taʻepau ʻoku kehe ia mei he ngaahi mole ʻoku mahino angé. Hangē ko ʻení, neongo ʻoku faingataʻa ʻa e pekia haʻatau ʻofaʻanga, ka ʻoku mahino ia; ʻoku tokoni ʻeni ke tau mamahi ai pea ʻe faifai pē pea tau fakaakeake mei ai ʻi he hili ha ngaahi taimi. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi mole ʻe niʻihi ʻoku ʻikai fuʻu mahino, fakatokangaʻi, pe taimi lelei. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke hoko ʻeni kiate kinautolu ʻoku paʻá pe mātā ʻa e fakaʻauʻauhifo ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he ʻatamai ngalongaló. ʻE lava foki ke hoko ʻeni ki he kakai lalahi ʻoku lolotonga taʻe-mali ʻi he taimi ne nau ʻamanaki pe fakaʻamu ai ke malí, tautautefito kiate kinautolu kuo teʻeki pē ke nau mali tuʻo taha pe teʻeki ke ʻi ai haʻanau fānau koeʻuhí ko ha faʻahinga ʻuhinga. ʻOku ui ʻe he kau mataotao ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí ʻa e faʻahinga mole taʻe-mafakamatalaʻi ko ʻení ko e mole fakaʻalongaua koeʻuhí ko e ʻikai mahino hono natulá.4

ʻI heʻeku hoko ko ha taha ne toki mali ʻi hoku taʻu 30 tupú pea mo ha faifaleʻi kuó ne faleʻi ha kakai tokolahi ʻoku teʻeki mali (kau ai e kāingalotu ʻo e Siasí), ʻoku ou maheni mo e faingataʻa ʻo e faʻahinga taʻepauʻia mo e mole ko ʻení, tautautefito ʻi ha Siasi ʻokú ne fakamamafaʻi totonu ʻa e tokāteline kuo fakafoki mai ʻo e mali taʻengatá mo e fāmilí.

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau talamai ʻoku nau fakaʻamu ne nau ʻiloʻi pe te nau mali nai ʻi he moʻuí ni—neongo kapau te nau ʻiloʻi ai he ʻikai te nau mali ʻi he moʻui fakamatelié, te nau lava pē ʻo fehangahangai mo ia pea laka ki muʻa lolotonga ʻenau hanganaki atu ki he ngaahi tāpuaki ko iá ʻi he kahaʻú. Ko e taʻepauʻia ʻo e mole ko ʻení ʻokú ne fakatupu ha meʻa taʻeʻiloa pe ʻoku lelei ange nai ke kei ʻamanaki pē pe ke laka atu ki muʻa ʻi he moʻuí. 5 ʻOku kau ʻi he ngaahi tōʻonga angamaheni ki he faʻahinga mole ko ʻení ʻa e ngaahi ongoʻi veiveiuá, puputuʻú, taʻepauʻiá, loto-mamahí, loto-mafasiá, loto-hohaʻá, mamahí, ongoʻi tuenoá, ongoʻi maá, tāufehiʻá, ʻitá, taʻefiemālié, mo e loto-tāngiá.

Naʻa mo e kakai loto-vilitaki taha ʻoku teʻeki ke nau malí, ʻe lava ke nau fefaʻuhi mo e taʻepauʻia ʻo ha ʻamanaki ki ha nofo-mali mo ha fāmili lolotonga ʻenau ʻi he moʻui fakamatelié. ʻI ha lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki he kāingalotu ʻo e Siasí ne teʻeki ke malí, naʻá ne faleʻi ʻo pehē: “ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku mau ongoʻingofua ʻa e tuenoa ʻoku ongoʻi ʻe hamou tokolahi. Ko e tuenoá/taʻelatá ko ha meʻa taʻeoli mo fakamamahi lahi. … Ka ʻoku ʻi ai foki mo e meʻa ʻoku haʻu meiate Ia naʻá Ne folofola, ʻKo au, ʻio, ko au ia ʻoku fakafiemālieʻi koé.’ (ʻĪsaia 51:12.)”6 Ko Kalaisi ʻa hotau maʻuʻanga ʻo e fakafiemālié mo e ʻamanaki leleí ʻi he lotolotonga ʻo e taʻepauʻiá.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Pālati, “ʻoku ʻuhinga ʻa e tatali ki he ʻEikí ke hokohoko atu ʻa e talangofuá mo e tupulaki fakalaumālie kiate Iá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e tatali ki he ʻEikí ke fakafiefiemālie pe taʻe fai ha meʻa. ʻOku ʻikai teitei totonu ke ke ongoʻi ʻokú ke ʻi ha loki talitaliʻanga Ko e fakatatali ki he ʻEikí ʻokú ne fakahuʻunga ha ngāue.”7

Ko ia ai, ʻe lava fēfē ʻe kinautolu ʻoku teʻeki malí ʻo fai ha ngāue te ne tokoniʻi kinautolu ke nau laka atu ki muʻa ʻi he tui kia Kalaisí neongo e ngaahi mamahi ʻo e tatali ki ha nofo-mali ʻe ala hoko pe ʻikai hoko lolotonga e moʻui fakamatelié? ʻE lava ke tokoni e ngaahi founga ʻe valu ko ʻení ke fakatupulaki hoʻo loto-vilitaki ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hoʻo lavaʻi e moʻui taʻemalí ka ke tupulaki foki mo moʻui fiefia.

ʻĪmisi
kakai kehekehe ʻoku tangutu mo tuʻu, mo ha ʻū ʻesiaʻi tā ʻi he holisí

1. ʻIloʻi ʻOkú Ke Foua ha Mole ʻOku Fakaʻalongaua

ʻOku tokoni ke ʻiloʻi ʻokú ke foua ha faʻahinga ʻo e mole ʻoku fakaʻalongauá pea ʻoku ngalingali he ʻikai faingofua ke ke fakaleleiʻi ʻa e puputuʻu ʻoku ʻomi aí. ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻilo ko ʻení ke ke fakafaingofuaʻi e meʻa ʻokú ke fouá, ʻo tatau ai pē pe ko e ongoʻi puputuʻu fekauʻaki mo e teʻeki ke malí, kei ʻamanaki pē ke malí, loto ke tuku ā e kumi malí, fakameʻapangoʻia ʻi he ʻikai mali mo ha tahá, pe fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha meʻa ʻoku fehalaaki mo koe pe ko ha taha ʻe ala hoko ko haʻo hoa. ʻE lava ke ʻomi ʻe he mahino ʻokú ke aʻusia ha mole ʻoku fakaʻalongauá, ha fakafiemālie.

2. Fakahaaʻi ʻoku ʻAonga e Ngaahi Fakakaukau Kehekehé

ʻOku mahuʻinga ke fakaʻatā ʻoku moʻoni ha ngaahi fakakaukau kehekehe ʻo hoʻo aʻusiá ʻi he taimi tatau. Hangē ko ʻení:

  • “Te u lava ʻo fakatou pikitai ki he ʻamanaki lelei ʻo e malí mo laka atu ki muʻa ʻi heʻeku moʻuí ʻi ha ngaahi founga mahuʻingamālie mo fakafiefia.”

  • “Te u lava ʻo fakatou loto-mamahi ʻi he ʻikai ke ʻi ai haʻaku hoa he taimi ní mo ʻamanaki lelei te u lava ke maʻu ha hoa ʻi he kahaʻú.”

  • “Te u lava ʻo fakatou mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku ou maʻu mo hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí mo fakaʻamu ki ha vā fetuʻutaki mo ha hoa mali.”

  • “Te u lava ʻo fakatou feinga ke fetaulaki mo hoku mali ʻi he kahaʻú mo tui ʻe lava ke makatuʻunga ia ʻi he taimi ʻa e ʻEikí mo e tauʻatāina ʻa e niʻihi kehé ke filí.”

3. Tokanga Taha ki he Meʻa Te Ke Lava ʻo Mapuleʻí

Tokanga ki he meʻa te ke lava pea ʻikai lava ʻo mapuleʻí. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo mapuleʻi hoʻo ofi ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí pea maʻu ha mālohi ʻo fakafou ʻiate Kinauá. Te ke lava ʻo teuteu mo moʻui taau ke mali temipale, pea te ke lava ʻo fekumi ki he faʻahinga tokotaha ʻokú ke fie mali mo iá. He ʻikai ke ke lava ʻo mapuleʻi hono maʻu ʻo e tokotaha ko iá pe tuku ke fili ʻe he tokotaha ko iá ke mali mo koé. ʻI he taimi ʻe mahino ai kiate koe ʻa e meʻa te ke lava ʻo mapuleʻí peá ke tali ʻa e meʻa he ʻikai ke ke lava ʻo mapuleʻí, te ke lava leva ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e mamahi fakaelotó mo fakatupulaki hoʻo malava ke kātakiʻi e faingataʻaʻiá. Kuo pau ke hoko mai ʻa e mamahí, ka ʻoku faʻa hoko mai ʻa e loto-mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke mapuleʻi e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻí kae ʻikai falala ki he ngaahi palani ʻa e ʻOtuá.8

Ako ke ke falala ki he ʻOtuá, tautautefito ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo mapuleʻí (vakai, Lea Fakatātā 3:5–7). Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke hoko ai ʻa e teʻeki malí lolotonga e fakaʻamu ke malí ko ha ngaahi faingamālie ia ke tupulaki ai. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni, ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga mālōlō: “ʻOku hangē ʻoku ʻikai teitei ngata e ngaahi palopalema ia ʻo e moʻuí, ka ʻoku hanga ʻe hoʻo feinga mālohi ke fehangahangai mo e ngaahi palopalemá ʻo ʻai ke loloto feʻunga pē hoʻo ako e ngaahi meʻa he ʻikai teitei mahino kiate koe ka ne taʻe ʻoua ho fekumi ki aí. Ko e moʻui fiefiá ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo hono maʻu e meʻa ʻokú ke fie maʻú; ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻulungaanga ʻokú ke fakatupulaki ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻe hoko kiate koe, ko ha ʻulungaanga ʻokú ne ʻai ke ke fakalakalaka.”9

4. Tanumaki e Holi Fakalangi ke Malí

ʻE lava ke hoko ʻa e holi ke malí ko ha maʻuʻanga tokoni mālohi ia ʻo e ʻamanaki leleí, ueʻi fakalaumālié, mo e fakaʻaiʻaí. Fili ke tanumaki ʻa e holi fakalangi ke malí, neongo ʻe lava ke faingataʻa mo fakamamahi ʻa e fakaʻamu ko ia ke malí ʻi he taimi ʻoku teʻeki ke ke mali aí. Mahalo naʻa ʻahiʻahiʻi koe ke ke taʻofi ʻa e holi ko ia ke malí ke fakafaingofuaʻi e ngaahi faingataʻa fakaeloto ko ia ʻoku ʻomi aí; ʻe lava ke kau heni ʻa e fakakaukau hala fekauʻaki mo e nofo-malí pea mo e niʻihi kehé (kakai kuó ke teiti mo iá, tuʻunga fehangahangai ʻo e tangatá pe fefiné, mo e ngaahi meʻa peheé) pe ko hono fakapapauʻi te ke nofo taʻemali peé.

ʻE lava ke ongo fakaivia ʻa hono fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina mei he ʻOtuá ke fili ke tanumaki ai e holi fakalangi ko ʻeni ke malí—neongo ʻe lava ke hoko ia ko ha tupuʻanga ʻo e loto-mamahí lolotonga hoʻo teʻeki malí. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e founga te ke ala fakahoko ai ʻení ʻa e:

  • Fakakaukau ki he “Koeʻuhí ko e malí ko ha holi māʻoniʻoni ia ʻoku ou mahuʻingaʻia ai, ʻoku ou fili ai ke kei ʻamanaki lelei pē te u mali ʻi he moʻui fakamatelié, neongo ko hono fai iá ko ha fili foki ia ke hokohoko atu ʻeku ongoʻi e siva ʻamanaki mo e loto-mamahi ʻo e nofo taʻemalí.”

  • ʻI hoʻo fili ke fai e meʻa te ke lavá ke ke mali aí, hangē ko e feʻiloaki mo e kakaí mo e teití, neongo ʻoku ʻuhinga ia te ke ongoʻi liʻekina, loto-foʻi, mo ongoʻi ongosia he taimi ʻe niʻihi.

Ko hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e holi ko ia ke mali lolotonga ʻa e ʻikai ke ke lava ʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fekau ke malí, ko ha founga mahuʻingamālie ia ke fakahaaʻi ai hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí ʻi he hala ʻo e fuakavá.

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne pukepuke ha ʻīmisi ʻo e Fakamoʻuí

5. Femoʻuekina Maʻu Pē ʻi Hoʻo Fakalakalaka Taʻengatá

ʻI he taimi ʻoku teʻeki ke ke mali aí, ʻoku faingofua ke tōtuʻa hoʻo tokanga ki he fatongia ʻoku fakahoko ʻe he nofo-malí ʻi heʻetau fakalakalaka taʻengatá. Kae hili ko iá te ke kei lava pē ʻo tupulaki mo fakalakalaka ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ko ʻetau tefitoʻi taumuʻa ʻi he moʻuí ke hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

ʻOku fakahinohino mai ʻe he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí kiate kinautolu ʻoku teʻeki mali mo loto ke malí ke “ʻoua naʻa mole hoʻo ʻamanakí. ʻI he taimi tatau pē, ʻoua naʻa tuku ke ke fuʻu ʻāvea ʻi hoʻo taumuʻá. Ka ke kau moʻoni ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻoku leleí. Kumi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoni ki ho kāingá pea ʻi he koló. Tali mo fakahoko totonu ho ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. Tauhi koe ke ke maʻa fakatuʻasino mo fakalaumālie. Hokohoko atu pē hoʻo akó mo tupulaki pea mo fakalakalaka ʻi hoʻo moʻui fakafoʻituituí.”10 Fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. Fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu ʻokú ke lava ʻo fakahoko lolotonga hoʻo kei tāutahá. Fakaʻaongaʻi lelei e meʻa ʻoku ʻoatu ʻe ho ngaahi tūkunga lolotongá. Fiefia ʻi hoʻo fonongá. “ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (ʻAlamā 37:6).

6. Fakamālohia Ho Ngaahi Vā Fetuʻutakí

Ko e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku mahuʻingamālié ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e moʻui fakamatelié pea mo e taʻengatá. Tanumaki ho vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé.11 Akoako fakahoko ha ngaahi fepōtalanoaʻaki ʻoku mahuʻingamālié. Vahevahe kau ki hoʻo ngaahi aʻusiá. Fakafanongo ki he niʻihi kehé. Mapuleʻi e fepakipakí. Kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻoku langaki moʻuí. ʻIloʻi ko ho ngaahi vā fetuʻutakí ko ha maʻuʻanga tokoni mālohi ia ʻo e fiefia pea ʻokú ne ʻomi ha ngaahi founga ke ke hoko ai ʻo tatau mo Sīsū Kalaisí.

7. Maʻu ha Mahino ki Hoʻo Tuʻunga Totonú

ʻE ngali hangē ʻa e nofo taʻemalí ko e tafaʻaki mahuʻinga taha ia ʻo hoʻo moʻuí, ka ʻoku ʻikai ko hoʻo tuʻungá ia; ko ha konga pē ia hoʻo tūkunga lolotongá. Tokanga taha ki ho tuʻunga totonu ko ha fānau ʻa e ʻOtuá. Kuo akonaki mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “Ko e fānau fakalaumālie moʻoni kimoutolu ʻa e ʻOtuá. … ʻOku ou manavasiʻi naʻa kuo mou fanongo ki he foʻi moʻoni ko ʻení ʻo tā tuʻo lahi pea hangē pē ia ha lea angamahení kae ʻikai ko ha foʻi moʻoni fakalangi. Ka ʻoku liliu ʻe he anga hoʻo fakakaukau ki hoʻo tuʻunga totonú, ʻa e meimei fili kotoa pē te ke fakahokó.”12 ʻAi ke hoko ho tuʻunga fakalangí ko e uho ia ʻo e founga ʻokú ke fakamatalaʻi ʻaki koé.

8. Pikitai ki he ʻAmanaki Leleí

ʻOku maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí (vakai, Mātiu 11:28–30; Mōsaia 24:13–15).13 Ko ha ngāue ia ʻo e tuí ke kei ʻamanaki lelei pē neongo e taʻetaʻepaú. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Pālati ko e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí “ʻoku mahuʻinga [ia] ki hono ikunaʻi ʻo e filí, tanumaki ha mālohi mo e ivi fakalaumālié, pea mo hono ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Taʻengatá pea ko ʻEne fānau ʻa kitautolu ʻoku tau kau ki Hono fāmilí.”14

Tauhi ha fakakaukau taʻengata ʻokú ne pukepuke e fakakaukau ʻo e tuʻunga teʻeki malí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē: “ʻOku hanga ʻe he taʻe-malí, taʻe-maʻu fānaú, maté, mo e vete-malí ʻo uesia e ngaahi tuʻunga ʻulungāngá mo fakatoloi ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. … Ka ko e ngaahi uesia ko ʻení ʻoku fakataimi pē. Kuo ʻosi talaʻofa ʻe he ʻEikí he ʻikai taʻofi ha ngaahi tāpuaki ʻi he taʻengatá mei hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻoku nau tauhi e ngaahi fekaú mo faipau ki heʻenau ngaahi fuakavá, mo fakaʻamua e meʻa ʻoku totonú.”15

Hangē pē ko e lava ʻe he tui ki he ngaahi tokāteline ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí, kuo fakafoki maí, ʻo fakalahi e ngaahi pole ʻo e nofo taʻemalí, te ke lava foki ʻo maʻu ha fakapapau mo ha ʻamanaki lelei ʻi he tui ki he palani ʻa e ʻOtuá, ko ho natula faka-ʻOtuá, pea ʻi he mali taʻengatá maʻanautolu kotoa pē ʻoku moʻui taau mo e tāpuaki maʻongoʻongá ni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Howard W. Hunter, “The Church Is for All People,” Ensign, June 1989, 76; Neil L. Andersen, “Fānaú,” Liahona, Nov. 2011, 30. Vakai foki, “Those Who Do Not Marry,” Eternal Marriage Student Manual (2003), 168.

  2. Russell M. Nelson, “Ko e Mali Fakasilesitialé,” Liahona, Nōvema 2008, 94.

  3. M. Russell Ballard, “ʻAmanaki Lelei ʻia Kalaisí,” Liahona, Mē 2021, 55; toʻo ʻa e fakamamafa ʻi he tatau totonú.

  4. Vakai, Pauline Boss, Ambiguous Loss: Learning to Live with Unresolved Grief (1999).

  5. Vakai, Vinita Mehta, “4 Reasons Why Being Single Hurts So Much,” Psychology Today, Mar. 29, 2018, psychologytoday.com.

  6. Gordon B. Hinckley, “To Single Adults,” Ensign, June 1989, 72, 74.

  7. M. Russell Ballard, “ʻAmanaki Lelei ʻia Kalaisi,” 55; toʻo e fakamamafa ʻi he tatau totonú.

  8. Vakai, Russell M. Nelson, “Tuku Ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōv. 2020, 21–22.

  9. Bruce C. Hafen, Covenant Hearts: Why Marriage Matters and How to Make It Last (2013), 77.

  10. Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí (2004), 116.

  11. See Dieter F. Uchtdorf, “ʻO e Ngaahi Meʻa Mahuʻinga Tahá,” Liahona, Nov. 2010, 92.

  12. Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki he Taʻengatá” (talanoa fakaʻilekitulōniká), YA Fakauiké, Mē 2022, ChurchofJesusChrist.org

  13. Vakai foki, Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2016, 81–84.

  14. M. Russell Ballard, “ʻAmanaki Lelei ʻia Kalaisi,” 54.

  15. Dallin H. Oaks, “The Great Plan of Happiness,” Ensign, Nov. 1993, 75.

Paaki