2023
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fakafehokotaki mo e Ngaahi Kuí
Sune 2023


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fakafehokotaki mo e Ngaahi Kuí

Naʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku kui kuo pekiá ke u tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo maʻu ha fakamoʻoni ki he ngāue hisitōlia fakafāmilí.

ʻĪmisi
Temipale Freiberg Germany

Naʻá ku tui ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, kuo pau ke ʻi ai ha fehokotakiʻanga fakalaumālie ʻi hoku vā mo ʻeku ngaahi kuí.

Naʻe faʻa fai ʻe heʻeku ongo kuí ha ngaahi talanoa mo fakaʻaliʻali ha ngaahi tā ʻo ʻeku ngaahi kuí, pea naʻá ku ongoʻi ofi ange kiate kinautolu ʻi he taimi kotoa pē ne mau talanoaʻi ai kinautolú. Naʻe ʻikai ke u kau mo hoku fāmilí ki he Siasí, ka naʻe kei akoʻi pē au ʻe heʻeku kui fefiné ke u lotu fakaʻaho. Pea ʻi he ngaahi lotu ko iá, naʻe kamata ke u tui ki he ʻOtuá mo e fakakaukau naʻe kei moʻui pē ʻeku ngaahi kui ne nau mavahé.

ʻAho ʻo e Kau Māʻoniʻoní Kotoa Pē

ʻOku mau fakamanatua ʻi Hungali ha ʻaho mālōlō hili ʻa e Halouiní ʻa ia oku ui ko e ʻAho ʻo e Kau Māʻoniʻoni Kotoa Pē. ʻI he taimi ko ʻení, ʻoku ʻaʻahi ʻa e taha kotoa ki he ngaahi faʻitoka ʻoku tanu ai honau ngaahi ʻofaʻangá mo ʻenau ngaahi kuí, pea mau fakatoka ha ngaahi matalaʻiʻakau ʻi honau ngaahi faʻitoká pea tutu mo e teʻelango ke manatua mo fakalāngilangiʻi kinautolu.

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku ongoʻi monūʻia ke maʻu ha fakafehokotaki loloto ange mo ʻeku ngaahi kuí, ʻo hangē ko hono fāʻeleʻi au ʻi he ʻAho ʻo e Kau Māʻoniʻoni Kotoa Pē. Naʻe hoko maʻu pē ia ko ha ʻaho makehe kiate au.

Ka naʻá ku faʻa lāunga foki fekauʻaki mo e ʻaʻahi ki heʻeku ngaahi kuí, he naʻe ʻikai ke u fie nofo ʻi hoku ʻaho fāʻeleʻí ʻi he ngaahi faʻitoká. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻa e meʻa makehe fekauʻaki mo e ʻaʻahi ki he ngaahi faʻitoka tatau ʻi he taʻu kotoa pē, tautautefito ko ha ngaahi faʻitoka ia ʻo ha ngaahi kui kuo teʻeki ai ke mau fetaulaki.

Ka, ʻi heʻeku tupulaki mo maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, kuó u ʻilo lahi ange ai ki he palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá mo e toputapu ʻo e ngāue hisitōlia fakafāmilí. ʻOku ou ʻilo ʻe lava pea ʻoku totonu ke mataʻikoloa ʻaki ʻe he tokotaha kotoa pē ʻenau ngaahi kuí pea feinga ke fakafehokotaki mālohi mo e kau mēmipa mahuʻinga ko ʻeni ʻo hotau ngaahi fāmilí.

Ko ha Holi ke Tokoni ki Heʻeku Kui Fefiné

Naʻe fakafeʻiloaki au ki he Siasí ʻi he kamataʻanga ʻo e 2018. Naʻá ku saiʻia ʻi he ako mei he ongo faifekaú, pea ʻi he taimi naʻá na fakamatala mai ai fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé, naʻe ʻikai ke u ʻohovale. Naʻá ku ʻosi ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e akó mo e tokoni ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo nau ʻosi pekiá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ko e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ʻoku ʻikai maʻá e kakai pekiá pē ka ʻokú ne toe tāpuakiʻi foki mo e kakai moʻuí.

“… ʻOku mahulu hake ʻeni ia ʻi ha meʻa fakamānako ʻoku poupouʻi he ko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí ʻoku fie maʻu ia ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.”1

ʻI heʻeku fanongo ki he meʻá ni, naʻá ku fiefia ke hokohoko atu ʻeku ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí pea iku ʻo fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé maʻa ʻeku ngaahi kuí pea fakafetuʻutaki lahi ange mo kinautolu.

ʻI he ʻaho 1 ʻo Nōvema 2018, naʻá ku ʻaʻahi ai mo hoku fāmilí ki he fakamanatu ʻo ʻeku kui fefiné. Kuó u ʻiloʻi lelei ia ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, pea naʻá ku ʻofa kiate ia talu ʻene mālōloó. Naʻá ku kei ako pē fekauʻaki mo e Siasí ʻi he taimi ko iá, pea naʻá ku ʻosi fakakaukau atu pē ʻe ʻikai loto ʻeku kui fefiné pea ʻikai saiʻia mai ʻi heʻeku fieʻilo ki he Siasí kapau naʻá ne kei moʻui. Naʻá ne moʻui ʻaki ʻene tui fakalotú.

Naʻá ku ʻohovale ʻi he lolotonga ʻeku tuʻu ʻi hono faʻitoká mo lotua iá, naʻá ku maʻu ha ongo makehe kuó ne ʻosi ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku ongoʻi naʻá ne laukau ʻaki au koeʻuhí he naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke moʻui ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

Ne u ʻohovale.

Naʻe toki akoʻi mai ʻe he kau faifekaú kiate au ko kinautolu ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻoku nau maʻu ha ngaahi faingamālie ke ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí kapau naʻe ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ke ako ki ai ʻi he māmaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:22-24). Naʻá ku ʻiloʻi naʻe akoʻi ki heʻeku kui fefiné ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení pea naʻá ne mateuteu ke tali ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne fie maʻu ʻeku tokoní ke fakahoko ʻene ngāue fakatemipalé.

Pea ke fakahoko ʻa e ngāue ko iá, ne fie maʻu ia ke papitaiso mo au.

Kuo kiʻi fuoloa mai ʻeni ʻeku fakakaukau pe ʻoku ou fie maʻu moʻoni nai ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Pea ko e aʻusia ko ʻeni ʻi he faʻitoka ʻo ʻeku kui fefiné naʻe iku ai ʻou fokotuʻu ha ʻaho papitaiso mo e ongo faifekaú.

Ko ha Fononga Fakaofo ki he Temipalé

Hili ha ngaahi māhina mei ai, naʻe palani ʻe he kakai lalahi kei talavou ʻi hoku feituʻú ha fononga ke ʻaʻahi ki he Temipale Freiberg Germany ʻi he taʻu hono hokó. Naʻe fakatukupaaʻi kimautolu ke teuteu ʻemau ngaahi hingoa fakafāmilí kimuʻa ke mau ʻalu mo ia.

Naʻá ku ʻaʻahi ki ha kau mēmipa tokolahi ʻo e fāmilí mo ha faifekau ʻi ha kolo naʻe nofo ai ʻeku ngaahi kuí ke tānaki ha fakamatala mo ha ngaahi lekooti. Naʻá ku toe lotua foki ha fakahinohino ke tokoni mai ke u maʻu ha kau mēmipa kehe ʻo hoku fāmilí naʻa nau fie maʻu ke fakaʻosi ʻenau ngāué.

Ko hono fakaʻosí, naʻá ku tānaki mo teuteuʻi ha ngaahi hingoa fakafāmili ʻe 40 nai ke papitaiso lolotonga ʻeku fuofua ʻaʻahi ki he temipalé. Ka naʻe ʻi ai ha kui ʻe taha naʻá ku fuʻu fiefia fekauʻaki mo ia.

ʻI he ʻaho naʻa mau ʻaʻahi ai ki he temipalé, naʻe puke hoku nimá ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa mamaé (ʻa ia naʻe iku ʻo hoko ko hoku husepānití) ʻo taki au ki he faiʻanga papitaisó ke fakakakato e papitaiso ʻeku kui fefiné. Pea ʻi heʻene tukuhifo au ki he vaí pea fokotuʻu hake aú, ne u ongoʻi ʻa e ongo māfana mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻá ku ʻiloʻi he taimi pē ko iá naʻá ku ʻi ai mo ʻeku kui fefiné pea naʻá ne houngaʻia ʻi he faifai peá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ku houngaʻia ʻi heʻene tokoniʻi au ke u ʻiloʻi moʻoni ʻa e lahi ʻo e ngāue ʻoku tau fakahoko ʻi he ngaahi temipalé ki heʻetau ngaahi kuí.

ʻOku Fie Maʻu Ke Tau Fetokoniʻaki

ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he aʻusia ko ʻeni kuó u maʻu mo ʻeku kui fefiné, koeʻuhí he naʻá ne fakapapauʻi mai kiate au ʻa e meʻa ne u mahamahalo ki ai ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí—ʻoku moʻui ʻetau ngaahi kuí mo e ngaahi ʻofaʻanga kuo pekiá pea ʻe lava ke toe fakaloloto ange ʻetau fetuʻutaki mo kinautolú.

Te tau lava ʻo maʻu ha mālohi, ʻofa, mo ha ngaahi tāpuaki lahi kehe mei heʻetau ngaahi kuí ʻi heʻetau ako fekauʻaki mo kinautolú, akoako fakahoko ʻa e loto houngaʻiá maʻanautolu, mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau toputapú maʻanautolu ʻi he temipalé.

ʻI he taimi naʻe fakaafeʻi ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke fakalahi honau taimí ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue hisitōlia fakafāmilí, naʻe palōmesi ange ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI hoʻomou tali ʻa e fakaafe ko ʻení ʻi he loto tuí, ʻe liliu ai homou lotó ki he ngaahi tamaí. … ʻE tupulaki ʻa hoʻomou ʻofa mo e houngaʻia ʻi hoʻomou ngaahi kuí. ʻE loloto mo tolonga hoʻomou fakamoʻoní mo e ului ki he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻe maluʻi ʻa kimoutolu mei he ivi tākiekina mālohi ʻo e filí.”2

ʻOku ou houngaʻia ʻo taʻengata koeʻuhí ko ʻeku kui fefine ʻofeiná. ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ki he ʻaho te ma toe fakataha aí pea lava ke u talaange ʻa e founga naʻá ne tokoniʻi ai au ke u tali kakato ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi heʻetau feinga ke fehokotaki mo ʻetau ngaahi kuí mo fakamālohia hotau ngaahi vā fetuʻutaki mo kinautolú, ʻe lava ke tau fakaloloto ʻetau tuí pea ʻunu ke ofi ange kia Kalaisi.

ʻOku nau fie maʻu kitautolu—ʻoku nau tatali mai kiate kitautolu. Pea ʻoku tau fie maʻu foki mo kinautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18).).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 46.

  2. David A. Bednar, “ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 26–27.

Paaki