2023
Ngaahi Mana ʻo e ʻAloʻofá
Sune 2023


“Ngaahi Mana ʻo e ʻAloʻofá,” Liahona, Sune 2023.

Ko e Ngaahi Mana ʻa Sīsuú

Mātiu 26:50–54; Maʻake 14:46–47; Luke 22:49–51; Sione 18:3–11

Ngaahi Mana ʻo e ʻAloʻofá

Naʻe fakahoko ʻe Sīsū ha fakamoʻui kia Malikusi mo ʻEne ākonga ʻofeina ko Pitá.

ʻĪmisi
Ko e ala atu ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻui e telinga ʻo ha tangata

Tuku Ā, Kuo Lahi ʻEni, tā fakatātā ʻe Walter Rane, ʻikai lava ʻo hiki-tatau

Kuó ke maʻu nai ha meʻaʻofa mei heʻetau Tamai Hēvaní ne feʻunga lelei mo hoʻo ngaahi fiemaʻú ka naʻe ʻikai ke ke kole pe te ke taau ke maʻu ia? Ko e meʻa ʻeni naʻe maʻu ʻe Malikusí, ko e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí, ʻi he taimi naʻá ne ʻalu ai ke puke pōpula ʻa e Fakamoʻuí.

Kuó ke fiemaʻu nai ha tokoni ki hono fakaleleiʻi ha tōʻonga taʻeʻofa pe ngaahi lea fakamamahi, neongo naʻá ke ʻuhinga lelei pē? Ko ha meʻaʻofa ʻeni naʻe maʻu ʻe Pita ʻi he taimi naʻá ne feinga ai ke maluʻi e Fakamoʻuí ʻi ha tūkunga fakamafasia.

ʻI he lolotonga e taha ʻo e ngaahi momeniti mahuʻinga taha ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, ʻi he taimi naʻe fakafalala ai e palani ʻo e fakamoʻui maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa ne ʻamanaki ke hokó, naʻe tuku-taimi e Fakamoʻuí ke ʻaloʻofa ki he ongo tangata ko ʻení.

Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako mei he mana naʻe maʻu ʻe Malikusí ʻi he taimi naʻe fakamoʻui ai ia ʻe he Tokotaha naʻe fekauʻi ke ne puke pōpulá? Pea ko e hā te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa Pitá ʻi he mana taʻeʻamanekina ko ʻení?

Ko ha Mana Taʻeʻamanekina

Hili e mamahi lahi ʻa Sīsū ʻi he Ngoue ko Ketisemaní (vakai, 2 Nīfai 9:21; Mōsaia 3:7), naʻá Ne fafangu ʻEne kau ākongá pea naʻe fakaofi mai he taimi ko iá ha kau fakatanga ʻo ha kau tangata leʻo temipale pea mo ha kau sōtia Loma kuo ʻosi fakamahafu.1 Naʻe kau ai ʻa Siutasi mo ha tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí. ʻI he fakaofi mai ʻa e kakaí ʻi he fakapoʻulí, naʻe fakahā ʻe Siutasi ʻa Sīsū ʻaki haʻane ʻuma ki Hono kouʻahé, ʻa ia naʻe tali ange ai ʻe he Fakamoʻuí, “Siutasi, ʻokú ke lavakiʻi ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻaki ʻa e ʻuma?” (Luke 22:48).

Lolotonga e momou ʻa e kau fakatangá, naʻe fehuʻi ange ʻe Sīsū kiate kinautolu, “Ko hai ʻoku mou kumí?”

Naʻa nau tali ange, “Ko Sīsū ʻo Nāsaletí.”

Naʻá Ne tali ange, “Ko au ia,” pea ʻoku lekooti ʻe Sione, ʻa ia naʻe ʻi ai tonu, ko e taimi naʻa Ne tali atu aí “naʻa nau fakaholomui, ʻo tō ki he kelekelé.” Naʻe ongo mālohi moʻoni ʻa e fakaʻeiʻeiki ʻo e Fakamoʻuí, neongo e hili ʻEne faingataʻaʻia lahí. Hili ha toe fehuʻi ange ʻe Sīsū pe ko hai ʻoku nau kumí, naʻá Ne toe folofola ange, “Kuo ʻosi ʻeku tala kiate kimoutolu ko au ia.” ʻI he hili iá, naʻe folofola ange leva ʻa Sīsū, “Ko ia kapau ʻoku mou kumi au, tuku ʻa kinautolú ni ke ʻalu” (Sione 18:4–8), koeʻuhí ke maluʻi ʻEne kau ākongá.

Ka neongo iá, naʻe ʻi ai ha ngaahi fakakaukau kehe ia ʻa Pita. ʻI heʻene taumuʻa ke maluʻi e Fakamoʻuí, naʻá ne unuhi ai ʻene heletaá ʻo taaʻi ʻa Malikusi, ko e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí, ʻo motuhi ai hono telingá (vakai, Sione 18:10).

Ka naʻe fakaleleiʻi ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmakí. ʻI Heʻene taʻofi ʻa Pitá, naʻá Ne folofola ai ʻo pehē: “Toe ʻai hoʻo heletaá ki hono ʻaiʻangá: he ko kinautolu kotoa pē ʻoku toʻo heletaá te nau ʻauha ʻi he heletaá.

“ʻOkú ke mahalo ʻe ʻikai te u faʻa lotú ni ki heʻeku Tamaí, pea te ne tuku levá ni kiate au ʻa e kau ʻāngelo ke lahi ʻi he lisione ʻe hongofulu mā uá?

“Kae fakamoʻoniʻi fēfē ʻa e ngaahi tohí, ʻa ia ʻoku fakahā ai ʻe peheni pē?” (Mātiu 26:52–54).

ʻOku lekooti ʻi he fakamatala takitaha naʻe tukulolo ʻa Sīsū pea naʻe feholaki ʻEne kau ākongá. Ka neongo ia, ʻoku lipooti ʻe Luke naʻe ʻuluaki “ala [ʻa Sīsū] ki [he] telinga [ʻo Malikusí], ʻo fakamoʻui ia” (Luke 22:51).

Ko Hono Fakahā e ʻAloʻofa kia Malikusí

Ko ha angavaivai maʻongoʻonga ne fakahaaʻi ʻe Sīsuú lolotonga hono ngaohi Ia ʻo hangē ha taha faihiá! Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe “ala atu [ʻa Sīsū] ʻo tāpuakiʻi e tokotaha naʻe ʻamanaki ke ne ʻave pōpula Iá, ʻo Ne fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi fakalangi tatau naʻá Ne mei taʻofi ʻaki ke ʻoua naʻa puke pōpula mo tutuki Iá.”2

Neongo e mafatukituki e misiona ʻo e Fakamoʻuí, ka naʻe ʻikai teitei ngalo ha tokotaha ʻiate Ia. Neongo ʻoku siʻi ʻetau ʻilo kia Malikusí, ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe Sīsū.

Naʻe ongo nai ki he loto ʻo Malikusí ʻa e ala ʻa e Fakamoʻuí? Naʻe hoko nai e fakahaaʻi ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofá ke ʻomi ai hono lotó ki he Fakamoʻuí? ʻOku ʻikai ke tau ʻilo. Ka ko e hā pē ʻene ngaahi fili fakatāutahá, ʻi hono fakamoʻui hono telingá, naʻe foaki ange kiate ia ha meʻaʻofa naʻe ʻikai ke ne kolea. Ko e mana fakaʻosi ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí ʻi he moʻui fakamatelié ko ha ngāue ia ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ko ha toe faingamālie ia ʻe taha ke fakahaaʻi ai e mālohi fakaofo mo e ʻofa ʻa ʻEne Tamaí.

ʻOku ʻofa taʻe-fakangatangata ʻa Sīsū ʻi he fānau kotoa ʻa ʻEne Tamaí. ʻI he meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻokú Ne feinga ke ʻomi e ngaahi laumālié kiate Ia, ke ʻomi kinautolu ke nau fakatomala kae lava ke fakamoʻui kinautolu (vakai, 2 Nīfai 26:24).

Kuó ke aʻusia nai ha liliu ʻo e lotó hili haʻo maʻu ha tāpuaki taʻeʻamanekina? Kuo fakaʻā nai ho matá ke mamata ki he “ngaahi fetafeaki ʻo e ʻaloʻofá, ʻoku ʻikai teitei tuʻu, ʻa ia ʻokú ne uingakiʻi e ngaahi hiva ʻo e fakafetaʻí”?3

Ko e ʻAloʻofa ne Maluʻi ʻa Pitá

Kae fēfē ʻa Pita? Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū naʻe fiemaʻu ke ʻave Ia ke Ne mamahi mo pekia koeʻuhí ke tau lava ʻo foki ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he fakatomalá pea mo e Toetuʻú. Ko Hono misioná ʻeni. Ka naʻá Ne toe fiemaʻu foki ʻEne kau ākongá ke nau moʻui ʻo fuoloa ange ʻiate Ia ke fakahoko honau misiona ʻo hono malanga ʻaki e ongoongoleleí mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí.

ʻOku pau pē naʻe fuʻu fakailifia ki he kau ʻAposetoló ʻa e kakai kovi naʻa nau haʻohaʻo mai ki he Fakamoʻuí. Naʻe ngāue taʻe-fakapotopoto ʻa Pita, ʻo ne toʻo ha heletā ʻi he uhouhonga ʻo ha kakai tokolahi ke maluʻi hono ʻEikí; ka neongo iá, naʻe fakamoʻui ʻe he ʻEikí ʻa e kafo naʻe fakatupunga ʻe Pitá. ʻOku ʻikai ke tau ʻiló pe naʻe hoko hono fakamoʻui ʻo Malikusí ke fakahaofi ai ʻa Pita mei he ngaahi nunuʻa naʻá ne mei taʻofi ia mei he fakahoko hono misioná. Ka ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ia kia Pita!

Kuó ke lea ʻaki nai pe fai ha meʻa taʻe-fakafakapotopoto pe fakamamahi, ʻo aʻu pē ke taukapoʻi ʻa e Fakamoʻuí pe ko Hono Siasí? ʻE lava ke hoko ʻa hono manatua e aʻusia ʻa Pitá ke tau maʻu ai ha loto-toʻa ke tau feinga ke fai ha fakalelei. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻetau ngaahi feinga taʻehaohaoa ke moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí mo taukapoʻi Hono huafá, naʻa mo e taimi ʻoku tau vaivai aí ʻe lava ke fakatupunga ʻe he ngaahi feinga ko iá ha fakatuʻutāmaki ne ʻikai ke tau taumuʻa ki ai.

ʻI he taimi ʻoku tau taukapoʻi ai ʻetau tuí ʻi he mītia fakasōsialé pe fakafoʻituituí, mahalo ʻe ʻi ai e taimi te tau “fuʻu fakaʻamu lahi” ai (Mōsaia 9:3) pe “taʻetokanga ki he ngaahi meʻa mamafa ʻo e fonó” (Mātiu 23:23), kau ai e ʻaloʻofá. ʻOku ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi ha heletā, ka ʻoku ʻi ai ha nunuʻa mālohi ʻo e ngaahi leá, ke ne lava ʻo “takiakiʻi ai ʻa e kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonú” (ʻAlamā 31:5) pe ke fakatūkiaʻi ʻa kinautolu (vakai, Sēmisi 3:2). Mahalo te tau ʻi he tuʻunga tatau mo Pitá, ʻo fakafalala ki he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻui e ngaahi kafo kuo tau fakatupú mo tokoniʻi kitautolu ke tau laka ki muʻa, ʻo taukaveʻi e tuí mo vahevahe e ongoongoleleí ʻaki e “laumālie ʻo e angamalū” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava100:7), ʻo fetongi ai ha laumālie ʻo e fakakikihí (vakai, Ngāue 4:7–14; 5:40–42).

ʻAloʻofa ʻi Hotau Vaivaí

ʻOku ʻikai mahino pe naʻe mamata ha taha ʻi he kau fakatangá ki hono fakamoʻui e telinga ʻo Malikusí, kae mahalo naʻe fakahaaʻi foki ʻaloʻofa ʻe he Fakamoʻuí ha ʻaloʻofa kiate kinautolu, ʻo ʻoange ai ha faingamālie fakaʻosi ke nau mātātonu Hono mālohí pea fakatomala.

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e ʻaloʻofá ʻi he taimi ʻoku tau vaivai aí, ʻo malava ai ke tau ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.

ʻI Tīsema 2016, naʻe puke ai hoku husepānití ʻi he niumōniá. Naʻá ma nofo ʻi Mosikou, Lūsia, ʻa ia naʻe kau ai ʻa Pulusi ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻIulope Hahaké. Naʻe talaange ʻe he kau toketaá ʻe fiemaʻu ke ne nofo ʻi falemahaki ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ke faitoʻo ʻaki ia e ʻenitīpaiotikí. ʻI he pō ko iá naʻe fakaʻau ke kovi ange ʻene tuʻunga moʻui leleí, pea naʻa nau ʻai leva ha faitoʻo fakamohe kiate ia.

ʻI he ʻaho ʻe 10 hono hokó, ne u ʻā hake he pongipongi kotoa ʻo tautapa ki he ʻEikí ki ha tokoni ʻi heʻeku fakaʻuli ki he tauʻanga lēlué, ʻo heka lēlue ʻi ha miniti ʻe 45, pea lue leva ʻi he toenga ʻo e ngaahi poloká ki he falemahakí. Naʻá ku tangutu ʻi he ʻahó kakato ʻi he tafaʻaki ʻo Pulusí ʻi heʻene tokoto maʻu pē ʻi he feituʻu maʻá e kau faingataʻaʻia ʻaupitó, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo lea pe ngaue, pea ʻātakaiʻi ia ʻe he ngaahi monitoa kehekehe. ʻI he efiafi kotoa pē, naʻá ku foki leva ki ʻapi ʻi he halanga tatau ke fakamaau ʻema ngaʻotoʻotá ke teuteu ʻema foki ki ʻIutaá.

Naʻa mo e taimí ni, ʻoku ou manatuʻi e ngaahi ʻaho momoko mo faingataʻa ko iá, ne ʻikai ʻaupito ke u ongoʻi ilifia ʻi heʻeku fefonongaʻaki he lēlué. ʻOku ou manatuʻi ʻa e nonga mo e fiemālie naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku tangutu he veʻe mohenga ʻo Pulusí ʻi he falemahakí. ʻI he pō kotoa pē, naʻá ku nofo toko taha pē ʻi ʻapi ka naʻe ʻikai ke u tuenoa.

Ka neongo ia, ne hili pē ha taimi nounou mei heʻema foki ki ʻIutaá, naʻe mālōlō ʻa Pulusi.

“Na‘á Ku Fai ʻEni Ma‘au”

Kimuí ni maí, ʻi heʻeku manatu ki he ngaahi ʻaho faingataʻa ko iá, naʻe folofola mahino mai ʻa e ʻEikí ki hoku ʻatamaí, “Naʻá ku fai ʻeni maʻau.” ʻI he momeniti ko iá, naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ke u ʻiloʻi ko e nonga ko ia ne u ongoʻí, ko e malu ko ia naʻá ku aʻusiá, pea mo e ongoʻi ko ia naʻe ʻikai ke u tuenoá naʻe haʻu ia mei ha Tamai Hēvani ʻofa mo Hono ʻAló. Naʻá Na fakahā mai ha ʻaloʻofa kiate au ʻi hoku vaivaí.4

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ʻiloʻi ʻEne ʻaloʻofá, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakatoʻa pē ʻo laka ki muʻa mo taʻeʻiloʻi e tokoni fakalangi ʻokú ne fakaʻatā ke tau laka atu ki muʻá. Ka ʻi heʻetau lotua ke fakaʻā hotau matá ke mamata ki he ʻaloʻofa ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí, ʻe mateuteu hotau lotó ke fakaaʻu e ʻaloʻofá ki he niʻihi te tau te tau fetaulaki mo iá. “Ko ia mou manavaʻofa, ʻo hangē foki ko e manavaʻofa ʻa hoʻomou Tamaí” (Luke 6:36).

ʻOku tatau ai pē pe ʻoku tau maʻu e ʻaloʻofa ko iá ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili taʻemāʻoniʻoní, ʻo hangē ko Malikusí; naʻá ne fihia ʻi ha tūkunga faingataʻa, ʻo hangē ko Pitá; pe ko haʻatau faingataʻaʻia ʻo lahi ange ʻi he meʻa te tau lavá, ʻo hangē ko e meʻa ne hoko kiate aú; ka ʻe lava ʻe he ʻEikí pea te Ne ʻaʻahi mai kiate kitautolu ʻi Heʻene ʻaloʻofá.

ʻI heʻetau fakakaukauloto ki he ngāue maʻongoʻonga taha ʻo e ʻaloʻofá—ʻa e mamahi ʻa hotau Fakamoʻuí—te tau lava ʻo fanongo ki Heʻene folofola ʻofa mai kiate kitautolú: “Naʻá ku fai ʻeni maʻau.”

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 614–17.

  2. Vakai, David A. Bednar, “Angamalū mo Loto-Fakatōkilalo,” Liahona, Mē 2018, 33.

  3. “Come, Thou Fount of Every Blessing,” Hymns (1948), no. 70.

  4. Vakai, “Ko e ʻEikí ko ʻEku Maama,” Ngaahi Himí, fika 45.

Paaki