2023
Ko Hono Maʻu ʻo e Fakahaá—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá, Kau ʻAposetoló, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí
Sune 2023


Fakakomipiuta Pē

Ko Hono Maʻu ʻo e Fakahaá—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá, Kau ʻAposetoló, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí

Vakai ki he meʻa naʻe toki akoʻi kimuí ni ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e fakahaá.

ʻĪmisi
ʻOku tūʻulutui ʻa Sīsū Kalaisi ʻo hanga hake

Ko e Tūʻulutui ʻa Sīsū ʻi he Lotu mo e Fakalaulauloto, tā ʻe Michael Jarvis Nelson

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Russell M. Nelson: “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá. … Fili ke ke fai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke ke fiefia ai ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo toutou fanongo pea mahino ange kiate koe e leʻo ʻo e Laumālié.”1 Te tau lava fēfē ke fai ia?

Kuo ʻomi ʻe he kau palōfitá, kau ʻaposetoló, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ha ngaahi fakaafe mo ha ngaahi akonaki lahi ʻi he konifelenisi lahí ke tokoni ke tau ako ke maʻu mo ngāueʻi ʻa e fakahaá. Kuo nau vahevahe foki ha ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e tefito ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni:

Hokohoko Atu ʻa e Fakahaá

“ʻOku ou fie vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuó u ako fekauʻaki mo e palōfita ko Siosefa Sāmitá.

“Ko e meʻa kāfakafa fekauʻaki mo e kei talavou ʻa Siosefa Sāmitá ko ʻene ngāue fakaepalōfitá. Naʻá ne taʻu 14 ʻi he taimi ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, 21 ʻi heʻene maʻu e ʻū lauʻi peleti koulá, pea taʻu 23 pē ʻi he kakato ʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná (siʻi ange ʻi he ʻaho ngāue ʻe 60). ʻOku laka hake ʻi he vaeua ʻo e ngaahi fakahā ʻi heʻetau Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ne foaki mai ia ʻi he palōfita ko ʻení ʻi heʻene kei taʻu 25 pe siʻi angé. Naʻá ne taʻu 26 ʻi hono fokotuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea lahi siʻi pē ʻi he 33 ʻi heʻene hola mei hono tuku pōpula ʻi Mīsulí pea hoko atu ʻene tataki ʻa e Kāingalotú ʻi Nāvuú. Naʻá ne taʻu tolungofulu ma valu pē mo e konga ʻi hono fakapoongi iá.

“Ko e kī ki he makehe e pōpoaki ʻa Siosefa Sāmitá mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ko e fakahaá. Ko e fakahaá ko e fakavaʻe ia ʻo ʻetau tokāteline ʻi he Siasí mo hono puleʻí. Naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita, ʻNa‘e fokotu‘u ‘a e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ‘i he fakahā fakahangatonu, ‘o hangē ko e founga maheni ‘i he Siasi mo‘oni ‘o e ‘Otuá’ (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 224).

“ʻOku kei hokohoko atu pē ʻi hotau kuongá, ʻa hono tataki ʻa e Siasí ʻi he fakahaá. Ko e meʻa tatau pē, te tau takitaha lava ʻo maʻu ha fakahā ki heʻetau moʻuí. ʻOfa ke tau takitaha fakaʻaongaʻi e meʻafoaki ʻo e fakahā fakatāutahá ʻi heʻetau moʻuí pea fekumi moʻoni ke #FanongokiateIa.”

Palesiteni Dallin H. Oaks, Facebook, 24 Maʻasi 2020, facebook.com/dallin.h.oaks

ʻIloʻi e Fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

“ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki heʻeku kei tāutahá, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku haʻu ki heʻeku fakakaukaú ko e taimi naʻá ku hoko ai ko ha faifekau ʻi ʻIngilaní. Ko e hili pē ia ʻa e Tau Lahi Hono II, pea naʻe toe fokotuʻu ai pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku fatongia ʻaki ʻeku hoko ko ha taki ʻi homau misioná, pea naʻá ku kei taʻu 20 pē! ʻOku ou talaatu ʻi heʻemau hoko ko e kau faifekaú, naʻa mau kiʻi taʻetokanga ʻi he taʻu ko iá.

“Naʻe fakaafeʻi au ʻe ha tangata ʻi ha ʻaho ʻe taha ke u haʻu ki ha fakataha ʻa e sosaietí ʻo fakafofongaʻi hotau Siasí. Naʻá ku loto ke u ʻalu ki ai, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻe fai ʻi aí! Naʻá ku ʻi he tuʻunga ko hono fakamatalaʻi ʻo e Siasí ki ha falukunga kakai tokolahi mo tali ʻenau ngaahi fehuʻí. Ko e taimi ia ne u fuofua fakatokangaʻi ai e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ku akoʻi fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻá ku lau fekauʻaki mo ia, ka naʻá ku aʻusia ia ʻi he taimi ko ʻení.

“ʻI hono fai mai e ngaahi fehuʻí, ne u maʻu e talí ʻi hoku ʻatamaí kimuʻa pea ʻosi ʻenau fai mai e fehuʻí. Naʻá ku malava ke lau ʻa e folofolá ʻi ha founga naʻe teʻeki ai ke u aʻusia kimuʻa. Naʻe hangē kiate au naʻe huke ʻa e ʻū lauʻi pēsí ʻe ha taha kehe ʻi heʻeku taukapoʻi ʻa e Siasí.

“ʻI heʻeku fakakaukau ki he aʻusia ko iá he taʻu ʻe 73 kuohilí, ʻoku ou fakatokangaʻi ne u ako ha meʻa kuó ne tāpuekina au he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení. Naʻá ku ʻiloʻi ʻiate au pē ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Fakafiemālié pea ʻokú Naʻe ʻomi ki heʻetau fakakaukaú ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá.

“ʻOku ou ʻamanaki pē ʻokú ke aʻusia e meʻa tatau ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha lahi kei talavoú. Tuʻu maʻu ʻi hoʻo ako ʻa e folofolá, pea fai hoʻo lotú ʻi he ʻaho kotoa pē. Kamata ʻaki ho ʻahó ha lotu, fakaʻosi ʻaki ho ʻahó ha lotu, pea fakataufolofola ki he ʻEikí ʻo ka fiemaʻu ʻi he ʻahó kotoa. Neongo pe ko e hā ho tūkungá, ʻoku ou fakatauange te mou maʻu ʻa e aʻusia tatau naʻá ku maʻu mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi homou taʻu motuʻá.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, 14 ʻEpeleli 2022, facebook.com/mrussell.ballard.

Maʻu ha Ngaahi Momeniti Lōngonoa mo Fakalongolongo

“ʻOku hoko hono maʻu e fakahaá ʻi hoku tūkungá, ʻi he taimi ʻoku ou maʻu ai ha ngaahi momeniti lōngonoa mo fakalongolongo. He ʻikai lava ke ke fetuʻutaki mo e langí ʻi ha feituʻu moveuveu. Kuo pau ke ke fekumi ki he ngaahi momeniti lōngonoa ko ia ʻi hoʻo moʻuí ke ke lava ai ʻo fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻo e Laumālié. ʻI heʻeku aʻusiá, ʻi he taimi ʻoku ou ʻi he tuʻunga ko iá mo feinga ke fakalongolongó, ko e taimi ia ʻoku ou maʻu ai e ngaahi ongó. Ko e taimi ia ʻoku ou maʻu ai ha fakakaukau ʻoku ou ʻilo ʻoku mei he langí.

“ʻOku ou hohaʻa lahi ki hoku makapuná mo hoku makapuna uá—ko hono moʻoní, ko e toʻu tupu kotoa pē—ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni. ʻOku ou manavasiʻi naʻa maʻu kinautolu ʻe he mītia fakasōsialé, fetohiʻaki ʻi he telefoní, ʻīmeilí, mo e ngaahi meʻa fakahohaʻa kehé. Neongo ʻoku hoko ʻa e tekinolosiá ko ha tāpuaki ʻi heʻeku moʻuí, ʻe malava foki ke hoko ia ko ha fakatuta ʻokú ne fakatupu ha ʻā vahevahe ʻiate kitautolu mo ʻetau tuʻunga malava ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. ʻOku ou talaange ki hoku makapuná ʻoku totonu ke nau fakaʻatā ha taimi fakalongolongo ʻi he ʻaho takitaha ke fakakaukau ki heʻenau moʻuí mo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke nau fakahokó. ʻOku ou kolea ke mou fai ʻa e meʻa tatau.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, 9 ʻAokosi 2020, facebook.com/mrussell.ballard

Fetuʻutaki mo Hoʻo Tamai Hēvaní

ʻI he ngaahi taimi kehekehe ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne fakaʻaongaʻi ha ngaahi faingamālie ke nofo toko taha ai ʻo fakalaulauloto mo lotu. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi he ngaahi ʻaho siʻi ka hokó ke nofo toko taha ʻi ha feituʻu lōngonoa ʻo fetuʻutaki ai mo hoʻomou Tamai Hēvaní. #FanongokiateIa

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, 23 Māʻasi 2020, facebook.com/mrussell.ballard

Maʻu ha Loto Akoʻingofua

“Fili ke ke loto fakatōkilalo. Fekumi loto fiemālie ki he ʻEikí mo falala ki Heʻene fakahinohinó. ʻOku tau mateuteu ange ke fanongo kiate Ia ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha loto akoʻingofua.”

ʻEletā Jeffrey R. Holland, Facebook, 3 Nōvema 2022, facebook.com/jeffreyr.holland

Fakahoko ha Fanga Kiʻi Ngāue Iiki mo Faingofua ʻo e Fakatonutonú

“Ko e taimi ʻo e vakavakaiʻi ko ʻení ko ha faingamālie ia ke toe fakatonutonu ai. Ko ha feituʻu ia ʻo e fakakaukau te tau lava ʻo ʻaʻeva ai mo e ʻEikí pea fakahinohinoʻi, langaki, mo fakahaohaoaʻi ʻe he folofola ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kuo tohi mo fakahā Fakalaumālié. Ko ha taimi toputapu ia ʻoku tau manatuʻi ai ʻetau ngaahi fuakava molumalu ke muimui ʻia Kalaisí, ʻi he taimi ʻoku tau vakaiʻi ai ʻetau fakalakalaka mo ʻetau fakatonutonu ki he ngaahi fakaʻilonga fakalaumālie kuo foaki ʻe he ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú.

“Lau ia ko hano fakafoki fakaʻaho fakafoʻituitui koe. ʻOku tau ʻilo, ʻi hotau hala nāunauʻia ko e kau pilikimí, ʻa e faingofua ke heé. Ka ʻe lava ʻe he ngaahi fakahehema īkí ke ne tohoakiʻi kitautolu mei he Hala ʻo e Fakamoʻuí, ʻe pehē pē ha lava ʻe he fanga kiʻi ngāue faingofua ʻo e fakatonutonú ke taki fakafoki kitautolú. Ko e taimi ʻoku hū māmālie mai ai e fakapoʻulí ki heʻetau moʻuí, hangē ko ʻene faʻa hokó, ʻoku fakaava leva ʻe he fakafoki fakaʻahó hotau lotó ki he maama fakalangi, ʻa ia ʻokú ne hulungia ʻetau moʻuí, kapusi e fakapoʻulí, ilifiá, mo e veiveiuá.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, 11 Māʻasi 2022, facebook.com/dieterf.uchtdorf

Vakai ki he Fakamoʻuí

“ʻI hoʻomou fekumi ki ha tataki fakalaumālie ke maʻu ʻa e poto ʻoku mou fiemaʻu ʻi hoʻomou moʻuí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou vakai ki he Fakamoʻuí. Ko e founga lelei ʻe taha ke haʻu ai kia Kalaisí ko hono lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná—mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá—pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi tōʻonga moʻui ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku maʻu aí. ʻI hoʻo fai ʻeni ʻi he loto-moʻoni mo e loto fakamātoató, te ke lava ʻo fanongo ki Hono leʻó. Te ke lava ʻo ʻiloʻi Ia ʻi ha founga fakaofo moʻoni.”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, 12 Sepitemaa 2021, facebook.com/davida.bednar

Tauhi ʻEtau Ngaahi Fuakavá

“ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá mo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tāpuekina kitautolu ke maʻu ʻa e tākaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

“ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ʻa ia ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi tāpuaki fakaofo, ʻa ia ko e taha ko e tākaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku malava ke tāpuekina kotoa kitautolu takitaha mei he puputuʻú, mo e moveuveu kotoa pē, ke tau ako ʻiate kitautolu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá mo tokoni ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku mahuʻingá. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha faiakó—ko e faiakó—mo e founga ʻokú Ne tokoniʻi ai kitautolu takitaha ʻi ha ngaahi founga lahi.”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, 14 ʻAokosi 2021, facebook.com/davida.bednar

Tui Te Ne Tali Ia ʻi Heʻene Foungá mo e Taimí

“ʻOku hoko mai e fetuʻutaki mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻi he ngaahi taimi kehekehe. ʻOku ʻikai taha pe founga ʻo e fakahaá pe ueʻi fakalaumālié. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ha founga kehekehe ke tokoniʻi kitautolu, ko e hā pe ʻokú Ne ongoʻi ʻoku lelei tahá. Pea ʻoku ʻaonga kotoa ia.

“ʻOku fie maʻu ke tau tui te Ne tali mai ia ʻi Heʻene foungá mo e taimí. ʻI he taimi ʻoku tau faivelenga ai ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea tui te Ne tali maí, te tau lava ʻo fanongo kiate Ia.

ʻEletā D. Todd Christofferson, Facebook, 6 Mē 2021, facebook.com/dtodd.christofferson.

Taau ke Fanongo

“Moʻui taau ke fanongo ki he kihiʻi leʻo siʻí ʻi heʻene lea atu kiate koé mo fakatafoki koe ki he totonú. ʻI hoʻo fakafanongó, ʻi hoʻo moʻui taau mo maʻu e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne maluʻi koe, tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou aí, pea ʻomi ha nonga ki hoʻo moʻuí.”

ʻEletā Neil L. Andersen, 20 Siulai 2022, facebook.com/neill.andersen.

Kole ki he Tamai Hēvaní ke Tataki Koe

“Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi faingataʻa ʻi he ngaahi māhina pe taʻu ka hokó. Mahalo ʻoku ʻi ai ha hohaʻa fekauʻaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí pe ngaahi palopalema fakapaʻangá. Te ke fifili pe ko e hā e meʻa ke faí. ʻOku ou poupouʻi kimoutolu ke mou lotu ki hoʻomou Tamai Hēvaní. Manatuʻi maʻu pē te ke lava ʻo fakataufolofola ki hoʻo Tamai Hēvaní.

“Kole kiate Ia ke Ne tataki koe ʻi he ngaahi fili lahi kuo pau ke ke fakahokó. Neongo ʻa e mālohi hoʻo fakamoʻoni fakatāutahá, ka ʻe lava ia ʻo tupulaki pea toe mālohi ange. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku fanongo ʻa e Tamai Hēvaní ki hoʻo ngaahi lotú pea te Ne tali atu. Taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi momeniti taʻeʻamanekina tahá, ʻe hoko mai ʻa e fakahā ʻokú ke fiemaʻú.

ʻEletā Neil L. Andersen, 6 Siulai 2022, facebook.com/neill.andersen.

Fakafanongo pea Talangofua ki he Ngaahi Ueʻi Fakalaumālié

“Ko e taha ʻo e ngaahi konga lelei taha ʻo e 2020 kiate aú ko e faingamālie ko ia ke tokanga lahi ange ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea fakakaukau ki he ngaahi founga ʻoku ou #HearHim [Fanongo ai Kiate Iá]. Naʻá ku fakaafeʻi ha kakai lalahi kei talavou ʻi ha fakataha lotu kimuí ni mai, ke nau fakahū mai ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e founga ʻoku nau fanongo ai ki he leʻo ʻo e ʻEikí. Naʻá ku ofo ʻi he lahi ʻo e ngaahi fakamatala naʻá ma maʻú. Mahalo ʻe ongo kiate koe ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi talí ʻi hoʻo fakakaukau ki he founga ke fanongo ai kiate Ia ʻi hoʻo moʻuí:

  • ʻOku ou fanongo kiate Ia ʻi he taimi ʻoku ou lotu fakamātoato aí. ʻOku ongo mai Hono leʻó kiate au ʻi he ngaahi fakakaukau maʻa mo fakalongolongó.

  • ʻOku ou ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi he ʻatamai mahino, ʻi he ngaahi fakakaukau naʻe fakafokifā ʻene kakató ʻi he taimi ne nau puputuʻu ai kimuʻá.

  • ʻOku ou fanongo kiate Ia ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo natulá mo e mālohi ʻo e mūsika ʻoku langaki moʻuí.

  • ʻOku ou fanongo kiate Ia ʻaki ʻa e nonga ʻokú Ne folofola ʻaki ki hoku ʻatamaí pea mo e loto-falala ʻokú Ne ʻomi kiate au ʻi he taimi ʻoku ou lotua ai ha tokoní.

  • ʻOku ou fanongo kiate Ia ʻi heʻeku fengāueʻaki mo kinautolu ʻoku mau feohí. ʻI heʻeku ngāue tokoni mo maʻu ha tokoní, ʻoku ou fakatokangaʻi Hono kihiʻi ʻata ai.

“ʻOku ou fie fakapapauʻi atu ʻe lava ke tau fanongo kotoa kiate Ia ʻaki ʻetau fakafanongo mo talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo tuʻo lahi ʻeku mamata ki he ngaahi meʻá ni ʻi heʻeku moʻuí.”

ʻEletā Gary E. Stevenson, 15 Nōvema 2020, facebook.com/stevenson.gary.e.

ʻIloʻi e Founga ʻOku Folofola Atu Ai e ʻEikí Kiate Koé

“Kuo toutou fakaafe mai ʻa Palesiten Lāsolo M. Nalesoni kiate kitautolu ke tau ako ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. ʻOku mahuʻinga taha ke tau ʻiloʻi e founga makehe mo fakafoʻituitui ʻoku folofola mai ai e ʻEikí kiate kitautolú. Tatau ai pē pe ko ha ongo fakavavevave, ongo māfana fakafiemālie, pe ngaahi fakakaukau mahino ʻoku ʻuhingamālie, te Ne folofola atu ʻi ha founga ʻe mahino kiate koe.”

Sisitā Amy A. Wright, 3 Sanuali 2023, facebook.com/Primary1stCounselor.

Paaki