2023
ʻOku Uesia Nai ʻe he Manavasiʻí Ho Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá?
Sune 2023


“ʻOku Uesia Nai ʻe he Manavasiʻí Ho Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá?,” Liahona, Sune 2023.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOku Uesia Nai ʻe he Manavasiʻí Ho Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá?

Te u fakafehokotaki fēfē nai ʻa e vāmamaʻo ʻoku ou faʻa ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní?

ʻĪmisi
fefine ʻoku sio atu ʻi ha lilifa ki ha falukunga kakai

ʻŪ tā fakatātā ʻa Alex Nabaum

Ko e hā ʻe hoko kapau ʻe fuʻu feongoongoi ho vā mo e ʻOtuá ʻo ke falala peseti ʻe 100 ai kiate Ia? Mahalo te ke maʻu e tui ke hiki e ngaahi moʻungá (vakai, Mātiu 17:20) pe lea ki he ngaahi vaitafé, “Ke ke hoko ko e kelekele” (1 Nīfai 17:50).

ʻOku ou tui ʻoku malava pē ke hoko ʻa e faʻahinga vā fetuʻutaki peheni mo e ʻOtuá. Ka kuó u fehuʻia maʻu pē, ʻoku malava nai ke hoko ia kiate au?

ʻOku ou mataʻikoloa ʻaki hoku vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní. ʻʻOku ou tuku ha taimi, fai ha ngāue pea ʻofa kiate Ia he ʻaho kotoa pē. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou kei ongoʻi pē ha vāmamaʻo lahi ʻokú ne taʻofi au mei heʻeku ongoʻi ofi ange kiate Iá. Ko ha vāmamaʻo ia ne u toki ʻilo pē kimuí ni ʻa e founga ke tāpuni ai iá.

ʻOku Uesia ʻe he Manavasiʻí ʻa e Ngaahi Vā Fetuʻutakí

Kuó u fakamoleki e konga lahi ʻo ʻeku moʻuí ʻi ha vā mamaʻo fakaeloto mei he kakai ʻoku ou ʻofa aí. ʻOku ou fiefia ʻi he fakakaungāmeʻá, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke u ʻilo e founga ke tuku ai e kakaí ke hoko moʻoni ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí—ʻe fiemaʻu ia ke te moʻui fakafaingofua ange pea feohi fakafoʻituitui ʻo ope atu ʻi he meʻa ʻokú te ongoʻi fiemālie aí.

ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, kuó u mamahi ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki vaivaí, maumaú, mo taʻe-lavameʻá. Ko ia kuo ngali faingataʻa maʻu pē ke u fetuʻutaki tauʻatāina mo e kakaí. Naʻe fuoloa peá u toki fakahā ʻení, ka ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ne u manavasiʻi lahi taha ki aí ko e ʻikai ke u feʻunga ki ha taha ʻoku mahuʻinga kiate au peá ne liʻaki au.

Ne u toki fakatokangaʻi kimuí ni ʻoku ou faʻa ongoʻi ʻa e manavasiʻi peheni naʻa liʻaki aú ʻi hoku vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá.

ʻI heʻeku lau e ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e founga ʻoku falalaʻanga ai e ʻOtuá, ʻoku ou tui ki ai. Ka ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke u falala kiate Iá, ʻoku ou kei ongoʻi pē ha kihiʻi manavasiʻi pea ʻoku taʻofi ai au mei heʻeku falala kakato kiate Iá. ʻOku fakatātaaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) ʻa e ongo ko ʻení, ʻo pehē: “Mahalo naʻa ʻi ai ha taimi te ke ongoʻi liʻekina ai—ʻo mavahe—mei he Taha Foaki ʻo e meʻaʻofa lelei kotoá. ʻOkú ke manavasiʻi ʻi hoʻo fononga toko tahá. ʻOku hanga ʻe he ilifiá ʻo fetongi ʻa e tuí.”1

ʻI heʻeku ako e founga ʻoku uesia ai ʻe he manavasiʻí hoku ngaahi vā fetuʻutakí, kuó u ʻilo ai ha ngaahi moʻoni kuó ne tokoniʻi au ke u tali lelei ange e manavasiʻí koeʻuhí ke u lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei pea fakamālohia maʻu ai pē hoku vā fetuʻutaki mo Iá mo e niʻihi kehé.

Ko e Mahuʻinga ʻo e Falalá

ʻOku tau fiemaʻu kotoa pē ha ngaahi vā fetuʻutaki malu mo falalaʻanga ʻi he moʻuí, tautautefito mo e Tamai Hēvaní. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke uesia ʻe he manavasiʻí ʻa hono fakaʻatā kitautolu ke feohi tauʻatāina mo e ngaahi kaungāmeʻá, ngaahi hoa taʻengatá, pea naʻa mo e Tamai Hēvaní. ʻE lava ke tau ongoʻi ʻoku fakamanamanaʻi kitautolu ʻe ha ngaahi meʻa kehekehe pē, ka ko e taimi lahi ʻoku tupu e manavasiʻí mei he fakakaukau ko ia ʻoku mavahe e niʻihi kehé meiate kitautolu—pe te nau pehē ʻi he kahaʻú.

Kuó u fakatokangaʻi ʻe fuʻu tōtuʻa haʻaku nofo ʻo tatali ki ha taha ʻoku ou saiʻia ai ke tohi mai. Te u toutou vakaiʻi maʻu pē ʻeku telefoní, mo ʻamanaki kuó ne tali mai—pea te u ongoʻi hohaʻa kapau he ʻikai tohi mai! Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fakakaukau ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e teití ke u mamahi fakaeloto ai pe siva ai ʻeku ʻamanakí, ko ia te u fakangata leva ʻe au. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ongo fakafōtungá ni ha ngaahi tōʻonga ʻoku fakatefito ʻi he manavasiʻí ʻo laka ange ia ʻi he falalá.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻá ni, ʻoku mahino leva ʻa e ʻuhinga ʻoku ou fakafōtunga ai ki he ʻOtuá ʻi he founga tataú ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u falala kakato ai kiate Iá kae hanga ʻe heʻeku manavasiʻí mo e veiveiuá ʻo puleʻi ʻeku ngaahi tōʻongá. Ka ʻoku tau ako ʻi he Lea Fakatātaá, te tau lava maʻu pē ʻo “falala ki [he ʻEikí] ʻaki [hotau] lotó kotoa; pea ʻoua [naʻa tau] faʻaki ki [hotau] poto [ʻotautolú]” (Lea Fakatātā 3:5).

ʻĪmisi
fefine ʻoku feohi mo e niʻihi kehé

Ko Hono Fokotuʻu ha Ngaahi ʻAmanaki ʻOku Fakaʻatuʻí

Te tau lava kotoa ʻo fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku malu mo lelei angé, pea ko ha meʻa ʻe taha ʻokú ne tokoniʻi aú ko hono fokotuʻu ha ngaahi ʻamanaki ʻoku moʻoní. Ko e taimi ʻe maʻu ai ʻe he kakai ʻi ha vā fetuʻutaki ha ngaahi ʻamanaki ʻoku moʻoni mo totonú, ʻe siʻisiʻi ange ke nau ongoʻi ʻoku hoko e ngaahi tōʻonga (pe fakafiefiemālie) ʻa e tokotaha ko ē ke fakafeʻātungiaʻi ai hona vaá.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi fakatetuʻa hala ki he founga ʻe kau mai ai e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Pea ʻoku meimei ko e ngaahi ʻamanaki ko iá ʻa e ʻuhinga ʻoku tau faʻa ongoʻi ai he ʻikai lava ke tau falala kiate Iá—koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke Ne ʻomi e tokoni ne tau ʻamanaki pe fakaʻamua meiate Iá. Mahalo ʻe kamata ke tau ongoʻi loto-foʻi, tailiili, pe manavasiʻi naʻa ʻikai ke Ne tokoni mai, pea ʻoku ʻikai ke Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pe he ʻikai ke Ne tauhi ʻEne ngaahi talaʻofá.

Mahalo te tau fakafōtunga ʻaki ha loto-hohaʻa. Pe kamata ke fakatefito ʻetau tuí ʻi hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku tau pehē ʻoku totonu ke tau maʻú pe ngaahi ola ʻoku tau pehē ʻe lelei taha maʻatautolú. Pe te tau fakafōtunga ʻaki haʻatau fakaʻehiʻehi—ʻo tau taʻofi ʻetau lau folofolá pe lotua ʻEne tatakí koeʻuhí ʻe laka ange haʻatau fakafalala ki hotau ivi pē ʻotautolú

Ko e ngaahi fakahehema kotoa ko ʻení ko ha ngaahi ʻā vahevahe ia ʻokú ne taʻofi kitautolu mei heʻetau ongoʻi moʻoni mo fakahaaʻi e ʻofa haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻI he ngaahi meʻa pehení, ko kitautolu ia ʻoku fiemaʻu ke toe vakaiʻi ʻetau ngaahi ʻamanakí mo e tōʻongá. ʻOku ʻaonga ange ke tau ako e founga ʻoku ngāue ai ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ko ʻetau tala ki he ʻOtuá e founga ʻoku totonu ke Ne tokoniʻi ai kitautolú. Hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku fakavalevale moʻoni kiate kitautolu mo ʻetau taʻeʻilo fakamatelié ke tau fakavave ke fakamāuʻi ʻa e ʻOtuá, ke tau fakakaukau ʻo hangē ko ʻení, ʻʻOku ʻikai ke u fiefia, ko ia ai pau pē ʻoku fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa ʻoku hala.’”2

ʻOku Langaki ʻe he Ngaahi Fuakavá ʻa e Falalá

Ke fakatupulaki ha falala ʻi hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo tafoki ki heʻetau ngaahi fuakavá. ʻOku fakamatalaʻi mahino ʻe he ngaahi fuakavá ʻa e meʻa ʻokú Ne ʻamanaki mai ke tau faí. ʻI heʻetau feinga faivelenga ke fakahoko hotau tafaʻakí, ʻoku tau fai hotau fatongiá ke tanumaki e falala ʻi he vā fetuʻutaki fakalangi ko ʻení.

Ko e ngaahi fuakavá ko ha fakamoʻoni ia ʻoku ʻofa mo tukupā ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu—pea ʻoku ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fakamavaheʻi kitautolu meiate Ia pe ko ʻEne ʻofá (vakai, Loma 8:38–39) ʻi heʻetau hokohoko atu ke fekumi kiate Ia mo fakatomala he ʻaho takitaha. ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻokú Ne tauhi ʻEne ngaahi talaʻofa kiate kitautolú ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava kiate Iá, ʻoku fakapapauʻi mai kiate kitautolu te tau lava ʻo falala kakato kiate Ia.

ʻOku fiemaʻu ʻa e ʻiloʻiló, fakakaukaulotó, mo e tuí kae lava ʻo fakatokangaʻi hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fuakavá. Kapau ʻoku faingataʻa ke ke mamata kiate Ia ʻi hoʻo moʻuí, fakakaukau ki he ngaahi founga ko ʻeni kuó Ne talaʻofa mai ke tāpuakiʻi koe ʻi hoʻo fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá:

  • Fiemālie mei he taʻemalavá, loto-mamahí, pe fakaʻiseʻisá3

  • “ʻIlo lahi ange ki he ngaahi taumuʻa mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí”4

  • Mālohi ke matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahí5

  • “ʻAmanaki lelei, fiemālie, mo e melino lahi ange”6

  • Ko ha vā fetuʻutaki ʻoku vāofi mo mālohi ange mo e Fakamoʻuí7

  • Mālohi ke fakahoko kakato e meʻa te tau malavá8

  • Fiefia mo e ngaahi ueʻi fakalaumālie9

  • “Ueʻi fakalaumālie mo e fakalotolahi taʻefakangatangata”10

ʻI heʻeku fekumi moʻoni ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení, ʻoku mahino leva kiate au ʻoku tataki maʻu pē ʻe he ʻOtuá au pea ʻokú Ne tauhi ʻEne ngaahi talaʻofá ʻo hangē kuó Ne talaʻofa maʻu peé. Pea ʻoku ou maʻu ai ʻa e maluʻi ke falala te Ne ʻi ai maʻaku ʻi he taimi te u fiemaʻu ai Iá. “He te ne fakahoko ʻa ʻene ngaahi talaʻofa kotoa pē ʻa ia te ne fai kiate koé, he kuó ne fakahoko ʻa ʻene ngaahi talaʻofa kuó ne fai ki [heʻetau] ngaahi tamaí” (ʻAlamā 37:17).

Kuo teʻeki ai ola lelei e ngaahi vā fetuʻutaki kotoa pē ʻi heʻeku moʻuí. Pea kuo hoko e ngaahi vā fetuʻutaki maumaú ke u manavahē ai ke toe fai ha feinga. Ka ʻoku ou tui te tau lava kotoa ʻo ikunaʻi ʻetau ngaahi manavasiʻí ʻi heʻetau akoako langaki e falalá pea feinga ke mahino e mālohi fakalaumālie ʻoku maʻu mei hotau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá.

ʻOku ou ʻamanaki atu ki hano maʻu ha hoa taʻengata ʻi ha ʻaho pea hokohoko atu ke fakatupulaki ha ngaahi vā fetuʻutaki fakaʻofoʻofa mo e niʻihi kehé ʻo fakafou ʻi he meʻa ʻoku ou ako fekauʻaki mo hono tauhi ʻeku ngaahi fuakava mo Iá. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Kulisitofasoní: “ʻI he ikuʻangá, ʻoku tau fekumi ki he tāpuaki ʻo ha feohi vāofi mo tuʻuloa mo e Tamaí pea mo e ʻAló. ʻOku hoko ai ʻa e liliu kotoa pē pea ʻoku mahuʻinga taʻengata ʻa hono fakahoko iá. … ʻOku tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ikuʻanga ʻo ʻetau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié, ʻe lava ke tau falala ki he ʻOtuá pea maʻu ʻa e fiefiá ʻiate Ia.”11

ʻI heʻetau hokohoko atu ke pikitai ki heʻetau ngaahi fuakavá, te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e malu ʻo e feveitokaiʻakí mo e ʻofa haohaoa ʻi hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tau Tuenoa,” Liahona, Nōvema 2013, 121.

  2. D. Todd Christofferson, “Ko Hotau Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2022, 78.

  3. Vakai, ElRay L. Christiansen, “We Have Made Covenants with the Lord,” Ensign, Jan. 1973, 51.

  4. About the Temple Endowment,” ChurchofJesusChrist.org/temples/what-is-temple-endowment.

  5. Vakai, Joseph Fielding Smith, “The Pearl of Great Price,” Utah Genealogical and Historical Magazine, July 1930, 103.

  6. About the Temple Endowment,” ChurchofJesusChrist.org/temples/what-is-temple-endowment.

  7. Vakai, “About the Temple Endowment,” ChurchofJesusChrist.org/temples/what-is-temple-endowment.

  8. Vakai, ElRay L. Christiansen, “We Have Made Covenants with the Lord,” 51.

  9. Vakai, “About the Temple Endowment,” ChurchofJesuschrist.org/temples/what-is-temple-endowment.

  10. Endowed with Covenants and Blessings,” Ensign, Feb. 1995, 40.

  11. D. Todd Christofferson, “Ko Hotau Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2022, 80.

Paaki