2022
Fanga Kiʻi Tokoni ʻe Tolu ki he Siʻisiʻi Ange ʻa e Fakakikihí ʻi Ho Fāmilí
Māʻasi 2022


“Fanga Kiʻi Tokoni ʻe Tolu ki he Siʻisiʻi Ange ʻa e Fakakikihí ʻi Ho Fāmilí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2022.

Tokoni ʻo e Moʻuí

Fanga Kiʻi Tokoni ʻe Tolu ki he Siʻisiʻi Ange ʻa e Fakakikihí ʻi Ho Fāmilí.

ʻOku faʻa fakakikihi nai ho fāmilí ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi? ʻOku ʻikai ke ke tuenoa.

ʻĪmisi
finemui
ʻĪmisi
talavou

Ngaahi tā fakatātā ʻa Alyssa M. Gonzalez

  • “ʻOku ʻikai fakafiemālie ia!” Ko hoku taimí ʻeni!”

  • “ʻEi, naʻe ʻikai te ke kole ia!”

  • “Tangataʻeiki! Naʻe fakateʻelelo mai ʻa ʻĀnita kiate au!”

Kapau ʻoku ongo angamaheni ha taha ʻo e ngaahi lea ko iá, mahalo ko ha konga koe ʻo ha fāmili pehē. Pea ʻoku ʻikai ha fāmili ʻe hao mei heʻene fepaki mo e fekeʻikeʻí. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā David A. Bednar ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe lāunga ʻene fānaú ʻo pehē, “Fineʻeiki, ʻokú ne mānava ʻaki hoku ʻeá!”1

ʻOku angamaheni ʻaki pē ke hoko ʻa e fakakikihí ki ha fāmili. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻokú ne mālohi makehe ke fakahoko ia. Naʻe akoʻi mahino mai ʻe he Fakamoʻuí, “He ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí, pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakaí ke fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita, ʻiate kinautolu” (3 Nīfai 11:29).

Kae ʻoua ʻe manavahē! ʻOku akoʻi mai ʻe he ongoongoleleí ʻoku lahi ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e fakakikihí ʻi hotau ngaahi fāmilí—pea aʻusia ha fiefia lahi!

Tokoni 1: Toʻo ʻa e Lolo ʻokú ne Tafunakí

ʻĪmisi
taʻahine mo ha kapa lolo

ʻOku fie maʻu ʻe he afí ha lolo ke vela. ʻOku tatau pē mo e fakakikihí. Pea ʻoku ʻikai ha meʻa te ne tafunaki ha fakakikihi hangē ko e fakafekikí. Ko ia, ko e hā te ke lava ʻo fai kapau ʻe kamata fakafekiki ha taha mo koe?

Sai, te ke lava pē ʻo fakafisi ke fakafekiki. Ko e Fakamoʻuí ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá ʻi he meʻá ni. ʻI Heʻene ngāué kotoa, naʻe fehiʻanekinaʻi Ia, ngaohikovia, lavakiʻi pea aʻu pē ki hono kalusefai. Ka, neongo naʻe mālohi mo fakahangatonu ʻene ngaahi talí, naʻe ʻikai pē ke Ne maʻu ha laumālie ʻo e fakakikihí. Pea ʻi he ikuʻangá naʻe ʻikai ke Ne fakafepaki, neongo naʻe mei lava ke Ne ui hifo ha “kau ʻāngelo ke lahi ʻi he lisione ʻe hongofulu mā uá” ke tokoniʻi Ia (Mātiu 26:53). Ka naʻá Ne lotua Hono ngaahi filí, ʻo aʻu pē ki Heʻene tautau ʻi he kolosí (vakai, Luke 23:34).

ʻI hoʻo fakafisi ke fakafekikí, ʻokú ne fakaʻatā koe ke ke hoko ko ha tokotaha fakafanongo lelei ange. Pea ʻi heʻetau fakafanongo lelei angé, te tau lava ʻo fetuʻutaki lelei ange pea hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei. ʻOku kau foki ʻi he fakafisi ke fakafekikí, ʻa e tali ʻaki ha leʻo nongá mo fakahoko ʻa e meʻa te tau lava ʻo fakahoko ke mapuleʻi ʻetau ngaahi ongo fakaelotó.

Ka ne ʻikai ʻa e lolo tafunaki ʻoku tānaki atú, ʻe fakaʻauʻau hifo pē ʻa e ngaahi fakafekiki mo e fakakikihi lahi tahá. Hangē ko ia ʻoku akoʻi ʻe he folofolá, “ʻOku tekeʻi atu ʻa e houhaú ʻe he tali fakavaivaí” (Lea Fakatātā 15:1.)

Tokoni 2: Fakahaaʻi e ʻOfá

ʻĪmisi
fāmilí

ʻOku kau ʻa hono fakahaaʻi e ʻofá ki he kau mēmipa ho fāmilí, ʻi he ngaahi founga lelei taha ke taʻofi ai ʻa e fakakikihi ʻi ʻapí. ʻI hono fakahoko iá, ʻe lava pē ke taʻofi ʻa e fakakikihí mei haʻane kamata!

Kae naʻa mo e taimi ʻoku hoko ai ʻa e fakakikihí ʻi heʻetau feinga ke maluʻí, ʻe kei lava pē ʻe he ʻofá mo e angaʻofá ʻo liliu ia.

Fakakaukau ki he talanoa ʻi he Tohi Tapú ki he fefine naʻe moʻua ʻi he tono tangatá. Fakatatau ki he fono ʻa Mōsesé, naʻe totonu ke tolomakaʻi ia. Naʻe fie maʻu ʻe ha kakai loto ʻita ke fakahalaiaʻi ia ʻe Sīsū.

Ka ko e hā e tali ʻa e Fakamoʻuí? ʻUluakí, naʻe ʻikai ke Ne tali vave mai ʻenau ngaahi fiemaʻú. Naʻá Ne tūʻulutui ʻo tā fakatātā ʻi he kelekelé ʻi ha kiʻi taimi siʻi kimuʻa peá Ne folofola ange. (Kiʻi Tokoni: taimi ʻe niʻihi ko e lelei tahá ke ʻoua ʻe tali ʻi he taimi pē ko iá, lolotonga e māʻolunga ʻa e ngaahi ongo fakaelotó.)

Naʻá Ne fakahaaʻi leva ʻa e ʻofa mo e manavaʻofa ki he fefiné ʻi Heʻene folofola ki he kakaí, “Ko ia ia ʻiate kimoutolu ʻoku taʻeangahalá, ke lī ʻe ia ʻa e fuofua maká ki ai” (Sione 8:7).

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻofá ki he fefiné, kae ʻikai ko e fakahalaiaʻí. Naʻá Ne fakahaaʻi ʻEne loto fiemālie ke fakamolemoleʻi iá ʻi Heʻene fakaafeʻi ia ke “ʻalu, pea ʻoua ʻe toe faiangahalá” (Sione 8:11).

Talaange ki he mēmipa ho fāmilí ʻokú ke ʻofa ʻiate kinautolu. Fakahaaʻi e ʻofa ko iá ʻaki hono fakamolemoleʻi kinautolu pea fakaʻatā ke nau liliu—neongo ʻoku nau hā ngali ʻita atu kiate koe. ʻE lava ke fakahoko ʻe he ʻofá ʻa e liliú kotoa.

Tokoni 3: Lotu

ʻĪmisi
finemui ‘oku fai ‘ene lotu

ʻOku ʻomi ʻe he lotú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí. Naʻe akonaki ʻa ʻAmuleki ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo pehē, “Ka ʻoku totonu ke mou fakahā hake homou laumālié ʻi homou ngaahi loki liló, mo homou ngaahi potu liló, pea ʻi homou feituʻu maomaonganoá.

“ʻIo, … tuku ke fonu homou lotó, ʻo ʻunuʻunu atu maʻu ai pē ʻi he lotu kiate ia koeʻuhí ko hoʻomou leleí, pea mo e lelei foki ʻanautolu ʻoku ʻiate kimoutolú” (ʻAlamā 34:26–27).

Ko e moʻoni ʻoku kau “ʻanautolu ʻoku ʻiate kimoutolú” ʻi ho fāmilí—ʻo aʻu pē kiate kinautolu ʻoku ʻikai nofo mo koe he taimi ní. Ko ia, lotu mo ho fāmilí. Lotua ho fāmilí. Lotua ke ke lava ʻo mapuleʻi hoʻo ʻitá ʻi he taimi ʻoku fakalotomamahiʻi ai koe ʻe ha tahá. Lotua ke ke ʻilo e founga ke tali ʻaki e ngaahi tūkunga faingataʻa ʻoku hoko ʻi ho fāmilí. Lotua ha tokoni fakalangi. Lotua ha kakata mo ha ʻofa lahi ange ke hū ʻi ho ʻapí. Pea fai leva e meʻa kotoa te ke lavá ke hoko ia.

ʻI hoʻo feinga ke kakato ange hoʻo moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te ke fakatokangaʻi ai ʻe faitāpuekina foki mo ho fāmilí. ʻE fakaʻau ke siʻisiʻi ange ʻa e fakakikihí, pea ʻe tupulaki hoʻo fiefiá.

Paaki