2022
Ko e hā naʻe liliu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e hingoa ʻo Sēkopé ke ʻIsilelí?
Māʻasi 2022


“Ko e hā naʻe liliu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e hingoa ʻo Sēkopé ke ʻIsilelí?,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2022.

ʻAi Hangatonu

Ko e hā naʻe liliu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e hingoa ʻo Sēkopé ke ʻIsilelí?

ʻĪmisi
finemui

Tā valivali ʻa Keith Larson

Ko Sēkopé ko e foha ‘o ‘Aisake pea ko e mokopuna ia ‘o ‘Ēpalahame. Hangē ko kinautolú, naʻe maʻu ʻe Sēkope ha ngaahi holi māʻoniʻoni peá ne fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.

ʻI ha momeniti mahuʻinga ʻi heʻene moʻuí, “Naʻe fāinga ʻa Sēkope mo ha faingataʻa lahi. Naʻe siviʻi ai ʻene tauʻatāina ke filí. ʻI he fefaʻuhi ko ʻení, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sēkope ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga taha kiate iá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi naʻá ne loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí. Ko hono fetongí, naʻe liliu ʻe he ʻOtuá ʻa e hingoa ʻo Sēkopé ko ʻIsileli,, ko hono ʻuhingá, ko e ‘tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá.’ Naʻe talaʻofa leva ʻa e ʻOtuá kia ʻIsileli, ko e kotoa ʻo e ngaahi tāpuaki naʻe foaki ki he ʻulu ʻo ʻĒpalahamé, te ne maʻu mo ia” (Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020 [Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 92]). Ko hono toʻo ko ia ʻo e hingoa foʻoú ni ko ha fakaʻilonga ia hono maʻu ʻo e fuakava kuo maʻu ʻe heʻene tamaí mo e kuitangatá.

ʻI he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú, ʻoku tau fai ha fuakava. ʻOku tau fakahaaʻi foki ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ha hingoa foʻou—ʻa e hingoa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau hoko ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí—ʻa kinautolu kuo nau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea kuo nau palōmesi ke “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku talaʻofa mai leva ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki tatau naʻá Ne talaʻofa kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé.

Paaki