Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 4: Ko ha Fuʻu Lelei Lahi


“Ko Ha Fuʻu Lelei Lahi,” vahe 4 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 4: “Ko Ha Fuʻu Lelei Lahi”

Vahe 4

Ko ha Fuʻu Lelei Lahi

ʻĪmisi
fefine ʻoku lea ki ha kiʻi kulupu tokosiʻi

ʻI he ʻaho 31 ʻo Mē 1896, naʻe lea ai ʻa Susa Keiti ʻi Sōleki Siti ʻi he fuofua konifelenisi fakataha ʻa e Ngaahi Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemuí mo e Kau Talavoú (Young Ladies’ and Young Men’s Mutual Improvement Associations). Naʻe fuoloa pē hono fakahoko fakataʻu mo fakakuata ʻe he ongo kautahá ʻena konifelenisí. Ka ʻi he ngaahi taʻu kimuí ni maí, naʻe tokolahi ha kau talavou ne ʻikai ke nau toe ʻalu maʻu pē ki heʻenau ngaahi fakatahá, ʻo iku ai ki hano fokotuʻu ʻe he kau taki ʻe niʻihi ʻo e KMFKT (YMMIA) ha founga foʻou ki heʻenau kautahá ʻaki haʻanau fakataha mo e KMFKF (YLMIA).1

Naʻe ʻikai saiʻia ʻa e palesiteni lahi ʻo e KMFKF ko ʻElimina Teilá mo ʻene kau ʻōfisá ʻi he foʻi fakakaukaú. Neongo naʻe ʻosi ola lelei hono fakatahaʻi ha Ngaahi Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻe niʻihi ʻi he tuʻunga ʻo e uōtí, ka naʻe tupulaki ʻa e KMFKF fakalūkufuá, pea naʻe fifili hono kau takí pe naʻe lelei taha nai ia ki he kau finemuí ʻa hono fakatahaʻi [mo e kau talavoú]. Naʻe iku ʻo nau fili ke ʻoua ʻe fakatahaʻi, ka naʻa nau felotoi ʻe lava ke ʻaonga ange ka fakahoko ha ngaahi ʻekitivitī lahi ange fakataha mo e KMFKT, kau ai ʻa e konifelenisi foʻou fakataʻu ko ʻení.2

ʻI he ʻuluaki konifelenisí, naʻe vahevahe tatau ʻe he kau taki ʻo e NGKMF (MIA) ʻa e polokalamá ki he kau lea mei honau ngaahi houalotú. Naʻe poupouʻi ʻe Susa, ʻa ia ne lea kimuʻa he lea tuku ʻo e polokalamá, ʻa ʻene kau fanongó ke nau ʻulungaanga lelei mo moʻui angatonu. Naʻe kiʻi foʻou ʻa e aʻusia ko ʻení kia Susa, koeʻuhí ko e taimi ko ʻení naʻe ʻikai faʻa lea ʻa e kakai fefine ʻi he Siasí ki ha haʻofanga ne tuifio ai e kakai tangatá mo e kakai fefiné tukukehe pē ʻa e houa fakamoʻoní. Kuó ne maʻu ʻeni mo ha kau takimuʻa fafine kehe ʻa e faingamālie ke malanga ki he houʻeiki tangata mo fafine fakatouʻosi ʻi he feituʻu pē ʻe taha.3

Hili e konifelenisí, naʻe talanoa ʻa Susa mo hono kaungāmeʻa mo e kaungāako tutuku ko Siosefa Tená, ʻa ia naʻe hoko ko e palesiteni ʻo e Kolisi Ako Ngoue (Agricultural College) ʻi Lōkaní. ʻI heʻena talanoá, naʻe fehuʻi ange ʻe Siosefa pe naʻe kei feʻofaʻaki pē ʻa Lia, ʻa ia ne toki ʻosi mei he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, mo Sione Uitisou. Naʻe toki maʻu pē ʻa e mataʻitohi kemisitulī ʻo Sioné mei Hāvati pea kuó ne hoko he taimí ni ko ha mēmipa ʻo e kau faiako ʻa Siosefá.

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Susa e founga ke tali ʻaki e fehuʻi ʻa Siosefá. Ne talu e foki mai ʻa Sione ki ʻapí mo ʻene fakamamaʻo mei hono ʻofefiné. ʻI he taimi naʻe faitohi ange ai ʻa Lia kimuí ni [kia Sione] ke maʻu ʻene faleʻí pe ʻoku totonu nai ke ne foki ki he hahaké ke ako ki he tauhiʻapí (home economics) ʻi he ʻInisititiuti Pālatí (Pratt Institute), ko ha kolisi naʻe fakahikihikiʻi ʻi Niu ʻIoke Siti, naʻe tali atu ʻe Sione ʻaki ha tohi nounou mo taʻetokaʻi.4

Naʻá ne talaange, “Fakahoko e meʻa ʻe lelei kiate koe ʻi he lele lōloá.” Naʻá ne fakahaaʻi leva ʻene fakameʻapangoʻia ʻi heʻena feʻofaʻaki kei īkí. Neongo ʻene fie mali mo Liá, ka naʻe ʻikai ke ne loto ke hoko [ʻa Lia] ko ha uaifi ʻo ha tangata masiva. Naʻe ʻi ai hano moʻua mei heʻene akó ne meimei $2,000, pea ko e konga lahi ʻo ʻene kiʻi vāhenga fakafaiakó ne ʻave ia ʻo tauhi ʻaki ʻene faʻeé mo hono tehiná.5

Naʻe tali fakafoki mai ʻe Lia he taimi pē ko iá. Naʻá ne tali ange ʻo pehē, “He ʻikai ke ta lava ʻo moʻui taʻe ʻi ai ha paʻanga, ʻoku ou ʻiloʻi ia, ka, ʻoku ʻikai totonu ke ke tuku ia ke uesia ai hoʻo ʻofá. Kapau ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke maʻu haʻo lauiafe pe ʻokú ke moʻua ʻaki ha lauiafe.”6

Naʻe ʻikai liliu e fakakaukau ʻa Sioné, pea naʻe ʻalu ʻa Lia ki he ʻInisititiuti Pālatí ʻi Sepitema ʻo e 1896. Naʻá ne fononga mo hono kaungāmeʻa ko Tonieti Sāmitá, ʻa ia naʻá ne ako ʻi Pālati ke hoko ko ha faiako ako tokamuʻa. Kimuʻa pea mavahe ʻa e ongo finemuí, naʻe tāpuakiʻi ʻe he tamai ʻa Tonetí, ko Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ʻa Lia, ke ne pikitai ki heʻene tuí ʻi heʻene fehangahangai mo e ʻahiʻahí, mo talaʻofa ange ʻe tupulaki ʻene fakamoʻoní ʻo mālohi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.7

Naʻe aʻusia ʻe Lia mo Toneti ʻi Niu ʻIoke Siti ha ngaahi aʻusia naʻe ʻikai faʻa mafakakaukaua ki ai e toʻu tangata ʻo ʻena ongo faʻeé. Ko e houʻeiki fafine ʻo e Siasí mei he toʻu tangata matuʻotuʻa ange ko iá, tatau pē mo e kakai fefine ʻAmelika kehe ʻi he taimi ko iá, ne nau faʻa ngata pē ʻi he ako lautohi siʻí. Naʻe fononga fakahahake ha niʻihi ke ako fakafaitoʻo mo e māʻuli, ka ko e tokolahi tahá ne nau mali kei iiki, maʻu hanau fānau, pea tokoni ke fokotuʻu ha ngaahi ʻapi mo ha ngaahi pisinisi fakafāmili ʻi honau ngaahi nofoʻangá. Naʻe tokolahi ha niʻihi ne teʻeki ke nau fononga ʻo mavahe mei he Vahefonua ʻIutaá.8

ʻI hono fakafehoanakí, ko Lia mo Tonetí, ko ha ongo finemui taautaha naʻá na nofo ʻi ha fale lahi nofototongi ʻi ha kolo femoʻuekina ne mamaʻo ʻaki ha kilomita ʻe toluafe tupu nai mei ʻapi. ʻI he lolotonga ʻo e uiké, naʻá na ʻalu ki he ngaahi kalasi ʻi Pālatí pea feohi mo e kakai mei he ngaahi puipuituʻa mo e tui fakalotu kehekehe. Pea ʻi he ʻaho Sāpaté naʻá na maʻulotu ʻi ha kiʻi kolo ʻo ha Kāingalotu ʻe toko hongofulu mā ua nai.9

Naʻe fakapapauʻi ʻe Lia mo Toneti ke na moʻui faivelenga ʻi heʻena tui fakalotú. Naʻá na lotu fakataha ʻi he ʻaho Sāpaté mo lau e Tohi ʻa Molomoná he pō kotoa kimuʻa peá na mohé. Naʻe tohi ʻa Lia ki heʻene faʻeé ʻo pehē, “ʻOku tupulaki ʻo mālohi ange ʻeku fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ʻetau ongoongoleleí he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou lava ʻo mamata ki he mālohi ʻo e tāpuaki ʻa [Palesiteni] Sāmitá.”10

Naʻá na maʻu foki mo ha ngaahi faingamālie, ʻo ʻikai hangē ko ʻena ʻi ʻapí, ke talanoa fekauʻaki mo ʻena tuí mo ha kakai naʻe siʻisiʻi ʻenau ʻilo ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá na fakakaumeʻa ki ha ongo tamaiki ako ʻaati, ko Kola Sitepini mo Katalina Kauti, ʻa ia naʻá na fakahaaʻi ʻena fie ʻilo ki he Siasí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe maʻu ʻe Lia mo Toneti ha faingamālie ke talanoa mo kinaua fekauʻaki mo e temipalé mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Lia e founga ne maʻu mo liliu ai ʻe Siosefa e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne lea foki ʻo kau ki he kau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko e hokohoko atu ʻo e fakahaá, pea mo e faʻunga ʻo e Siasí.

Naʻe tohi ʻa Lia kimui ange ki heʻene faʻeé ʻo pehē, “Naʻe teʻeki ʻaupito ke ʻi ai ha ongo tamaiki fefine ne fie ʻilo lahi ange ka ko kinaua. Naʻá na tangutu heni ʻi ha houa kakato ʻe ua kimuʻa pea mau toki fakatokangaʻi ʻa e lahi e taimi kuo ʻosí.”11


ʻI he ʻaho 13 ʻo ʻOkatopa 1896, naʻe fononga atu ai ʻa e fefine Mauli ne kau ki he Siasí ko Mele Fāʻanga ki he Temipale Sōlekí ke fakahoko e papitaiso maʻa hono ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko hongofulu kuo pekia ʻi Nuʻusila, ko hono fonua tupuʻangá. Talu mei heʻene hiki ki Sōleki Siti he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻá ne ʻiloa mo hono husepāniti ko Hiliní, ʻi heʻena ʻalu faivelenga ki he temipalé. Hangē ko e Kāingalotu tokolahi mei he ngaahi feituʻu ʻi tuʻa mei he ʻIunaiteti Siteití, naʻe hikifonua ʻa e fāmili Fāʻangá ki ʻIutā ke nau ofi ange ki he temipalé mo hono ngaahi ouaú. Pea ʻi heʻena hoko ko e ongo Mauli pē ne ʻosi maʻu ʻenitaumení, naʻá na hoko ai ko ha fehokotakiʻanga ki hona kakaí mo e fale ʻo e ʻEikí.12

Ko ha temipale pē ʻe fā naʻe ʻi he māmaní, ko ia naʻe lava ke ʻave ʻe he Kāingalotu ne nofo mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití ʻa e ngaahi hingoa honau ngaahi ʻofaʻanga kuo pekiá ki honau kāinga ʻi ʻIutaá ke fakahoko e ngāue fakatemipalé maʻanautolu. Ka neongo ia, ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ʻa Mele mo Hilini ʻi he 1884, naʻe ʻikai haʻana kāinga ʻi ʻIutā. Naʻe ʻikai fuoloa kuó na ongoʻi ha holi mālohi ke na omi ki Saione ke ʻalu ki he temipalé.13

Naʻe fakafepakiʻi ʻe heʻena fānaú mo e makapuná ʻena palani ke fetukutukú talu mei he kamataʻangá. Naʻe mamaʻo ʻa ʻIutā ʻaki ha kilomita ne meimei tahamano tahaafe mei Nūhaka, ko hona kolo ia ʻi he matāfanga fakahahake ʻo e Motu Noate ʻo Nuʻusilá. Naʻe maʻu ʻe Hilini ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi heʻene hoko ko ha palesiteni fakakolo mo ha taki ʻo e haʻa Mauli ko e Ngāti Kahungunú. Pea ko Mele pē ʻa e ʻofefine ʻo ʻene ongomātuʻá naʻe kei moʻuí. Ka ne tupulaki ʻo mālohi ange ʻa e fakaʻānaua ʻa e fāmili Fāʻangá ki Saioné he ʻaho kotoa pē.14

ʻI he ngaahi taʻu lahi kimuʻá, ne ʻikai poupouʻi mālohi e Kāingalotu mei he ʻOtu Motu Pasifikí ke nau hikifonua mai ki Saione. Pea ʻi he taimi naʻe fakakaukau ai ʻa Mele mo Hilini ke hikí, ne ʻosi kamata ke ʻikai poupouʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e Kāingalotu kotoa pē ʻi tuʻa mei he ʻIunaiteti Siteití ke nau tānaki fakataha ki ʻIutā, he naʻe siʻisiʻi ʻa e ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí pea naʻe malava ke siva ai e ʻamanaki ʻa e kau hikifonua maí. Ka naʻe fakangofua ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau Maulí ke nau omi, hili e fakamoʻoni ʻa e palesiteni fakamisiona ʻi Nuʻusilá ki heʻenau faʻa ngāué mo e lavameʻá.15

Naʻe omi ʻa Mele mo Hilini ki ʻIutā ʻi Siulai ʻo e 1894 mo ha niʻihi tokosiʻi ʻo hona kāinga ofí. Naʻa nau nofo ʻi Kenapi, ko ha kolo mavahe ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá, ʻa ia ne hiki ki ai e ʻilamutu kei talavou ʻo Hilini ko Pilika Fāʻangá hili ha ngaahi taʻu siʻi mei hono papitaiso ʻo Hilini mo Melé. Naʻe ʻamanaki ʻe he fāmilí te nau feangainga lelei pē mo e ʻea māfana ʻo e feituʻu fakatonga ʻo ʻIutaá, ka ʻi he taimi ne sio ai ʻa Mele ki he mōmoa mo pakukā ʻa e funga fonuá, naʻá ne tangi. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne maʻu ha pōpoaki mei Nuʻusila kuo mālōlō ʻene faʻeé.16

ʻI he fakalau atu ʻa e taimí, naʻe ʻikai toe fakalakalaka e tūkunga ʻo e fāmilí. Naʻe fakalotoʻi ʻe ha faifekau naʻá na ʻilo ʻi Nuʻusila ke fakahū ʻe Hilini ha paʻanga ki ha feinga fakapisinisi naʻe taʻepau. Hili e fanongo ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he ngaahi ongoongo ʻo e fokotuʻutuʻú, naʻa nau fekauʻi atu ʻa Viliami Pekimeni, ko ha palesiteni fakamisiona mālōlō ʻi Nuʻusila, ke ne tokoniʻi ʻa Mele mo Hilini ke na ʻunu ki ha feituʻu he ʻikai ngāue kākā ʻaki kinaua ʻe hona ngaahi kaungāʻapí.17

Naʻe nofo fiemālie leva ʻa e fāmili Fāʻangá ʻi hona ʻapi ʻi Sōleki Sití. Naʻá na kau atu ki ha ngaahi fakataha ʻa e Kautaha Mauli ʻo Saioné (Zionʼs Māori Association), ko ha kulupu ʻo ha kau faifekau ne ʻosi mai mei he Misiona Nuʻusilá, pea naʻá na fakataha he efiafi Falaite kotoa pē mo ha kau mēmipa tokosiʻi ʻo e kulupú. Naʻe fakamafaiʻi foki kinaua ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke na fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé maʻá e kāinga ʻo e Kāingalotu Mauli kotoa ʻi Nuʻusila kuo pekiá.18

Neongo naʻe taʻeako ʻa Mele ʻi heʻene haʻu ki ʻIutaá, ka naʻá ne akoʻi pē ʻe ia ia ke ne laukonga mo faitohi koeʻuhí ke ne lava ʻo ako ʻene folofolá mo faitohi ki hono fāmilí. Naʻe fakahoko foki ʻe Hilini ha ngaahi tohi fakalotolahi ki hono kāingá mo e kaungāmeʻá, ʻo fakahoko e meʻa naʻá ne lavá ke fakamālohia e Kāingalotu ʻi honau kolo tupuʻangá. ʻI Nuʻusilá, naʻe tatau pē ʻa e tupulaki ʻa e Siasí ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻIulopé mo e kakai Maulí. Naʻe mafola ha ngaahi kolo lahi ʻo e Siasí ʻi he fonuá kotoa, fakataha mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, Fineʻofá, Lautohi Faka-Sāpaté, mo e Ngaahi Kautaha Mutuale Fakalakalaká.19

Ka naʻe kei foʻou ki ha kau Nuʻusila tokolahi ʻa e tuí. Naʻe hohaʻa ha kau faifekau ʻe niʻihi, hili ʻenau fanongo ki he ngaahi ongoongo ʻo hono kākaaʻi ʻo e fāmili Fāʻangá ʻi Kenapí, naʻa fakavaivaiʻi ʻe he ongoongó ʻa e tui ʻa e Kāingalotu Maulí ki he Siasí. Naʻe ʻosi mafola atu e ngaahi fakamatala fakalahi ia ʻo e meʻa ne hokó ki Nuʻusila. Kapau he ʻikai taʻotaʻofi e ngaahi talanoa peheé, ʻe lava ke fehangahangai e misioná mo ha palopalema.20


ʻI he taʻu hono hokó, naʻe folau ʻa ʻIlisapeti Makiune, ko ha mēmipa tuʻumālie ʻo e Siasí, mei Sōleki Siti ki ʻIulope mo hono fāmilí. Lolotonga ʻenau ʻaʻahi ki Pilitāniá, ʻa ia naʻe ngāue fakafaifekau ai hono foha ko Leimoní, naʻá ne faʻa tokoni mo ʻene tama fefine ko Feí ki he ongo faifekaú ke vahevahe ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi he konga kimui ʻo Sune 1897, naʻá ne ʻalu ai mo Fei ki he Paʻake Haiti ʻo Lonitoní ke hiva mo ha kuaea ʻa e kau faifekaú. Naʻe lolotonga fakamanatua ʻe Kuini Vikatōlia ʻa e taʻu ʻe onongofulu ʻo ʻene ʻi he taloní, pea naʻe omi ai ha kau malanga mei he tapa kotoa pē ʻo Pilitānia ki he paʻaké ke fakahoko ha ngaahi fakataha ʻi he loto ʻataʻataá mo feʻauhi ke fakaului e kakai naʻe ʻi he kātoanga fakafiefia ʻi he koló.

Naʻe tuʻu ʻa ʻIlisapeti mo Fei ʻi he lotolotonga ʻo e kau faifekaú, pea naʻe fakamālō fakalongolongo pē ʻa ʻIlisapeti kiate ia mo e kuaeá ʻi he fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e kakai ne nau haʻohaʻo mai kiate kinautolú. Naʻe toki fakaofi atu leva ha tangata ne teunga lelei mo hano sioʻata mata taha ʻo ne fakasiosio atu kiate kinautolu.

Naʻá ne kaila, “ʻOiauē! ʻOiauē! He toki longoaʻa fakalilifu ʻeni ʻoku nau fai ʻi hotau paʻaké!”21

Naʻe hanga ʻe heʻene ngaahi leá ʻo holoki e laukau ʻaki ʻe ʻIlisapeti e hiva ʻa e kuaeá. Ka naʻe ʻikai taʻofi ai ʻene loto-holi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Kimuʻa pea mavahe ʻa ʻIlisapeti mei ʻIutaá, naʻá ne maʻu ha tāpuaki meia Lolenisou Sinou, ne talaʻofa ange ai kiate ia te ne hoko ko ha meʻangāue ʻa e ʻEikí lolotonga ʻene fefolauʻakí.

Naʻá ne tāpuakiʻi ia ʻo pehē, “ʻE maʻu ho ʻatamaí ha mahino ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa ha ʻāngelo ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.”22

Naʻe fakaʻamu ʻe ʻIlisapeti ke ne fakahoko e meʻa kotoa pē te ne lavá ke tokoni ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻe kamata ʻe hono fohá ʻene ngāue fakafaifekaú ʻaki hano fakahoko ha ngaahi fakataha ʻi he paʻake mo e veʻehala ʻo e loto kolo ʻo ʻIngilaní. ʻI he taimi ko iá, naʻe toe hoko atu e lea fakafepaki ʻa Viliami Sāmani ki he Kāingalotú. Neongo naʻe ʻikai ke ne toe fakamatala ki he kakaí ne fakapoongi hono foha ko ʻAlipaté, ka naʻá ne hokohoko atu hono fakaʻaiʻai e ngaahi ʻohofi ʻo e kau faifekaú, ʻo hoko ai ha kumi maluʻi ʻa e kau faifekaú ki he kau polisí. Naʻe fakalaveaʻi ha niʻihi ʻo e kau faifekau ʻi he feituʻu ʻo Leimoní ʻe ha kau fakatanga.23

Naʻe faʻa ʻalu fakataha ʻa ʻIlisapeti mo e kau faifekaú ʻi Lonitoni, ʻo pukepuke honau tataá mo e ʻū tohí lolotonga e ngaahi fakatahá. Naʻá ne ongoʻi foki ha loto-holi lahi ke malanga. Neongo naʻe ʻikai lava ke uiuiʻi ia ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ka naʻá ne lava ʻo fakakaukauloto atu ki hano fakamafaiʻi ia ʻe he ʻOtuá mo fakahoko ha ngaahi fepōtalanoaʻaki fakalotu mo e kakaí ʻi honau ngaahi ʻapí. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakakaukau mahalo ʻe tohoakiʻi lahi ange ʻe he kau faifekau fefiné ʻa e tokangá ʻi he kau ʻeletā kei talavoú pea ʻe tokoni ia ke fakalakalaka ai e ngāué.24

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei he hiva ʻa ʻIlisapeti ʻi he Paʻake Haití, naʻá ne kau atu ki he konifelenisi fakavaeuataʻu ʻa e Siasí ʻi Lonitoní. Lolotonga e fakataha pongipongí, naʻe fakahalaʻi ʻe Siosefa Makamūlini, ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakamisioná, ʻa e fakaanga ʻa Viliami Sāmani ki he Kāingalotú. Naʻá ne pehē ko e palopalema lahi taha ʻi he tōʻonga moʻui ʻa Viliamí ʻa ʻene fakahoko ha ngaahi fakamatala taʻefeʻunga fekauʻaki mo e houʻeiki fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi heni mo kitautolu he taimí ni ha fefine mei ʻIutā. Te tau kole kia Sisitā Makiune ke ne lea he efiafí ni ʻo fakamatala atu e meʻa ʻokú ne aʻusia ʻi ʻIutaá.” Naʻá ne poupouʻi leva ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he konifelenisí ke ʻomi honau ngaahi kaungāmeʻá ke nau fanongo ki he lea [ʻa Sisitā Makiuné].25

Naʻe fakaʻohovale ʻa e fanongonongó kia ʻIlisapeti. Neongo ʻene fakaʻamu lahi ke malangá, ka naʻá ne hohaʻa ki heʻene taʻetaukeí. Naʻá ne fakakaukau ʻo pehē, “Kapau pē ne ʻi heni ha taha ʻo e kau fefine pōtoʻi lea mei ʻIutaá, ne mei lahi ange lelei ʻe maʻu meiate iá!” Naʻe palōmesi ange ʻa e kau faifekaú te nau lotua ia, pea naʻá ne fakapapau ke kole tokoni foki ki heʻene Tamai ʻi Hēvaní.26

Naʻe vave e mafola ʻa e talanoá ʻe lea ʻa ʻIlisapeti he efiafi ko iá. ʻI heʻenau ʻamanaki atu ki ha fuʻu kakai tokolahí, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he kau ʻeletaá ha ʻū sea lahi ange ʻi he holó pea fakaava hake mo e loki hoko maí. ʻI he ofi ki he houa ʻo e fakatahá, naʻe fakafonu ʻe he kakaí ʻa e lokí ki he fonu tahá.27

Naʻe fakahoko ʻe ʻIlisapeti ha lotu fakalongolongo peá ne tuʻu hake ki he tuʻunga malangá. Naʻá ne lea ki he kakaí fekauʻaki mo hono fāmilí. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi ʻIngilani ʻi he 1852 peá ne hiki ki ʻIutā ʻi he hili e kau ʻene ongomātuʻá ki he Siasí. Kuó ne fefolauʻaki ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo ʻIulope kotoa. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha toe feituʻu te u ʻilo ai ha kakai fefine ʻoku fakaʻapaʻapaʻi lahi pehē ʻo hangē ko e kau Māmonga ʻo ʻIutaá.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku laukau ʻaki ʻe homau ngaahi husepānití ʻa honau ngaahi uaifí mo e ngaahi ʻofefiné. ʻOku nau ʻoange kiate kinautolu ʻa e faingamālie kotoa pē ke nau kau ki he ngaahi fakatahá mo e ngaahi akó pea kamata fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē te nau akoʻi mo fakatupulaki kinautolú. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe heʻetau tui fakalotú ʻoku tuʻunga tatau ʻa e uaifí mo e husepānití.”28

ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe lulululu ha kakai kehekehe mo ʻIlisapeti. Naʻe pehē ange ʻe ha tokotaha, “Kapau ʻe tokolahi ange hoʻomou kau fafine ʻe omi ki hení, ʻe hoko ha fuʻu lelei lahi ai.”

Naʻe pehē ange ʻe ha tangata ʻe taha, “Fefine, ʻokú ke ʻoatu ʻa e moʻoní ʻi ho leʻó mo e ngaahi leá.”29


ʻI he ʻaho 7 ʻo Sepitema 1897, naʻe talitali ʻa Sione Uitisou ʻi tuʻa ʻi ha fakataha ʻa e kau faiakó ʻi he Akoʻanga Pilikihami ʻIongi ʻi Polovó. ʻI he konga kimuʻa ʻo e ʻaho ko iá, naʻe tali taʻefiemālie pē ʻe Lia Tanifooti ke sio kiate ia hili ʻa e fakatahá. Naʻá ne hoko he taimí ni ko ha faiako saienisi ʻi he ngaahi taukei fakatauhiʻapí (domestic science) ʻi he akoʻangá, ʻo ne akoʻi ai ʻa e meʻa kuó ne ako mei hono ngaahi taʻu ʻi he ʻInisititiuti Pālatí. Naʻe foki ʻa Sione ki ʻapi hili haʻane folau fakaengāue ʻo fou ʻi he ngaahi toafa ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá, pea naʻá ne afe ʻi Polovo ke fakaleleiʻi hono vā mo Liá.30

Naʻe kei hohaʻa pē ʻa Sione ki hono ngaahi moʻuá, ka naʻá ne ʻofa ʻia Lia pea naʻá ne loto ke mali mo ia. Ka, ne fakaʻau ke siʻisiʻi ange ʻena feʻofaʻakí he naʻe ʻikai ke na toe loko fetohiʻaki. Ko hono moʻoní, naʻe ʻi ai ha palesiteni fakamisiona kei talavou teʻeki ke mali naʻe fetaulaki mo Lia ʻi Niu ʻIoke naʻe ngalingali te ne kole mali kia [Lia].31

Naʻe totonu ke tuku e fakataha ʻa e kau ngāué ʻi he 8:30 he efiafi ko iá, ka naʻe toki tuku ia ʻi he ʻosi ha houa ʻe taha mei ai. Naʻe tuku leva ʻe Lia ʻa Sione ke ne tatali ʻi ha toe houa ʻe taha kae kau atu [ʻa Lia] ki ha fakataha ʻa e kōmití ki ha polokalama ʻa e fānau akó. ʻI he faifai pea ʻosi e fakataha ko iá, naʻe lue leva ʻa Sione ʻo fakafeʻao ʻa Lia ki ʻapi.

ʻI heʻena lué, naʻe kole ange ʻe Sione kia Lia pe ʻe lava ke na fetaulaki he ʻaho hono hokó. Naʻe tali ange ʻe Lia, “He ʻikai pē lava ia ke ta fetaulaki. Te u moʻua au ʻo aʻu ki he hoko ʻa e nimá.”

Naʻe pehē ange ʻe Sione, “Sai, mahalo ʻe sai pē ke u foki ā au ki ʻapi ʻi he pongipongí.”

Naʻe pehē ange ʻe Lia, “ʻIo ʻoku totonu ia.”

Naʻe pehē ange ʻe Sione, “Mahalo te u toe nofo pē ā ʻi ha pō ʻe taha, ʻo kapau te u sio kiate koe ʻi he efiafí.”32

ʻI he efiafi hono hokó, naʻe ʻave ʻe Sione ʻa Lia mei he ʻapiakó ʻi ha saliote toho hoosi, pea naʻá na fononga atu ki ha feituʻu fakatokelau ʻo e koló. Naʻe talaange ʻe Sione kia Lia ʻokú ne mateuteu ki ha vā fetuʻutaki fakamātoato, ka naʻe ʻikai ke mateuteu tatau ʻa Lia ia mo ia. Naʻe talaange ʻe Lia te ne tuku ange ha taʻu ʻe taha ke fakamoʻoniʻi ai ʻe Sione ʻene ʻofá. Naʻe ʻikai tokanga ʻa Lia pe ʻe founga fēfē hano fakahoko ia ʻe Sioné. Ka he ʻikai te ne fakaleleiʻi hona vā fetuʻutakí kae ʻoua kuo hoko ia.

Naʻe tafitonga e langí ʻi he pō ko iá, pea naʻe tau ʻe Sione ʻa e salioté ʻi ha feituʻu naʻe hanga hifo ki he teleʻá. ʻI heʻena sio fakamamaʻu ki he māhiná, naʻá na talanoa fakamātoato fekauʻaki mo e taimi lahi naʻá na felotomamahiʻaki ai ʻi he taʻu ʻe fā kuohilí. Naʻá na feinga ke mahino kiate kinaua ʻa e ʻuhinga ne iku ʻo ʻikai ola lelei ai hona vā fetuʻutakí. Kimuʻa peá na ʻiloʻí, naʻe ʻikai ke na toe sio ki he māhiná ka naʻá na fesiofaki pē kinaua.

Naʻe faifai pea puke mai ʻe Sione ʻa Lia ʻo ne kole ange ke na mali. Naʻe mole atu e loto-fakapapau ʻia Lia ke fakamoʻoniʻi ange ʻe Sione ʻene ʻofá, pea naʻá ne palōmesi ange te ne mali mo ia ʻi he ʻosi pē ʻenau teemi fakaakó—kehe pē ke loto ʻene ongomātuʻá ki he malí.33


Koeʻuhí naʻe fononga holo ʻa e faʻē ʻa Liá ʻi ʻAitahō ʻi he pisinisi KMFKF, naʻe ʻuluaki lea ʻa Sione ki he tamai ʻa Liá. Ko ʻAlamā Tanifōtí ko ha toketā nifo ia ʻi Sōleki Siti, naʻá ne ʻuluaki fakakaukau ne ʻalu ange ʻa Sioné ke sio kiate ia fekauʻaki mo hono nifó. Ka ʻi hono fakamatalaʻi ange ʻe Sione ʻene taumuʻá, naʻe loʻimataʻia e fofonga ʻo ʻAlamaá peá ne lea kau ki heʻene ʻofa mo e tanganeʻia ʻia Liá. Naʻá ne loto-lelei ki he malí, ʻo fakahaaʻi ʻene falala ki he fili hono ʻofefiné.34

Lolotonga iá, naʻe tohi ʻa Lia ki heʻene faʻeé fekauʻaki mo e fakamaʻú pea naʻá ne maʻu ha tali fakaloto-mamahi. Naʻe talaange ʻe Susa kia Lia, “Ko e tangata kuó ke filí ʻoku lahi ʻene taumuʻá. ʻO ʻikai ki he ngāue leleí mo hono langa hake ʻo Saioné—ka ko e feinga ke ongoongoá, maʻu ha fakalāngilangi mo e fakahīkihiki mei he niʻihi kehé, pea he ʻikai te ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú ne maʻú, ʻe fakangatangata hoʻo lavameʻa ʻi he kahaʻú koeʻuhí ka ke tokanga taha pē kiate ia mo ʻene ngaahi holi siokitá.”35

Naʻe tohi foki ʻa Sione kia Susa ʻi heʻene taʻefiemālié. Naʻe tali mai ʻe Susa ʻene tohí hili ha māhina ʻe taha mei ai, ʻo ne loto-fiemālie ki he malí ka naʻá ne toe fakaangaʻi pē ʻa e taʻetokanga [ʻa Sione] ki he Siasí.36

Naʻe fakatupu loto-mamahi ʻaupito kia Sione ʻa e ngaahi lea ʻi he tohí. ʻI heʻene hoko ko ha tokotaha saienisí, naʻá ne fakaʻānaua ke fakalāngilangiʻi mo fakaʻilongaʻi ia ʻi hono malaʻé. Pea kuó ne līʻoa ha konga lahi ʻo hono taimí mo e ngaahi talēnití ke fakalakalaka ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí. Neongo ʻene fāinga mo ʻene tuí ʻi Hāvatí, ka naʻe teʻeki ai pē ke ne fakaliʻeliʻaki hono ngaahi fatongia ʻi he Siasí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai hono fatongia ke fakaʻaongaʻi ai ʻene ʻiló mo e akó ke ʻaonga ki Saione.37

Naʻe hangē naʻe lahi ange e meʻa naʻe ʻamanekina ʻe Susa meiate iá. Naʻe tui e Kāingalotu ʻi he toʻu tangata ʻo Susá—mo e toʻu tangata ʻo ʻene ongomātuʻá—ʻoku ʻikai fenāpasi lelei ʻa e taumuʻa fakatāutahá mo hono langa hake ʻo e puleʻangá. Naʻe malava pē ʻe Sione ʻi he taimi ko iá ke ʻai ke potupotutatau ʻene ngāue fakasaienisí mo hono uiuiʻi ko ha tokoni mo ha faiako ʻi heʻene kōlomu ʻo e kaumātuʻá. Ka naʻe ʻikai ke loko ʻiloa ʻene ngāue faka-Siasi mateakí ʻi ha feituʻu makehe mei heʻene haʻofanga lotu fakalotofonua ʻi Lōkaní.38

Naʻá ne talaange kia Lia, “Kuo teʻeki ui au ke u hoko ko ha pīsope, pe ko ha palesiteni ʻo ha siteiki, pe ko ha ʻōfisa fakasiteiki, pe palesiteni ʻo e kau fitungofulú, pe ko ha ʻaposetolo, pe ko ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻi he Siasí ʻa ia ʻokú ne fakafemoʻuekinaʻi e taimi ʻa ha tangata.”

Naʻá ne pehē, “Te u lava ʻo lea moʻoni ʻaki ʻeni, ʻoku ou tuʻu mateuteu he ʻahó ni ke fakahoko ha faʻahinga meʻa pē ʻe kole mai ʻe he Siasí ke u fai. Tatau ai pē pe ʻe ngali siʻisiʻi pe maʻulalo e ngāue ʻe vahe mai kiate aú, te u fai ia ʻi he loto-fiefia.”39

Naʻe ʻikai tali ʻe Lia ia ha toe fakalotoloto. Naʻe ʻosi hoko e lotu mahinongofua ʻa Sione ne fakahoko ʻi he ʻuluaki pongipongi ʻi Hāvatí ke tohoakiʻi ai ʻene tokangá. Ka naʻe fie maʻu ʻe Susa ha taimi lahi ange ke ne ʻiloʻi ai e loto ʻo Sione mo e loloto ʻo ʻene tuí.40

ʻI Tīsema ʻo e taʻu ko iá, naʻe fakaafeʻi ʻe he fāmili Keití ʻa Sione ke nau Kilisimasi. Lolotonga e taimi ko iá, naʻe hoko e ngaahi lea mo e ngaahi tōʻonga fakaʻaho ʻa Sioné ke mālieʻia ai ʻa Susa, ne fakamanatu ange ai kiate ia ʻa e ʻuhinga naʻá ne fuofua loto ai ke feohi ʻa Sione mo Liá. Naʻá ne talaange kia Sione hili ʻene ʻaʻahí, “Kuó u fakakaukau maʻu pē naʻá ke taʻe-fakaʻatuʻi mo siokita, ka kuo hanga ʻe ha niʻihi ʻo hoʻo ngaahi tōʻonga lolotonga ʻetau feohí ʻo tekeʻi ʻa e fakakaukau ko iá.”

Naʻe ʻikai ha toe manavasiʻi [ʻa Susa] ki he malí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻi hoku laumālié ʻa e fakamoʻoni ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa pē.”41

  1. “Mutual Improvement,” Salt Lake Herald, June 1, 1896, 6; Gates, History of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association, 132, 221–22; [Thomas Hull], “Should the Mutual Improvement Associations Unite?,” Young Woman’s Journal, Aug. 1896, 7:503–5; vakai foki, Thomas Hull, Letter to Editor, Contributor, Oct. 1896, 17:741.

  2. [Thomas Hull], “Should the Mutual Improvement Associations Unite?,” Young Woman’s Journal, Aug. 1896, 7:504; Gates, History of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association, 128, 138–39, 221; Young Women General Board, Minutes, Apr. 8, 1896, 68–70. Ngaahi Tefitó: Ngaahi Houalotu ʻa e Kau Talavoú; Ngaahi Houalotu ʻa e Kau Finemuí

  3. “Mutual Improvement,” Salt Lake Herald, June 1, 1896, 6; “General Conference of the Young Men’s and Young Ladies’ Mutual Improvement Associations,” A. Elmina Shepard Taylor Collection, CHL; Hartley, My Fellow Servants, 349, 421; Walker, “‘Going to Meeting’ in Salt Lake City’s Thirteenth Ward,” 142. Tefitó: Ngaahi Houalotu Sākalamēnití

  4. The Old B. Y. Academy,” Young Woman’s Journal, May 1892, 3:337; Widtsoe, In a Sunlit Land, 39, 42, 49, 232; Susa Young Gates to Leah Dunford, June 22, 1896; John A. Widtsoe to Leah Dunford, Feb. 14, 1894; Apr. 28, 1894; Leah Dunford to John A. Widtsoe, Mar. 25, 1894; Apr. 4, 1896, Widtsoe Family Papers, CHL; Leah Dunford, “A Visit to Pratt Institute,” Young Woman’s Journal, Mar. 1897, 8:249–59.

  5. John A. Widtsoe to Leah Dunford, Apr. 1896, Widtsoe Family Papers, CHL.

  6. Leah Dunford to John A. Widtsoe, Apr. 20, 1896, Widtsoe Family Papers, CHL.

  7. Leah Dunford to Susa Young Gates, June 22, 1896; July 7, 1896; July 11, 1896; [Sept. 21 and 22, 1896], Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; Annual of the University of Utah, 7, 96; Susa Young Gates to Leah Dunford, Sept. 14, 1896, Widtsoe Family Papers, CHL; Kesler, Reminiscences, 34–36, 161.

  8. Embry, “Women’s Life Cycles,” 396–97, 410; Arrington, “Pioneer Midwives,” 57–61; Mulvay, “Zion’s Schoolmarms,” 67–72; Buchanan, “Education among the Mormons,” 439–40, 445–46. Tefitó: Kau Fafine Paioniá mo e Faitoʻó

  9. Leah Dunford to Susa Young Gates, [Sept. 21 and 22, 1896], Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; Kesler, Reminiscences, 36.

  10. Leah Dunford to Susa Young Gates, Oct. 18, 1896, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL.  

  11. “Institute Records of June, 1897,” Pratt Institute Monthly, Oct. 1897, 6:26; Leah Dunford to Susa Young Gates, Oct. 25, 1896, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; Donnette Smith to Julina Lambson Smith, Oct. 18, 1896, Family Correspondence, Joseph F. Smith Papers, CHL.

  12. Salt Lake Temple, Baptisms for the Dead, 1896–97, volume H, 153–54, microfilm 183,417; Endowments for the Dead, 1896–97, volume E, 108, 112–13, 116, microfilm 184,088; Sealings of Couples, Deceased, May 27, 1896–Mar. 24, 1898, volume C, 80, microfilm 1,239,575, U.S. and Canada Record Collection, FHL; Ezra Stevenson, “Zion’s Maori Association,” Deseret Evening News, Apr. 8, 1896, 1; Oct. 8, 1896, 2; Newton, Tiki and Temple, 84.

  13. Temple List,” lava ke maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org/temples; George Reynolds to Ezra F. Richards, Feb. 27, 1897, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 31; Whaanga, “From the Diary of Mere Whaanga,” Mar. 7, [1902].

  14. Whaanga, “From the Diary of Mere Whaanga,” Feb. 8, 1902, and Mar. 7, [1902]; “Hirini Whaanga Is Here,” Salt Lake Tribune, July 20, 1894, 8. Tefitó: New Zealand

  15. Douglas, “Latter-day Saints Missions and Missionaries in Polynesia,” 92–94; First Presidency to William T. Stewart, Oct. 14, 1893, William T. Stewart Papers, CHL; First Presidency to Anthon H. Lund, July 5, 1894, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 28; William T. Stewart to First Presidency, Aug. 12, 1893, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Newton, Tiki and Temple, 78–79. Tefitó: Emigration

  16. “Hirini Whaanga Is Here,” Salt Lake Tribune, July 20, 1894, 8; Whaanga, “From the Diary of Mere Whaanga,” Feb. 8, 1902; Apr. 30, 1902; Mar. 15, 1903; Newton, Tiki and Temple, 81.

  17. Whaanga, “From the Diary of Mere Whaanga,” Mar. 15, 1903; George F. Gibbs to William Paxman, Sept. 23, 1895; George F. Gibbs to James L. Bunting, Oct. 11, 1895, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 29; Benjamin Goddard to William Paxman, Jan. 17, 1895, in Gardner, Journal, Apr. 2, 1895.

  18. “To the Maori Saints,” Deseret Evening News, Feb. 20, 1897, 11; “Zionʼs Maori Association,” Deseret Evening News, Oct. 8, 1896, 2; First Presidency to William T. Stewart, Oct. 14, 1893; First Presidency to Ezra F. Richards, Feb. 27, 1897, First Presidency Letterpress Copybooks, volumes 27 and 31.

  19. Whaanga, “From the Diary of Mere Whaanga,” Feb. 8, 1902; “To the Maori Saints,” Deseret Evening News, Feb. 20, 1897, 11; Newton, Tiki and Temple, 42–76, 84–86; “The Australasian Mission,” Deseret Evening News, Mar. 4, 1896, 8; “From Australasia,” Deseret Evening News, Oct. 9, 1896, 8.

  20. Benjamin Goddard to William Paxman, Jan. 17, 1895, in Gardner, Journal, Apr. 2, 1895.

  21. Susa Young Gates, “Biographical Sketches,” Young Woman’s Journal, Aug. 1898, 9:340–41; McBride, “I Could Have Gone into Every House,” Church History website, history.ChurchofJesusChrist.org.    

  22. Susa Young Gates, “Biographical Sketches,” Young Womanʻs Journal, Aug. 1898, 9:339, 341.

  23. Susa Young Gates, “Biographical Sketches,” Young Woman’s Journal, Aug. 1898, 9:339–43; “From Various Missionary Fields,” Latter-day Saints’ Millennial Star, July 9, 1896, 58:441–42; Aug. 27, 1896, 58:555; Nottingham Conference, Manuscript History and Historical Reports, Aug. 25, 1896, CHL.

  24. Susa Young Gates, “Biographical Sketches,” Young Womanʼs Journal, Aug. 1898, 9:340–41.

  25. Susa Young Gates, “Biographical Sketches,” Young Womanʼs Journal, Aug. 1898, 9:342; “London Conference,” Latter-day Saintsʼ Millennial Star, Oct. 28, 1896, 59:684–85.

  26. Susa Young Gates, “Biographical Sketches,” Young Woman’s Journal, Aug. 1898, 9:342.

  27. London Conference,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Oct. 28, 1896, 59:684.

  28. Susa Young Gates, “Biographical Sketches,” Young Woman’s Journal, Aug. 1898, 9:342; vakai foki, McBride, “I Could Have Gone into Every House,” Church History website, history.ChurchofJesusChrist.org.  

  29. Susa Young Gates, “Biographical Sketches,” Young Womanʼs Journal, Aug. 1898, 9:343. Tefitó: Tupulaki ʻa e Ngāue Fakafaifekaú

  30. Leah Dunford to Lillian Hamlin, Sept. 25, 1897, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; John A. Widtsoe to Leah Dunford, Aug. 14, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 49–50, 232.

  31. John A. Widtsoe to Leah Dunford, Oct. 4, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 232; Jacob Gates to Susa Young Gates, Sept. 15, 1897, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL; “Alonzo Pratt Kesler,” Missionary Database, history.ChurchofJesusChrist.org/missionary; vakai foki, Dunford and Widtsoe correspondence, Sept. 1, 1896–July 25, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL.

  32. Leah Dunford to Susa Young Gates, Sept. 12, 1897, Family Correspondence, Susa Young Gates, Papers, CHL.        

  33. Leah Dunford to Susa Young Gates, Sept. 12, 1897; Leah Dunford to Lillian Hamlin, Sept. 25, 1897, Family Correspondence, Susa Young Gates Papers, CHL. Tefitó: John and Leah Widtsoe (Sione mo Lia Uitisou)

  34. Presidency of YLNMIA to “Sisters Visiting the Stakes,” [Aug.] 1897, Young Woman’s Journal Files, Susa Young Gates Papers, CHL; Susa Young Gates to Leah Dunford, Sept. 16, 1897; John A. Widtsoe to Leah Dunford, Sept. 13, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL.

  35. Susa Young Gates to Leah Dunford, Sept. 16, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL.

  36. John A. Widtsoe to Leah Dunford, Nov. 14, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL; Susa Young Gates to John A. Widtsoe, Nov. 22, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL. Tefitó: Susa ʻIongi Keitisi

  37. John A. Widtsoe to Leah Dunford, Oct. 18, 1897; Nov. 14, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 37, 51–52.

  38. Woodruff, Journal, May 14, 1843; Pratt, Autobiography, 86–87; John A. Widtsoe to Leah Dunford, Nov. 29, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL.

  39. John A. Widtsoe to Leah Dunford, Nov. 29, 1899, Widtsoe Family Papers, CHL.

  40. Leah Dunford to John A. Widtsoe, Nov. 7, 1897; John A. Widtsoe to Leah Dunford, Nov. 29, 1897; Susa Young Gates to John A. Widtsoe, Nov. 22, 1897, Widtsoe Family Papers, CHL.

  41. Susa Young Gates to John A. Widtsoe, Jan. 20, 1898, Widtsoe Family Papers, CHL.

Paaki