2012
Ko e Sākalamēnití: Ko Hono Manatua ʻo e Fakamoʻuí
ʻAokosi 2012


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

Ko e Sākalamēnití Ko Hono Manatua ʻo e Fakamoʻuí

Ko e sākalamēnití ko ha ouau toputapu ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fakahoko ʻi he Sāpate taki taha. Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ouau ko ʻení ʻi he taimi naʻá Ne ʻi māmani aí peá Ne toe fakafoki mai ia ʻi hotau kuongá ni ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku hanga ʻe he ouau ʻo e sākalamēnití ʻo ʻai ke hoko ʻa e houalotu sākalamēnití ko e fakatahaʻanga toputapu mo mahuʻinga taha ia ʻi he Siasí.”1

Kuo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakataha mo maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he Sāpate takitaha (vakai T&F 20:75). ʻOku tāpuakiʻi mo tufaki ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e maá mo e vaí ki he kāingalotu ʻi he fakatahaʻangá, ʻo nau toʻo ʻa e sākalamēnití ko e fakamanatu ʻo e sino mo e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI hono fai ʻení, ʻoku nau toe fakapapau ai ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fuakava naʻa nau fai mo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻa nau papitaiso aí. ʻI hono ʻai ʻe tahá, ʻoku nau palōmesi ke manatu maʻu ai pē kia Sīsū Kalaisi, ke toʻo kiate kinautolu ʻa Hono huafá, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, T&F 20:77).

Ko e teuteu totonu ko ia ke maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku kau ki ai ʻa e fakatomalá, loto holi ke muimui ʻi he Fakamoʻuí, mo maʻu ha “loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (3 Nīfai 9:20). Ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití ko ha faingamālie fakauike ia ke fakahoko ai ʻa e fakalaulauloto mo toe fakafoʻou e ngaahi fuakavá. ʻOku hanga ʻe he loto ʻapasiá mo e lotú ʻo fakalahi ʻa e aʻusia ko iá. ʻOku ʻikai totonu ke maʻu ʻa e sākalamēnití ʻe he niʻihi kuo nau fai ha ngaahi angahala lalahí kae ʻoua leva kuo nau fakatomala, ʻo kau ai hono vete ki heʻenau pīsopé pe palesiteni fakakoló (vakai, 3 Nīfai 18:28–30).

ʻOku ʻomai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi he moʻui tāú, ʻo hangē ko hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá, maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e fakatapuí—ʻo fakamāʻoniʻoniʻi—ʻi he Fakaleleí.

  1. Naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sākalamēnití ki Heʻene Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he pō kimuʻa pea Tutuki Iá (vakai Luke 22:19–20).

  2. Hili ʻEne Toetuʻú, naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití ʻi he ongo ʻAmeliká (vakai, 3 Nīfai 18:1–11).

  3. Ko e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku nau teuteuʻi, tāpuakiʻi, mo tufaki ʻa e sākalamēnití ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e pīsopé pe palesiteni fakakoló.

  4. Lolotonga e houalotu sākalamēnití, ʻoku nofotaha ʻetau tokangá ʻi he lotú mo fakaʻehiʻehi mei ha tōʻonga te ne tohoakiʻi e tokanga ʻa e niʻihi kehé.

  5. ʻOku tau manatuʻi e moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ʻEne faʻifaʻitakiʻangá, ngaahi akonakí, mo e Fakaleleí ʻi heʻetau maʻu loto ʻapasia ʻa e sākalamēnití.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “Houalotu Sākalamēnití mo e Sākalamēnití,” Liahona, Nōvema 2008, 17.

ʻI lalo: Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, fai ʻe Simon Dewey; toʻomataʻú: Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, fai ʻe Carl Heinrich Bloch, ngāue ʻaki ʻi he fakangofua ʻa e National Historic Museum ʻi Frederiksborg ʻi Hillerød, Denmark, ʻikai ngofua ke hiki hano tatau; tā fakatātaá ʻa Del Parson; ngaahi tā fakatātaá ʻa Edwin Redrino, Robert Milne, mo Christina Smith

Paaki