2012
Ko Hono Tauhi ʻa e Tuí ʻi ha Māmani ʻo e Puputuʻú
ʻAokosi 2012


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ko Hono Tauhi ʻa e Tuí ʻi ha Māmani ʻo e Puputuʻú

ʻĪmisi
ʻEletā Gérald Caussé

Ke fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoní mo maluʻi kitautolu mei he fehālaakí, kuo pau ke tau fafanga mo fakamālohia maʻu pē ʻetau tuí.

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi he fakatongahihifo ʻo Falaniseé “ʻi he ongo mātuʻa lelei” (1 Nīfai 1:1) pea talu mei heʻeku kei siʻí mo ʻena tokoniʻi au ke fakatupulaki ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí mo ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe tokolahi e kau palōfesa ʻi he akó naʻa nau fakamatalaʻi ʻenau veiveiuá mo e fakafepaki ki ha faʻahinga tui fakalotu pē. Naʻe tuʻo lahi haʻaku fanongo ki he ngaahi akonaki ʻa Koliholá meiate kinautolu ne nau tukuhifo ʻeku tuí:

“Vakai, ko e ngaahi talatukufakaholo fakasesele ia ʻa hoʻomou ngaahi tamaí. ʻOku fēfē hoʻomou ʻiloʻi honau moʻoní?

“… Vakai, ʻoku ʻikai te mou lava ʻo ʻiloʻi ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te mou mamata ki ai” (ʻAlamā 30:14–15).

ʻI hoku taʻu 17, naʻá ku kamata ʻave ha ngaahi kalasi fakafilōsefa ʻi he ako māʻolungá. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe pehē mai ʻe he faiakó ki he kalasí, “ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ha taha heni ʻoku tui ko e moʻoni ne moʻui ʻa ʻĀtama!” Naʻá ne sio takai he lokí ʻo hangē ha taha fakaʻekeʻeké, ʻo mateuteu ke ʻohofi ha taha te ne fakahaaʻi ʻa ʻene tui ki he meá ni. Naʻá ku ilifia ʻaupito! Ka naʻe mālohi ange ʻeku holi ke mateakiʻi ʻeku tuí. Naʻá ku vakavakai holo ʻo ʻiloʻi ko au tokotaha pē ʻi he fānau ako ʻe toko 40 ko iá ne hiki hake hono nimá. Naʻe ʻohovale e faiakó, ʻo ne liliu e kaveingá.

ʻOku fehangahangai e mēmipa kotoa ʻo e Siasí ʻi ha taimi ʻo ʻenau moʻuí mo hono siviʻi e moʻoni mo e mālohi ʻo ʻenau fakamoʻoní. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai loto toʻa mo e ngaahi siviʻi ko ʻeni ʻo ʻetau tuí ke tau tuʻu maʻu ʻi ha māmani ʻoku fakaʻau ke toe fakautuutu ange ʻene puputuʻú. ʻOku mahino e puputuʻu ko ʻení ʻi he lahi fau ʻa e ngaahi pōpoaki ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. Hangē ko ʻení, ʻi he hake mai ʻa e ʻInitanetí, ʻoku fakautuutu e ngaahi fakakaukau mo e fakamatala tuʻu fehangahangai ʻokú ne ʻohofia ʻetau moʻui fakaʻahó. ʻE lava ke fakatupu ʻe he ngaahi fehangahangai ko ʻení ʻa e taʻemanongá mo e ongonoá.

ʻE lava fēfē ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá? ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei heʻetau hoko ʻo hangē ko kinautolu ʻoku “taʻofi … mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá”? (T&F 123:12).

Ko e meʻa pē ia ʻatautolu pe te tau tuʻumaʻu ʻi heʻetau ngaahi fakamoʻoní. ʻI heʻeku fakakaukau ki hoku kuo hilí, ʻoku ou fakatokangaʻi ne makatuʻunga e lavameʻa ʻa ʻeku fononga fakatāutahá mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni faingofua naʻa nau tauhi au he halá. Naʻe hanga ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo fakaʻatā ke u fakatupulaki fakalaumālie au neongo ʻa e “ngaahi ʻao fakapoʻulí” (1 Nīfai 12:17) mo e ngaahi fakatauele ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú.

Hokohoko Atu e Fekumi ki he Moʻoní

Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e talí kiate kinautolu ʻoku nau pehē “ʻoku ʻikai te mou lava ʻo ʻiloʻí” (ʻAlamā 30:15), “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7). Ko ha talaʻofa fakaofo ia.

ʻOku fiekaia mo fieinua e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻi he ʻaho kotoa pē ki he ʻilo fakalaumālié. ʻOku makatuʻunga e ngāue fakatāutaha ko ʻení mei he akó, fakalaulaulotó, mo e lotu fakaʻahó. ʻOkú ne fakaʻatā kitautolu ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ia “naʻe faifai peá [ne] fakakaukau kuo pau ke [ne] nofo maʻu ʻi he fakapoʻulí mo e puputuʻú, pe … kole ki he ʻOtuá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:13).

ʻOku hanga ʻe hono ako ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo maluʻi kitautolu mei he tākiekina ʻa e ngaahi tokāteline halá. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, “He ko ia ʻokú ne talí te u foaki ʻo lahi ange kiate ia; pea ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku pehē, Kuo mau maʻu ʻo feʻungá, ʻe toʻo meiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú” (2 Nīfai 28:30).

Tali ʻa e Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻIkai Tali Maí

ʻI heʻetau fekumi ki he moʻoní, ʻe lava ke fakataueleʻi kitautolu ke tau fie maʻu ke maʻu e mahino ki he meʻa kotoa pē he taimi pē ko iá. Kae kehe, ʻoku taʻefakangatangata ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻo “ʻikai faʻa lava ʻe ha tangata ʻo ʻiloʻi ʻa ʻene ngaahi founga kotoa pē” (Sēkope 4:8). Kuo pau ke tau tali ʻoku ʻikai maʻu he taimi kotoa pē ha ngaahi tali ki heʻetau fehuʻi kotoa pē. Hangē ko Nīfaí, ʻoku tau fakamoʻoni ʻi he tui faivelenga ko e ʻOtuá ʻokú Ne “ʻofa ki Heʻene fānaú; ka neongo iá, ʻoku ʻikai te [tau] ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē” (1 Nīfai 11:17).

Ka neongo iá, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha ʻilo ʻoku feʻunga ki hotau fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. Naʻá Ne talaʻofa, “ʻIlonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá ʻa ia ʻoku ʻaonga ke mou maʻú, ʻe foaki ia kiate kimoutolu” (T&F 88:64). ʻOku tau maʻu fakakongokonga e ngaahi tali ko ʻení ʻi he, “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena” (2 Nīfai 28:30), ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi fie maʻú mo ʻetau malava ke mahinó.

Ko e meʻa pē ia ʻatautolu ke tau fakafaikehekeheʻi e ngaahi fehuʻi ʻoku mahuʻinga moʻoni ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá mo ia ʻoku tupu mei he fieʻilo fakapotó, fie maʻu ha fakamoʻoni paú, pe ko e holi ki he fakafiemālie fakatāutahá.

Fekumi ki he Fakamoʻoni ʻo e Laumālié

ʻOku tau taki taha aʻusia ha taimi ʻo e ongoʻi veiveiua fakatāutahá. ʻOku tātātaha ke toʻo ʻe he fekumi ki ha ngaahi fakamatala fakapotó e ngaahi veiveiua ko ʻení. Hangē ko ʻení, ʻe lava ʻe ha ngaahi ʻilo fakasaienisi pe fakatotolo ki he ngaahi kolo ʻo e kuonga muʻá ke fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoni ki he folofolá, ka he ʻikai lava ʻe he fakaʻuhingá pe ngaahi meʻa pau ʻoku hāsino maí ʻo fakamoʻoniʻi e ʻilo fakalaumālié.

ʻOku fakatefito hono ʻilo ʻo e moʻoní ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālié. Hangē ko e lau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOku ʻikai ha tangata ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ka ko e Laumālie pē ʻo e ʻOtuá” (1 Kolinitō 2:11).

ʻOku tau maʻu ʻa e ʻilo pau “ʻoku folofola ʻaki ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní pea ʻoku ʻikai loi” (Sēkope 4:13). ʻOku mālohi ange ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālié ʻi hotau ngaahi ongo fakaesinó. Naʻe tali ʻa Sīsū ki he ʻAposetolo ko Pitá, ʻa ia naʻá ne toki fakahā ʻene tuí, “Saimone Pasona, ʻokú ke monūʻia: he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakano mo e toto, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 16:17). Ko hono fakakātoá, ko e toko fiha ʻo kinautolu ne maheni mo Kalaisi ka naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi Ia neongo ʻenau mātā tonu Iá!

Fekumi ki he Ngaahi Lea ʻa e Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló

Ne u fepōtalanoaʻaki kimuí ni mai mo ha taki ʻo ha siasi kehe. ʻI heʻene fakaʻamu ke fakapapauʻi pe ko ha siasi faka-Kalisitiane kitautolú, naʻá ne fokotuʻu ke fai ha tipeiti ʻi he vahaʻa ʻo e kau mataotao fakatokāteline ʻo e ongo tui fakalotú.

ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e mālohi mo e moʻoni ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi he tipeiti ʻa ha kau mataotaó, ka ʻoku ʻi he ngaahi fakamoʻoni toputapu ʻo ʻEne kau ākonga kuo filí. Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻe pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí.”1

Lolotonga e ngaahi senituli lōloa ʻo e Hē Mei he Moʻoní, naʻe ʻikai masiva ʻa māmani ʻi he kau mataotaó, ka naʻe mole ʻa e kau fakamoʻoni ʻo Kalaisí. Ko hono olá, naʻe fakafetongi ʻe he fakaʻuhinga ʻa e tangatá ʻa e mālohi ʻo e fakahā fakalangí.

ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ko e meʻa pē kuo pau ke tau ʻuluaki faí, ko e fekumi ʻi he folofolá mo e ngaahi lea e kau palōfita moʻuí. ʻOku hoko ʻenau ngaahi fakamatalá ko ha ngaahi maama kamo he ʻikai lava ʻo kākaaʻi ai kitautolu: “Ko ia, ʻoku mau fakatotolo ki he kau palōfitá, pea ʻoku mau maʻu ha ngaahi fakahā lahi mo e laumālie ʻo e kikité; pea ʻi heʻemau maʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoni kotoá ni ʻoku mau maʻu ai ha ʻamanaki lelei, pea ʻoku tuʻu maʻu ai ʻa ʻemau tuí” (Sēkope 4:6).

Fakatupulaki Hoʻo Tuí

ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha “fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo [ʻetau] tuí” (ʻEta 12:6). ʻOku maʻu ʻe he tuí ʻa e mālohi ke fakaʻatā ʻa e ʻilo ki he ngaahi moʻoni taʻengatá. ʻOku kakato mo haohaoa e ʻiló hili hono ngāueʻi kakato iá. Naʻe tohi ʻa Molonai ʻo kau ki he tokoua ʻo Sēletí ʻo pehē “koeʻuhí ko e ʻilo ʻa e tangata ní kuo ʻikai taʻofi ia ʻe he veilí; … pea naʻe ʻikai ke toe ʻiate ia ʻa e tuí, he naʻá ne ʻiloʻi, pea ʻikai ke toe ʻi ai ha fakaʻaloʻalongaua” (ʻEta 3:19).

Kuo pau ke tau fafanga mo fakamālohia maʻu pē ʻetau tuí ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní mo maluʻi kitautolu mei he ngaahi meʻa ʻoku halá. ʻOku fie maʻu ke tau kamata ʻaki hono maʻu ha loto maʻa mo fakatōkilalo moʻoni. Naʻe fakatokanga ʻa Sēkope ki he kau Nīfaí ʻo fekauʻaki mo e hīkisia ʻa kinautolu ʻoku “ akonekiná … ʻoku nau pehē ʻoku nau poto, pea … ʻikai te nau tokanga ki he akonaki ʻa e ʻOtuá, he ʻoku nau leʻei ia ki he tafaʻakí, ʻo mahalo ʻoku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē” (2 Nīfai 9:28).

Ko hono hokó, kuo pau ke tau fai e ngāué. Naʻe akonaki e ʻAposetolo ko Sēmisí ko e “ngaue ʻo e tuí [naʻe] ʻi he … ngaahi ngāué, pea naʻe fakahaohaoa ʻa e tuí ʻe he ngaahi ngāué” (Sēmisi 2:22). He ʻikai lava ke tau ʻamanaki ke maʻu ha fakahā fakatāutaha kae ʻoua kuo tau hangē ko e kau ākonga faivelenga ʻa Kalaisí. ʻOku fakafeʻungaʻi kitautolu ke maʻu ʻa e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi fuakava naʻa tau fai mo e ʻOtuá, ʻo fakamaamaʻi ʻetau ʻiló pea fakatupulaki hotau laumālié.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku ou ʻiloʻi mei he meʻa kuó u aʻusia ko e taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku nau fakapapauʻi mai hono maluʻi kitautolu mei ha māmani puputuʻu mo taʻemaau. ʻOku maʻu ai ha talaʻofa fakaofo: “Pea ko e meʻa ʻi hoʻomou faivelengá mo hoʻomou tuí mo hoʻomou kātakí ʻi hono tauhi ʻo e folofolá, koeʻuhi ke tupu hono aká ʻiate kimoutolu, vakai, ʻe faifai pea mou toli hono fua ʻo iá, ʻa ia ʻoku fungani mahuʻinga tahá, … pea te mou kai ʻi he fua ko ʻení kae ʻoua ke mou mākona, ʻo ʻikai te mou toe fiekaia, pe toe fieinua” (ʻAlamā 32:42).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 57

Faitaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier; ʻOku Fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he Potó mei he Tohi Tapú, fai ʻe Dale Kilbourn © 1975 IRI

Ko Kalaisi mo e Longaʻi Fānaú, fai ʻe Harry Anderson © IRI; faitaaʻi ʻo e ʻatā ʻe Jerry Garns