2016
Ko e Hā Naʻe Mahuʻinga Taha Kiate Aú?
Sune 2016


Ko e Hā Naʻe Mahuʻinga Taha Kiate Aú?

Eleonora Sonnellini, Tiliese, ʻĪtali

ʻĪmisi
woman rushing to church

Tā fakatātaaʻi ʻe Stan Fellows

Ne u fakatokangaʻi ʻi he meimei vaeuaʻanga mālie ʻo hoku taʻu hono tolu ʻi he kolisí, ʻe ʻikai ke feʻunga e paʻanga ne u fakahaofi ke totongi ʻaki ʻeku nofó mo e ʻū meʻa ʻaonga kehé ke u hoko atu ʻaki ʻi he faʻahitaʻu māfaná. Ko e taimi ia ʻo e taʻú naʻe lava ke u ngāue ai ke totongi ʻaki e semesitā hono hokó. Naʻá ku maʻu ha ngāue fakataimi ko ha faifakatau.

Naʻe lelei e meʻa kotoa pē ka ne liliu ʻeku taimi ngāué ke kau mo e Sāpaté. Naʻe ʻikai ke u lave ki ha meʻa fekauʻaki mo e ʻikai ke u ngāue Sāpaté he lolotonga e ʻinitaviu ki he ngāué koeʻuhí ko e taimi ko iá naʻe tāpuni e falekoloá he ʻaho ko iá. Ka neongo iá, naʻe mahuʻinga e ngāué kiate au, pea ne u saiʻia he ngāue naʻá ku faí. Naʻá ku ngāue mo haku kaungāmeʻa, pea naʻe ʻiate kimaua pē ʻa e lava ke ma ʻatā ʻi ha Sāpate ʻe ua kae ngāue he ongo Sāpate ko eé. Naʻe lava heni ke u ʻalu ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí mo fua hoku fatongiá.

Ka ʻi ha taimi nounou mei ai ne u ʻilo ʻe ʻikai ke u kei lava ʻo tauhi ʻa e taimi tēpile ngāue ko ʻení. Ne u ongoʻi ʻe ʻikai ke u lava ʻo fakakakato hoku ngaahi fatongia he Sāpaté ʻo tatau ai pē kapau ʻe ʻikai ke u ngāue he Sāpate kotoa. Ne u kamata fehuʻia pe ko e hā te u lava ʻo fai ke liliu ai e tuʻunga ko ʻení. Hili ʻeku lotu ʻo kole ha founga ke fakamolū e loto ʻo ʻeku kau pulé, ne u lau e 1 Nīfai 7. Naʻá ku manatuʻi hono lau e veesi 19, ʻa ia naʻe hili e lotu ʻa Nīfaí naʻe fakamolū e loto hono ongo tokouá. Ne faifai pea lava ke u lea ki heʻeku kau pulé fekauʻaki mo e ʻikai ke u lava ʻo ngāue Sāpaté.

Ne u talaange ki heʻeku kau pulé ko e mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ne nau fehuʻi fekauʻaki mo e tui ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI heʻeku kole ange pe ʻe lava ke ʻoua te u ngāue Sāpaté, ko e talí naʻe ʻikai. Ne nau fakamahino mai naʻe lolotonga ʻeku fuofua ʻinitaviú, naʻá ku talaange ʻoku ou ʻatā ke ngāue ʻi ha faʻahinga ʻaho pē ʻo e uiké pea naʻe ʻikai haʻaku lau ki ha ngaahi fie maʻu fakalotu.

Ne hili ha ngaahi māhina mei ai mo e ʻikai pē ha liliu, ka ʻi he Sāpate ʻe taha naʻá ku fakatovave ai kituʻa mei he fakataha ʻa e Siasí ke fakavavevave ki he ngāué. Ne u ʻeke pē kiate au, “Ko e hā ʻoku mahuʻinga taha kiate koé?” Naʻe hoko mai e talí ʻi he taimi pē ko iá pea naʻe taʻe-malava ke liʻaki ia: ko e Siasí, ko e ongoongoleleí, ngāueʻi hoku uiuiʻí, kau ʻi he ngaahi fakataha ʻo e Sāpaté ʻaki hoku lotó kotoa, mo e anga fakaākonga ʻi he lea mo e ngāue.

Naʻá ku fakakaukau te u toe kole pē ke ʻoua te u ngāue Sāpate, ka ʻi he taimi ko ʻení te u fai ia mo ha tohi fakafisi ʻi hoku nimá, naʻa faifaí kuo tuʻo ua haʻanau toe tali ʻikai mai.

Ne u lotu, ʻaukai, pea maʻu mo e ngaahi tohi poupou ʻi he telefoní mei hoku ngaahi kaungāmeʻá.

ʻI he taimi ko ia ʻo hoku ʻinitaviú, neongo naʻe tā vave hoku mafú, ka naʻá ku nonga pē koeʻuhí ne u ʻilo naʻá ku fai e meʻa totonú. ʻI he taimi ko ʻení ne tali ʻio ʻeku pule ngāué. Kuo tali ʻeku lotú. Naʻá ku haehae ʻeku tohi fakafisí ʻi heʻeku aʻu pē ki ʻapí.

Naʻá ku maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi mei he aʻusia ko ʻení, ka ko e tāpuaki ne u maʻu he taimi pē ko iá mo lava ke u sio ki aí ko ʻeku kei maʻu pē ʻeku ngāué mo kei lava ʻo tauhi e Sāpaté ke māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamālō lahi ki he ʻEikí koeʻuhí ko ia.

Paaki