Manga Uti n Iesu Kristo ao Koaua ni Kakoauakin Rabwatana
Rinanon Manga Utina, Iesu Kristo e reireiniira kakaawakin kakoauaan rabwatana.
Kabwarabwaraana man The Doubtful Thomas,iroun Carl Heinrich Bloch
Background © janniwet/iStock/Getty Images
“E taku, e a tia: ao e karara atuna, ao e anga tamneina” (Ioane 19:30). N te tai anne, tamnein Iesu Kristo e kiitana Rabwatana—te rabwata are e rinanon te maraki n aron te maiu n rabwata e na uota iaona mamaaraia ana aomata, bwa e aonga ni kamaunai aia bure (tara Aramwa 7:12–13). Te rabwata anne, are akea tamneina, e karuoaki man te kaibangaki, niniiraki ni kunnikai, ao n nikiraki n te ruanimate. N te kateniua ni bong, aine a nakon te ruanimate ni katia te katauraoi ibukin taunan rabwatan te mate.
Ma ai akea te rabwata.
Ataakin te ruanimate ae akea kaaina bon ai bon tibwa te moan waaki. Maria Matarena, Abotoro, ao a mwaiti riki tabeman ake a kakoaua te kakai ae kamimi: te mangauti, rabwatan Iesu Kristo ae kororaoi, n arona are e kona n riingaki n tein rabwatan te aomata.
Te Tia Kamaiu e kakaoaua bwa naake a kakoaua imwiin Manga utina a riinga raoi ao a mimi iai n aron rabwatana ae reke Irouna. E kaoia Abotoro, te katooto, bwa a na riinga rabwatana bwa aonga ni kakoaua ibon irouia bwa iai rabwatana ao tiaki te tamnei (tara Ruka 24:36–40).1 E amwarake naba ma ngaiia (tara Ruka 24:42–43).
Ngke a kakoroi bukin tibwangaia Abotoro n tataekina ana euangkerio Iesu Kristo, a kaitara ma kaangaanga ao bwainikirinaki, tabeua ake a roko ibukina bwa a reirei bwa Iesu Kristo e a tia ni mangauti ao aomata ni kabane a na kona ni mangauti ibukin aei (tara Makuri 4:1–3).
N te bong aei, Mangautin Iesu Kristo e a boboto nakon te rongorongo are e katanoataaki nakon te aonaaba man Ana Ekaretia n arona are ngkekei. E reireiniira te Burabeti ae Iotebwa Timiti bwa, “Aan te koaua n ara Ekaretia bon aia kakoaua Abotoro ma Burabeti, ibukin Iesu Kristo bwa e mate, e taunaki, ao e manga uti n te kateniua ni bong, ao e waerake nako karawa: ao bwaai ni kabane ake a rekereke ma ara ekaretia a mwanga nako mai iai.”2
Te Mangauti e buoka kaekaan te titiraki n te riki n Atua, arora ao ara reitaki nakon te Atua, te kantaninga n te maiu aei, ao te onimaki are ti karekea iroun Iesu Kristo. Aikai tabeua koaua ake a kaotaki ni Mangautin Iesu Kristo.
Tamara are i Karawa Iai Rabwatana ae Mimitong
Te Moan Kaotioti,iroun Gary L. Kapp
Te iango are te Atua iai rabwatana n aomata e koaua are kuneaki n te Baibara,3 n aron naba iangoana anne irouia aomata aika a mwaiti, ma a mwaiti reirei aika rietata ao katein aia koaua aro ake a tia n aki butimwaia aei n aron te Atua ma a tangiria bwa te Atua “akea rabwatana, mwakorona, ke ana namakin,”4 ngkanne, n te taratara aei, te rabwata (ao taekana ae kabuta) e buakaka ke e aki koaua, ao te tamnei, nano, ke te iango bon bwaai aika koaua te aro n atua ke ni koauana.
Ai mimitongira beebeten ao korakoran te bitaki, ngkekei, bon te kaotioti n aron te Atua rinanon Natina, Iesu Kristo.
N ana tai n tataekina te euangkerio, te Tia Kamaiu e taku, “Ane e tia n noorai ao e a tia naba n noora te Tama” (Ioane 14:9). Aio are e a korakora riki koauana imwiin Mangautina ma te kororaoi, te rabwata ae aki mamate, are e kaotia iai bwa “te Tama iai rabwatana ao riina ae e kona n nooraki n aron te aomata; aron naba te nati” (D&C 130:22).
Aron tein rabwatan Tamara are i Karawa e bon kaotaki. N aron are e kabwarabwara rimwi Iotebwa Timiti, “Te bwai are akea rabwatana ke mwakorona bon te akea. Akea riki te Atua i karawa ma tii te Atua ae iai irikona ao riina.”5
Unimwaane Jeffrey R. Holland man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e taekinna n te aro aei: “Ngkana karekean te rabwata e aki kainnanoaki ao e aki kainnanoaki iroun te Atua, bukin tera te Tia Kabooia aomata e na kamaiua oin rabwatana, kabooana bon man anaaki te mate ao te ruanimate, are e kantaningaaki bwa e na manga aki maeanako ma Tamneina n te tai aei ao n akea tokina? Aomata ake a kanakoi koaua ae iai rabwatan te Atua a uaia ni kararoai Kristo ae mamate ao mangautin Kristo.”6
Tamara are i Karawa e Mwaaka iaon Bwaai ni Kabane, Atatai ni Bwaai ni kabane, ao e Tangiriia ni Kabane
Anuana Tamara arei Karawa bon te kabanea n tamaroa a kaotaki naba ni koauan Mangautin Iesu Kristo. Ngke e taekinna Unimwane D. Todd Christofferson man te Kooram n Abotoro are Tengaun ma Uoman, “Anganakia koauan Mangautin Kristo, nanokokoraki ibukin te Atua te Tama ae moan te mwaaka, ana atatai ao ana tangira—are e anga Natina te Rikitemanna ibukin kamaiuan te aonaaba—bon akea aaia.”7
Mwaakan, ana ataibwai, ao tamaroan te Atua a kakoaua ni Manguntin Iesu Kristo, are e anga te kakoaua ni wanawanana ao ana babaire n tangira Tamara are i Karawa ao Ana konabwai (ao Natina) ni karaoia.
Ngaira Bon Natin te Atua
N aron are ti reireiaki man te Baibara, ti karikaki “ni katotongan te Atua … mwaane ao aine” (Karikani B’ai 1:27). Mangautin Iesu Kristo e manga kamatoa riki te koaua aei. Ma koauana, ni katoai aoa ni Mangautina, Iesu Kristo e kaota ara reitaki nakon Tamara are i Karawal, ni kangai, “I rierake nakon Tama, ao Tamami; ao Atuau, ao Atuami (Ioane 20:17; kaairaki ma katuruturuana).
Te Tia Kamaiu e kaotia bwa te Atua ao aomata bon akea kaokoroan kakaawakiia. Aron karikan rabwatara bon titebo ma aron karikana tamneira.8 ao tamneira a karikaki ni katotongan te Atua ibukina bwa anne aron reitakin te karo nakon te nati.
Te Rabwata bon te Bwaintangira ni Karekean te Konaa ao te Karineaki
Tamnei iroun David Stoker
Ni Mangautina, te Tia Kamaiu e kaotia nakoira bwa te rabwata, e rabwatanaki n te maiu bon te mwakoro ae kakaawaki n rikin te Atua ae akea tokina ao Natina. Ngke e kaotia te Uea nakon Iotebwa Timiti, “Mwakoro aikai akea tokiia, ao te te tamnei ao mwakorona, a bon titebo, a karekea bwaninin te kimwareirei” (taraa D&C 93:33). Te reitaki ae aki uamaenako e ikota te tamnei ao te rabwata bwa a na riki bwa n ti teuana n aki mamate, n tamaroa, ni mimitong ao te rabwata ae kororaoi—bon ti te aekaki n rabwata are e konaa ni karekea te kimwareireirei ae bwanin are e mena iroun te Atua.
Ma kaokorona, imwiin karekean te rabwata ao imwiina ni manga maenako ma ngaia n rin n te aonaaba n tamnei, “te mate e[tara] iaon … akean tamneia man rabwataia ni kabureaki” (D&C 138:50; taraa naba D&C 45:17).
N aron rabwatara ae mamate bon te mwakoro naba ae kakaawaki n ana babaire Tamara are i Karawa ao ana bwaintangira ae akea tokina. Ngke e roko tamneira man te maiu are imwain te maiu aei nakon te aonaaba, a “ikotaki” (Abraham 3:26) ma te rabwata. N aron are e taekinna te Burabeti Iotebwa Timiti: “Ti roko n te aonaaba aei bwa ti na kona ni karekei rabwatara are ti na uotii ni kaitiakia imatan te Atua n te abanuea are te Tiretio. Te koaua ae korakora n te kukurei e reke inanon karekean te rabwata. Teuare e buakaka akea rabwatana, ao aio bon katuaeana.”9
Ngke e reirei Unimwane David A. Bednar man te Kooram n Abotoro are Tengaun ma Uoman: “Rabwatara e kona ni karekea raababan, nanon ao korakoran te namakin are e ti kona ni karekea n te maiu are imwain te maiu ae mamate Ngaia are, ara reitaki ma aomata tabeman, ara konabwai n atai ao ni mwakuriia ni kaineti ma te koaua, ao ara konabwai n ongotaeka nakon reirei ao otenanti n ana euangkerio Iesu Kristo a karikirakeaki rinanon rabwatara. Inanon te reirei n rabwata, ti rinanon te tatangiraki, tangiraki, akoaki, kakukureiaki, karawawataki, kaunaki, kammarakaki, ao bon te kakaewenako n aki konabwain te rabwata ni kawai ake a konai ni katauraoira nakon ae akea tokina. N ti taekinna bwa, iai reirei ake ti riai n reiakin ao n rinanona ake ti riai ni karekei, n aron are e kabwarabwaraaki ni koroboki aika a tabu, ‘ni kaineti ma te iriko’ (1 Nibwaai 19:6; Aramwa 7:12–13).”10
N reitia, n aron are e reirei iai Iotebwa Timiti, “Ni kabane aomata ake a karekei rabwataia iai mwaakaia iaoia naake akea rabwataia.”11 Tatan e kona ni kaririira, ma e aki kona ni kairoroira. “Akea mwaakan te riaboro iaora tii ngkana ti kariaia”12
N tokina, te bwaintangira ae kororaoi, te rabwata ae mangauti e kona ni kakorakoraira iaon mwaakan Tatan n aki toki. Ngke arona bwa akea te Mangauti, “tamneira e na kona ni bwaibwai iai … te riaboro, n aki mangauti. Ao a na riki tamneira n ai arona, ao ti na riki bwa taian riaboro, ana anera te riaboro, aika a na kararoaaki mai matan te Atua, ao ni maeka ma taman taian kewe, inanon te karawawataaki, n ai arona” (2 Nibwaai 9:8–9).
Te Tamnei ao te Rabwata a Bon Aki Kairiribai
E ngae ngke a kaokoro, te tamnei ao te rabwata bon tiaki mwakoron bwaai aika a kakaokoro aika uoua ao n aki kona ni boraraoi n aroia. N aron are e reiakinna Iotebwa Timiti, “Akea te bwai ae e aki kakaawaki. Ni kabane tamnei a kakaawaki, ma e raka riki tamaroaia ke itiakiia, ao a ti kona n nooraki ni maata aika itiaki; ti aki kona n noori; ma ngkana a kaitiakaki rabwatara ti na kona n noori bwa ni kabane a bane ni kakaawaki” (taraa D&C 131:7–8).
Kabwarabwaraana mai Inano: Kaotin Kristo n te Aonaaba are Imaeao, Iroun Arnold Friberg
N arona ni mimitong, n arona ni mangauti, Iesu Kristo e tei ibukin ikotakin te tamnei ao te rabwata, ni kabwarabwara nakoira bwa, te tamnei ao te rabwata bon tamnein te aomata (tara D&C 88:15). N te maiu aei ti kataia n riki bwa “te nano ni bwain te tamnei” nakon te “nano ni bwain te aonaaba” (2 Nibwaai 9:39), ni “[kaaki] te nano n aomata” (Motiaea 3:19), ao ni “kaonaki n [ara] tangira” (Aramwa 38:12). Ma anne e aki kananonaaki bwa te tamnei e kairiribati ma te rabwata. Ngke e kaotia Iesu Kristo nakoira, rabwatana e na aki ribaaki ke e na kakaawaki riki nakon te bwai teuana ma e na tabeakinaki ao e na onekaki.
Te Maiu n te Rabwata ae Mamate Iai Bukina Ae Kakaawaki
Te koaua are te maiu aei bon te kataaki e mataata riki ngkana ti iangoia bwa ti ata te bwai ae riki ni maiura mai imwaina ao imwiina. Ti maiu n aroia tamnei imwain ae ti roko iaon te aba, ao Tamara are i Karawa e tangiriira bwa ti na katotoonga ao ni maiu n aki totoki ma rabwatara ae aki mamate. Koaua aikai e nanonaki bwa ara tai ni kataaki n rabwata aika mamate bon tiaki reirei aika boboto iaon bwaai aika aki tamaroa ma iai nanoia ni koaua ao bukiia ae riai.
N aron are e kabwarabwara Unimwaane Christofferson: “Man ara rinerine ti kona ni kabwarabwara nakon te Atua (ao nakoira) kabaeakira ao ara konabwai ni maiuakina ana tua tiretio ao tinanikuna inanon rabwatara ma mwaaka ni kabane, bwaai ake bwaruia, ao ake tatangiri. Ti na kona ni kabaea te iriko bwa e na kona n riki bwa te bwai ni mwakuri nakon ae e na riki bwa ana mwatita te tamnei? Ti na kona n onimakinaki n te tai aei ao n akea tokina ma mwaakan te atua, n ikotaki ma te mwaaka ni karika te maiu? Ti na kona ngaira n tokanikai iaon teuare e buakaka? Irouia naake a karaoia a na ‘karekea te mimitong iaon atuia n aki totoki’ [Abraham 3:26]—te koaua ae moan te kakaawaki bwa te rabwata ae mimitong e a tia ni mangauti, aki mamate ao te rabwata ae kamimitongaki.”13
Bwaai ake ti rinanona n rabwatara, n ikotaki ma ara reitaki n tatabemaniira, bon bwaai aika a nano ibukina bwa bon aekakin bwaai ake a na roko. Iotebwa Timiti e reiakina, “Te bobotaki ae ti te arona are e riki ibuakora ikai n te maiu aei e na iai naba ibuakora n te maiu are imwiina, tii ngkana e raonaki ma te mimitong ae akea tokina, are te mimitong are ti aki katoongnga ngkai” (taraa D&C 130:12).
Iai Ara Onmaki iroun Iesu Kristo
Maria ake teniman n te Ruanimate, iroun William-Adolphe Bouguereau, Superstock.com
Riki noorakin te ruanimate ae akea kaaina, Maungautin Iesu Kristo e a tia n uota te kantaninga ibukina bwa ti ataia ni Mangautina te kantaninga n nakoira are “nikabane [ara] bwai ake a bua a na bon kaokaki nako[ira] … , ao a na reke ngkana [ti] teimatoa ni kakaonimaki.”14
Ana moan Abotoro te Tia Kamaiu a kona ni kaota te kakoaua ni Mangautina ibukina bwa a tia n nooria ao n riinga rabwatana. Ma e mwaiti riki nakon anne. N aron Iesu Kristo ngkai e a tia ni kamaoa ikoakin te rabwata bwa e aonga ni kaotia bwa iai mwaakana ni kabwarai buure (taraa Ruka 5:23–25), Mangautina—te bwai ni kakoaua ni Mwaakana n tokanikai iaon te mate—n riki bwa taan iriiria ni kakoauan Mwaakana n tokanikai iaon te mate n tamnei. Taian berita ake E anga n Ana reirei—kabwaraan buure, te rau n te maiu aei, te maiu ae akea tokina n abanuean Tamana—a kamatoaki ao aia onimaki aki bibitaki.
“Ngkana e tuai ni kautaki Kristo ao a matebuaka [ara] onimaki” (1 I-Korinto 15:17). Ma ibukina bwa e bon uti man te mate, ti kona ni “karekea te onimaki rinanon ana mwakuri ni kamaiu Kristo ao mwaakan mangautina, ni kautaki nakon te maiu ae akea tokina, ao aio ibukin [ara] onimaki irouna ni kaineti nakon te berita” (Moronaai 7:41).
Inanon maiuna ae mamate, Iesu Kristo e kaoiia aomata bwa a na iriiria. Imwiin Matena ao Mangautina, tokin te kawai e a mataata riki. Ngkana ngaira, man ongotaekara nakon tuua ao otenanti n te euangkerio, ti karikirakea “tamnein te tiretio” inanora, ti kona ni “karekea naba te rabwata are bon tein te rabwata ao ni kona ni “birimwaaka man mwakoron mimitongin teretio [ao] imwiina ni karekea naba ae bon aekakina, are bwanin” (tara D&C 88:28–29). E a tia ni kaota te kawai. Bon ngaia te Kawai. Bon man Mwaakana—rinanon Ana Mwakuri ni Kamaiu ao Mangautina—are e a kabwaninaki iai te tiretio, are e raonaki naba ma bwaninin te kukurei n te rabwata ae mangauti.