2017
Lēsoni ʻe Nima maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú mei he Kau ʻAposetolo kei Talavoú
October 2017


Lēsoni ʻe Nima maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú mei he Kau ʻAposetolo Kei Talavoú

Ko e hā te tau lava ʻo ako he ʻahó ni mei he ngaahi aʻusia ʻa e kau fuofua ʻAposetolo ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí?

Naʻa nau ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 23 mo e 35, ka naʻa nau tokoni ke liliu ʻa e māmaní. Ko e kau fuofua ʻAposetolo ʻo e Siasi kuo fakafoki maí naʻa nau kei talavou. Naʻe ongoʻi taʻefeʻunga ha niʻihi. Naʻe fai ʻe ha niʻihi ha ngaahi fehalaaki. Ka naʻa nau tokoni kotoa pē. Ko ha ngaahi lēsoni ʻeni ʻe nima te tau lava ʻo ako mei heʻenau ngaahi aʻusiá.

1. ʻOku ʻIkai Fie Maʻu ia ke ke Ongoʻi Lelei Feʻunga ka ke Toki Hoko ʻo Lelei Feʻunga

ʻĪmisi
Heber C. Kimball

Ta fakatātaaʻi ʻe Elizabeth Thayer

Naʻe ongoʻi taʻefeʻunga ʻa Hiipa C. Kimipolo ʻi he taimi naʻe maʻu ai hono uiuiʻi ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Fēpueli 1835. Naʻe teʻeki ai aʻu ʻo taʻu tolu ʻene ʻi he Siasí pea naʻe kei taʻu 33 pē.

Naʻe manatu ai kimui ʻa Hiipa ʻo pehē, “Naʻe mamaʻo ia mei heʻeku ʻamanakí.”1 Ka naʻá ne loto fiemālie ke ne tali ʻa e uiuiʻí, pea naʻe talaange ʻi hono tāpuaki fakanofó “ʻe ului ha lauimiliona lahi koeʻuhí ko ia.”2

ʻI heʻene hoko ko e ʻAposetoló, naʻá ne ngāue fakafaifekau lelei ʻaupito ʻo tuʻo ua ki ʻIngilani. Naʻá ne fakaului ha niʻihi fakafoʻituitui tokolahi ʻe lava ke lau honau hakó ʻoku lauimiliona he ʻahó ni. Naʻe tāpuakiʻi ʻa Hiipa mo ha niʻihi tokolahi kehe ʻi heʻene laka kimuʻá neongo ʻa e taimi naʻá ne ongoʻi ai naʻe siʻi e meʻa ke ne foakí.

2. ʻOku Tala Kitautolu ʻi Heʻetau Ngaahi Filí, Kae ʻIkai ko Hotau Tūkungá

ʻĪmisi
Thomas B. Marsh

Naʻe hola ʻa Tōmasi B. Maasi mei ʻapi ʻi Niu Hemisaea ʻi hono taʻu 14. Naʻe ngāue ko ha taha leipa ʻi ha faama ʻi Veamoni; ko ha ueita ʻi ʻAlapení, Niu ʻIoke; ʻi ha hōtele ʻi he Kolo Lahi ko Niu ʻIoké; mo ha tamaioʻeiki ʻi Longo ʻAilani. Naʻe taʻepau hono ngaahi tūkungá kae ʻoua kuó ne fetaulaki mo mali pea mo ʻElisapeti Kotikini.

Naʻe faifai pē pea tataki ia mo ʻElisapeti ʻe he Laumālié ki he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké. Naʻá na fanongo ai fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe mamata ʻa Tōmasi ki he tatau ʻo e ʻuluaki peesi ʻe 16 ʻi hono maʻu kinautolu mei he fale pākí, pea naʻe fakangofua ia ʻe he taha faipākí ke ne lau ʻa e peesi kuo ʻosi fakatonutonú. Naʻe fili ʻa Tōmasi ke kau ki he Siasí ʻi heʻene tui ko e tohí mei he ʻOtuá. Naʻe papitaiso ia ʻi he ʻaho 3 ʻo Sepitema 1830.3

Naʻe malangaʻi ʻe Tōmasi ʻa e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe. Naʻá ne kātekina ʻa e fakamamahí ʻi he taimi naʻe tuli ai ʻa e Kāingalotú mei he Potufonua Siakisoni, Mīsulí ʻi Nōvema 1833. Naʻe kau ia ʻi he kau fuofua mēmipa ʻo e fakataha alēlea māʻolunga ʻi Mīsulí, ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ia ʻi Siulai 1834. Hili hono ui ia ko e ʻAposetolo ʻi hono taʻu 34, naʻá ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Neongo naʻá ne maluʻi tūkuingata ʻa Siosefa mei he kau fakafepakí ʻi he kuohilí, ka naʻe fakaiku ʻo hē ʻa Tōmasi. Naʻá ne fili ʻi he 1838 ke mavahe mei he Siasí.4

Te tau lava ʻo ako meia Tōmasi B. Maasi ʻoku ʻikai fie maʻu ʻa e ngaahi tūkunga taʻepaú ke ne taʻofi kitautolu mei he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí—pe mei hono tāpuakiʻi ʻo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

3. Tokanga: ʻOku Hala ha Taha Ia ʻe Fuʻu Lelei ke Taʻe-Hē Atu

ʻĪmisi
Lyman Johnson

Ko e siʻi taha ʻiate kinautolu naʻe uiuiʻí ko Laimani Sionisoni—taʻu 23 mo e māhina ʻe fā ʻi he taimi ko iá. Naʻe toki fakanofo pē ia ko ha taulaʻeiki lahi ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi hili e hoko hono taʻu 20 ʻi he 1831 pea naʻe ngāue fakafaifekau tuʻo lahi maʻá e Siasí. Lolotonga ʻo ʻene ʻi ha taha ʻo e ngaahi ngāue fakafaifekau ko ʻení, naʻá ne fai ai ha malanga naʻe manatua ko e “taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni mālohi taha fekauʻaki mo e misiona ʻo Siosefa Sāmitá, mo e ngāue maʻongoʻonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí.”5

Meʻapangó, he ko e ngāue ʻa Laimani ko e ʻAposetoló naʻe ʻikai fuoloa. Lolotonga e ngaahi faingataʻa fakaʻekonōmika ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he 1837, naʻá ne fakafetau ai kia Siosefa Sāmita. Naʻe tuʻusi ai ʻa Laimani mei he Siasí ʻi he 1838.

Ne tatau ai pē pe naʻe lelei ʻene lava ʻo malangá, tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga ʻi he Siasí naʻá ne maʻú, naʻe kei hē atu pē ʻa Laimani. Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi naʻe fakahā kimui ange ʻe Laimani ʻene fakaʻamu naʻe kei lava ʻo tui ki he ongoongoleleí: “Naʻá ku fonu fiefia mo nēkeneka. … Naʻá ku fiefia ʻi he ʻahó pea mo e poʻulí. … Ka ʻi he taimi ní ko e fakapoʻuli, felāngaaki, mamahi, lotomamahi, mo e mamahi taupotu taha pē.”6

4. ʻOku ʻIkai Fakapapauʻi Mai ʻe he Talangofuá ia ʻe Faingofua, ka ʻOku ʻAonga Kotoa Ia.

ʻĪmisi
Parley P. Pratt

Hili hono fakanofo ʻo Paʻale P. Palati ko e ʻAposetoló, ne fai ʻe ʻŌliva Kautele, ʻa ia naʻe fokotuʻu ke tokoni ʻi hono fili ʻo e Kau ʻAposetoló, ha tukupā mahino kia Paʻale, ʻo pehē te ne “maʻu ʻa e ngaahi faingataʻa tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá ʻi hono fakahoko ʻo e ngāué ni.” Naʻá ne pehē ʻe fepaki ʻa Paʻale mo ha “ngaahi pilīsone mālohi mo fakapoʻuli ʻi lalo fonua,” ka ʻoku ʻikai totonu ke fakatutaʻi ia ʻe he ngaahi tūkunga peheé, he ʻe hanga ʻe he ngaahi faingataʻá ʻo ʻai ia ke ne lava ʻo “maʻu ʻa e nāunau” kuo teuteu ʻe he ʻEikí maʻaná.7

Naʻe muimui e moʻui ʻa Paʻalé ʻi he sīpinga ko iá. Naʻe fehangahangai he taimi ʻe niʻihi mo ha masiva lahi fau. Naʻá ne foua ʻa e manukiʻí ʻi heʻene malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. Naʻe tuku pōpula ia ʻi he 1838 mo e 1839 ʻi ha ngaahi tukuakiʻi ne tupu mei he ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Mīsulí. Ka naʻe aʻusia foki ʻe Paʻale ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ange ʻe ʻŌlivá. Ne ʻikai fuoloa mei hono tukuange ia mei he pilīsoné, kuó ne tohi, “ʻOku mau lelei pē, mo tupulekina lahi ʻi he ʻEikí, hili ʻemau ngaahi mamahí kotoa.”8

5. ʻOku ʻIkai Mahuʻinga ʻa e Taʻú ia ʻo Tatau mo e Tuí

ʻĪmisi
Orson Pratt

Ko ʻOasoni Palati, ʻa e tokoua ʻo Paʻalé, ʻa e fika ua siʻisiʻi taha ʻi he Kau ʻAposetoló. Naʻe fakanofo ia ʻi hono taʻu 23, ka naʻá ne lahi ʻaki pē ha ngaahi uike siʻi ʻia Laimani Sionisoni. ʻOku ʻomi ʻe he ngāue kuo ʻosi fai ʻe ʻOasoni maʻá e Siasí ha sīpinga lelei ʻo e founga ʻe lava ai ʻa e kakai lalahi kei talavoú ʻo hoko ko ha mālohi ki he leleí.

Naʻe papitaiso ʻa ʻOasoni ʻi he ʻaho 19 ʻo Sepitema 1830—ʻi hono taʻu 19. Hili pē ha taimi nounou mei ai, kuo maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā kau kiate ia naʻe pehē ai ko ʻOasoní ko e foha ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe tāpuekina ia koeʻuhí he naʻe tui, pea ko hono fatongiá ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí (vakai, T&F 34:3–6). ʻI he meʻa tatau pē, naʻe ngāue fakafaifekau tā-tuʻolahi ʻa ʻOasoni, kau ai ha taha fakataha mo Laimani Sionisoni ʻi he 1832 ʻa ia naʻá na papitaiso ai ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe meimei toko 100 pea mo fakanofo mo ha kaumātuʻa tokolahi.

ʻI he taimi naʻe ui ai ʻa ʻOasoni ko e ʻAposetoló, naʻe ʻikai ke ʻi Ketilani ia. Naʻá ne ʻilo ʻi he ʻaho 23 ʻo ʻEpeleli 1835, ʻi he kolo ko Kolomupusí, naʻe fie maʻu ke ne ʻi he fakataha ʻi Ketilaní he ʻaho 26 ʻo ʻEpelelí.

Naʻe ʻikai ke ne ʻilo e taumuʻa ʻo e fakatahá ka naʻá ne fononga leva ki ai. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo kuo ui ia ko ha ʻAposetolo, kae hū atu ia ʻoku lolotonga “lotu” ʻa e fakatahaʻangá, “mo fakaʻamu ke aʻu ange.”9 Naʻe tali ʻe ʻOasoni hono uiuiʻí, ʻi heʻene ongoʻi e poupou ʻa e Kāingalotú.

Naʻá ne teuteu ha kiʻi tohitufa, ʻi heʻene hoko ko e ʻAposetoló, naʻe tuʻu ai e ʻuluaki fakamatala ne pulusi ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻá ne tauhi ha lekooti fakaikiiki ʻo e fononga ki he hihifó ʻi heʻene hoko ko e paionia ʻi he 1847. Naʻá ne toe faʻu foki mo ha ngaahi tohitufa lahi pea ko ha taukave mālohi foki ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku Kehe ʻa e ʻAhó ni … Pe ʻIkai?

ʻI ha ngaahi meʻa lahi, ʻoku kehe ai ʻa e kakai lalahi kei talavou he ʻaho ní meiate kinautolu ʻi he 1835. Ka ʻe kei lava pē ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ʻo tokoniʻi ʻa e kakai lalahi kei talavou ʻo e ʻaho ní ʻi heʻenau feinga ke moʻui fakatatau mo e meʻa ʻoku nau malavá. Ko hano fakanounou ʻeni:

  • Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻefeʻunga, laka atu pē kimuʻa.

  • ʻOku faingataʻaʻia ʻa e taha kotoa pē. Te ke lava ʻo ikunaʻi ho ngaahi faingataʻá.

  • Te ke fiefia ange kapau te ke mālohi maʻu pē ʻi he Siasí.

  • Lotoʻaki maʻu pē. Ke ke talangofua mo faivelenga. ʻE hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí.

  • ʻOkú ke maʻu ha meʻa mahuʻinga ke foaki. ʻOku falala atu ʻa e ʻEikí kiate koe.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Extracts from H. C. Kimball’s Journal,” Times and Seasons, ʻEpeleli 15, 1845, 868.

  2. “Minutes, Discourse, and Blessings, 14–15 February 1835,” ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Vōliume 4: ʻEpeleli 1834–Sepitema 1835, ed. Matthew C. Godfrey mo ha niʻihi kehe (2016), 229.

  3. Vakai, “History of Thos. Baldwin Marsh,” The Deseret News, Māʻasi 24, 1858, 18.

  4. Vakai, “History of Thos. Baldwin Marsh,” The Deseret News, Mar. 24, 1858, 18; Kay Darowski, “The Faith and Fall of Thomas Marsh,” ʻi he Revelations in Context: The Stories behind the Sections of the Doctrine and Covenants, Matthew McBride and James Goldberg, eds. (2016), 57–59.

  5. Edward W. Tullidge, Tullidge’s Histories (1889), vol. 2 (ko ha fakalahi), 175.

  6. Brigham Young, Discourse, June 17, 1877, ʻi he Journal of Discourses, 19:41.

  7. Oliver Cowdery, ʻi he “Minutes and Blessings, 21 February, 1835,” ʻi he Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, 240–41.

  8. “Letter from Parley P. Pratt, 22 November 1839,” josephsmithpapers.org/paper-summary/letter-from-parley-p-pratt-22-november-1839/1.

  9. “Extracts from H. C. Kimball’s Journal,” Times and Seasons, ʻEpeleli 15, 1845, 869.

Paaki