2018
Ako e Ngaahi Folofola ʻa e Fakamoʻuí
January 2018


Ako e Ngaahi Folofola ʻa e Fakamoʻuí

Mei ha fakamatala ʻi he lds.org/blog.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻeku maʻu he taimí ni ha fakamoʻoni lahi ange ki he ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ka ʻoku toe fakapapauʻi foki ʻeku tui pau ko e founga naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko ha meʻafoaki ia mei he ʻOtuá.

ʻĪmisi
young woman studying

Naʻá ku fakatukupaaʻi ʻa e kakai lalahi kei talavou naʻe mamata he lolotonga ʻo e fakataha-lotu fakamāmani lahi ʻi Sānuali 2017, ke fakatupulaki ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻaki haʻanu tuku ha taimi ʻi he uike kotoa ke:

  • Ako ʻa e meʻa kotoa naʻe folofola ʻaki mo fakahoko ʻe Sīsū kuo lekooti ʻi he Fuakava Motuʻá.

  • Ako ʻEne ngaahi fonó hangē ko ia kuo lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú.

  • Ako ʻEne tokāteliné, hangē ko ia kuo lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

  • Ako ʻEne ngaahi folofolá hangē ko ia kuo lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Naʻá ku palōmesi kiate kinautolu naʻe fanongó kapau te nau hoko atu ʻo ako ʻa e meʻa kotoa te nau lavá fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, ʻe tupulaki ʻenau ʻofa kiate Ia mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ʻo ope atu ʻi he meʻa ʻoku nau lava ʻo fakakaukau ki ai he taimi ní.

Ko e meʻa naʻe ʻikai ke u lave ki ai he lolotonga ʻo e lea ko ʻení, ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e talaʻofa ko ʻení he naʻá ku lolotonga feinga ke u fuofua fakahoko ʻa e ngāue tatau.

ʻI he ʻaho 1 ʻo Tīsema 2016, naʻá ku fakatau ai haʻaku seti folofola ʻo kamata fakahoko e ngāue tatau ne u iku fakahoko ki he kakai lalahi kei talavoú ʻi Sānualí Ko e taimi naʻe ʻosi ai ʻa e ngāué ni ʻi ha ʻosi nai e uike ʻe onó, kuó u ʻosi kumi mo fakaʻilongaʻi ha ngaahi fakamoʻoni folofola ʻe 2,200 tupu ʻi he ngaahi tohi folofolá ʻe fā.1

Kiate au, naʻe fakafiefia lahi hono lava ko ia ke ikunaʻi e ngāue ko ʻení!

Ko e meʻa maʻongoʻonga taha naʻá ku maʻú ko e folofola mai ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo Ia ʻi he ngaahi vahaʻataimi kehekehe ko ʻení—Fuakava Motuʻá, Fuakava Foʻoú, kuonga ʻo e Fakafoki Mai e Ongoongoleleí, mo hotau kuongá. ʻI he ngaahi tohi kotoa ʻo e folofolá, ʻoku tatau pē e talanoá mo e tokotaha naʻá ne fai e talanoá.

ʻĪmisi
President Nelson studying the scriptures

Kuó u tuku ha konga lahi ʻo hoku taʻu ʻe 93 ki he ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ka naʻe hāhāmolofia haʻaku ako lahi ʻo tatau mo e uike ʻe ono ko ʻení. Ko hono moʻoní, naʻá ku ako lahi ʻaupito fekauʻaki mo Ia mei he ako ko ʻeni ʻoku ou palani ke vahevahe hano konga lahi ʻi he ngaahi malanga ka hoko mai ʻoku ou lolotonga teuteú.2

Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ʻi he kamata e ngāue ko ʻení, ʻe tokoni e fakatotoló ni ke u maʻu ai ha fakamoʻoni foʻou ki he fakalangi ʻo e ngāue ʻa Siosefa Sāmitá—ka naʻe tokoni mai! ʻOku fakaofo moʻoni e fenāpasi ʻa e ngaahi fakahā naʻe lekooti ʻe Siosefa Sāmitá mo e ngaahi ʻilo ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú. Naʻe fakamaama lahi kiate au ʻeku fakatokangaʻi ʻeni ʻi heʻeku fakatotoló.

Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Siosefa Sāmita ia ha taimi feʻunga ke ne lava ai ʻo fakafekauʻaki mo fefakamoʻoniʻi ʻaki mo e Tohi Tapú, ʻo vave tatau mo ʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná—ka ʻoku ʻi heni kotoa ia!

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻeku maʻu he taimí ni ha fakamoʻoni lahi ange ki he ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ka ʻoku toe fakapapauʻi foki ʻeku tui pau ko e founga naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko ha meʻafoaki ia mei he ʻOtuá.

ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni mahalo ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku mou fakakaukau he ʻikai lava ke mou maʻu ha taimi feʻunga ke fakahoko ai e ngāue hangē ko ʻení.

ʻOku ou ʻiloʻi homou lotó. Naʻe tatau pē mo ʻeku fakakaukau kiate aú—ʻoku ʻikai ha founga te u lava ai ʻo fai kotoa ʻeni. Naʻe fie maʻu ke u fakamanatu kiate au ko e faʻahinga fakamatala pehení ʻoku ʻikai ko ha lea langaki ia ki he tuí. Ko e fakamatala langaki ʻeni ʻo e tuí, “ʻOku ʻikai ke u maʻu ha taimi ki he meʻá ni, ka te u tuku ha taimi ki ai. Pea te u fakahoko ia ʻaki e taimi ʻoku ou maʻú.”

Ko kitautolu kotoa ʻoku tau tali ʻa e tukupā ko ʻení te tau ʻosiki ia fakatatau mo hotau taimí. Kiate au, ko e lahi taha ʻo e fiefia hení, ʻoku maʻu ia mei hono fakahoko kotoa ia ʻi he uike pē ʻe onó. Ko e ako lahi ko ʻeni ʻi he kiʻi vahaʻa taimi nounoú, ne u lava ai ke fakahoungaʻi e natula tokoni ʻo e akó ʻe maʻu ʻi he Fuakava Motuʻá, Tohi ʻa Molomoná, Fuakava Foʻoú, mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Ko kimoutolu ko ē ʻoku ʻikai ke mou ongoʻi ʻoku mou maʻu ha taimí, kapau te ke feilaulau, ʻe fakapaleʻi lelei koe pea mo mātuʻaki fakamālō ʻi he liliu ʻo e fakakaukaú, tupulaki ʻo e potó, pea mo e lahi ange hoʻo uluí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni he kuó u ʻosi mamata ʻi he ngaahi pale tatau ʻi heʻeku moʻuí.

ʻĪmisi
President Nelsons marked scriptures

Hangē ko ia naʻá ku lave ki ai ʻi he fakataha lotú, ʻe hokosia ʻa e ʻaho, te ke tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻuí. ʻE lōmekina koe ʻo aʻu ki ha tuʻunga te ke tangi ʻaloʻimata ai ke ʻi Hono ʻao toputapú. Te ke feinga ke maʻu ha lea ke fakamālō ai kiate Ia ʻi hono totongi hoʻo ngaahi angahalá, ʻi hono fakamolemoleʻi koe ʻi haʻo faʻahinga anga taʻeʻofa pē ki ha taha, ʻi hono fakamoʻui koe mei he ngaahi kafo mo e fakamaau taʻetotonu ʻo e moʻui ko ʻení.

Te ke fakamālō kiate Ia ʻi hono fakamālohia ko e ke ke fakahoko e ngaahi meʻa taʻemalavá, ʻi hono liliu ho ngaahi vaivaí ko e mālohingá, pea mo hono fakaʻatā ke ke nofo mo Ia pea mo ho fāmilí ʻo taʻengatá. ʻE hoko ʻo fakafoʻituitui mo moʻoni kiate koe Hono tuʻungá, ʻEne Fakaleleí, pea mo Hono ngaahi ʻulungāngá.

Ka ʻoku ʻikai tonu ke ke tatali kae ʻoua kuo aʻu ki ai. Fili he taimí ni ke ke hoko ko e taha ʻo ʻEne kau ākonga moʻoní. Hoko ko ha taha ʻoku ʻofa moʻoni ʻiate Ia, ʻoku loto moʻoni ke ngāue mo taki ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí. ʻOku ou palōmesi atu kapau te ke ako ʻEne ngaahi folofolá, ʻe tupulaki hoʻo malava ke tatau ange mo Iá. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Te ke lava ʻo vakai ki he Fakahinohino ki he Folofolá he tefito ko e “Sīsū Kalaisí,” ʻo hangē ko ia ne fokotuʻu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene fakataha lotú.

  2. Vakai, malanga konifelenisi lahi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi ʻEpeleli 2017 ko e “Tohoakiʻi Mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí.”

Paaki