2021
Fakafiefiaʻi e ʻAho Fāʻeleʻi ʻo e Sōtia Mālōlō ʻo e Tau Lahi Hono Uá mo e Taki Mālōlō ʻo e Siasí
Māʻasi 2021


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Fakafiefiaʻi e ʻAho Fāʻeleʻi ʻo e Sōtia Mālōlō ʻo e Tau Lahi Hono Uá mo e Taki Mālōlō ʻo e Siasí

ʻOku fakalāngilangiʻi ʻe he kātoanga ʻaho fāʻeleʻi taʻu 100 ʻo Leni Hurley ʻa ʻene moʻui ʻaongá.

ʻI ʻAokosi 2020, ʻi he lotolotonga e fakatamaki ʻo e mahaki fakaʻauhá, ne fakafiefiaʻi e Leni Hurley hono ʻaho fāʻeleʻi taʻu 100 mo ʻene ngāue tokoni ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí—ki hono fāmilí, fonuá, mo e kāingalotu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e ngaahi fakangatangata tāpuni ʻi Vikatōlia ki he COVID-19 naʻe kau ai e ʻikai ngofua ke fai ha ʻaʻahi mei ha fāmili pe ngaahi maheni, ka neongo iá, naʻe fakapapauʻi ʻe he kau ngāue ʻi he ʻapi ʻo e kau toulekeleka ʻi Len Bentleigh East ko ha ʻaho makehe ia kia Leni, teuteuʻi e holó ʻaki ha ngaahi pula mo ngaohi ha foʻi keke ʻaho fāʻeleʻi fakatatau ki he ngoué ke vahevahe mo e niʻihi ʻoku nofo aí.

Naʻe kau mai e fāmili ʻo Lení ki he fakafiefiá fakafou ʻi he Zoom. Naʻe foaki foki mo e ʻū tohi mei he Kuiní mo e Palēmiá ki he tokotaha ko ʻeni kuo senituli hono taʻu motuʻá.

ʻI hono ʻeke ange pe ko e hā e fakapulipuli ki heʻene moʻui fuoloá, naʻe pehē ʻe Leni ko ʻene moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui lelei ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo longomoʻuí foki.

Naʻe pehē ʻe Leni, “Moʻui fakapotopoto, ʻoua e inu, ʻoua e ifi tapaka mo ako ke manako he ngāué.”

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Leonard Hurley ʻi Murtoa, Vikatōlia. Naʻá ne tupu hake ʻi he faama hono fāmilí, ʻo ngāue mālohi ai pea mo lahi pauʻu holo mo hono māhanga ko Kení, mo hono tehina ko Lāsoló.

ʻI he taimi ne hoko ai e Tau Lahi Hono Uá, ne vēkeveke ʻa Leni mo Keni ke na ngāue fakakautau peá na fakamoʻoni vave ke na kau ki he kau taú. Naʻe ngāue ʻa Leni ʻi he Vaʻa Kalevale hono 9 (tangikē) mei he 1938 ki he 1948, tau ʻi ʻIsipite, ʻEle Alamein, Sīlia, mo Borneo.

Ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo ʻIngilani ʻi he taimi ko iá, ko e taha ʻo e ngaahi aʻusia fakangalongataʻa taha ʻo Leni ʻi he Hahake Lotolotó naʻe fai ia ʻi ha ʻaho mālōlō ʻe ua ʻi Selusalema.

Naʻá ne ako vave mei heʻene ngaahi ʻausia ʻi he taú ki he pelepelengesi mo e mahuʻinga ʻo e moʻuí. Lolotonga ha ngāue ʻe taha, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻeikitau ʻa Lení ke ne fana ki ha tangata fana-meʻafana-fonua ʻĪtali. Ne lomiʻi e Leni e foʻi meʻa lomi hala, ʻo taʻofi ai ʻa e tangikeé. Naʻe mavahe ʻa e kau tangata ʻi he tangikeé pea naʻe faifai pē ʻo toki fetongi kinautolu ʻe ha kulupu ʻe taha. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe taaʻi ʻe he tangata fana-meʻafana-fonua ʻĪtalí ʻa e tangikeé ʻaki ha mahafu pulu lalahi, ʻo tāmateʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi lotó.

ʻI he manatu ʻa Lení, “Ko ha meʻa fakalilifu ia naʻá ne aʻusia. ʻE ʻikai ke u ʻi heni he ʻahó ni kapau naʻe ʻikai ke u lomiʻi ʻa e meʻa lomi ko iá.”

ʻI heʻene houngaʻia ʻi heʻene hao moʻui mai mei he tau ʻi he Hahake Lotolotó, naʻe foki ʻa Leni ki ʻapi ʻo mali mo Mē, ko e ʻofaʻanga ʻene moʻuí ʻi he 1944.

ʻOku pehē ʻe Leni, “Ne ngāue ʻa Mē ʻi he falekoloa i Murtoa ne ofi ki he feituʻu ne mau nofo aí.” “Naʻá ku pehē maʻu pē kiate au te u mali mo ia. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e nofo-malí.”

Naʻe ʻi ai hona ʻofefine ʻe taha ko Lanitā ʻi he 1951 naʻe mālōlō ʻi heʻene kei talavoú, ʻo fakapaea ai hono ʻofefine ko Saniteli. ʻOku nofo ʻa Saniteli ʻi he ʻapi ʻa Leni mo Meé mo hono hoá mo e fānau ʻe toko ua, Kai mo Lemi. ʻOkú ne pehē ko e moʻui ʻa ʻene kuitangatá ko e moʻui ʻo e ngāue tokoni.

ʻOku pehē ʻe Saniteli, “Naʻá ne ʻalu maʻu pē ʻo fai ha ngāue maʻá e niʻihi kehé. ʻOku ou tui naʻá ne vali ʻa e meimei fale ʻo e tokotaha kotoa pē ʻi ha taimi ʻe taha. Naʻá ne saiʻia ke ngāue mālohi.”

Hili ha taimi siʻi mei he mālōlō ʻa Lanitā, ne maʻu ʻe Leni mo Mē ha ʻamanaki lelei ʻi he pōpoaki ne ʻomi ki hona matapaá ʻe ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku pehē ʻe Leni, “Naʻá ne fakahoko ha liliu lahi ʻi heʻema moʻuí. ʻOku ou manatu ʻofa ki he ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga he Sāpate ʻo e taʻu ní, ka ʻoku ou fanongo ki he ngaahi fakataha kuo lekooti ʻi he uike kotoa pē.”

Ko e taha ʻo e ngaahi aʻusia mahuʻinga taha ʻi he Siasí ko ʻene hoko ko e pīsope ʻo e uooti Moorabbin (fakatahaʻanga lotu) ʻi ha taʻu ʻe tolu mo e konga.

ʻOku pehē ʻe Leni, “Ko ha aʻusia mahuʻinga ke lau ʻoku taau ke hoko ko ha pīsope.”

Neongo kuó ne aʻusia ʻa e mole naʻe hoko kiate iá, kau ai ʻa e mālōlō hono kaungā sotia mālōloó, fanga tokouá, uaifí, mo e ʻofefiné, ka ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa Leni ʻi he fiefia ʻi hono vā fetuʻutaki mo hono mokopuna fefiné mo hono makapuna ua ʻe toko uá, kaungāmeʻá, mo e fāmili mei he Siasí.

ʻOkú ne kei longomoʻui foki mo fiefia ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne manako aí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e feimeʻatokoní, tō ngoué, muimuiʻi ʻo e ʻakapulú (ngaahi lao ʻo e ʻakapulu faka-ʻAositelēliá), tohi ʻi heʻene tohinoá he ʻaho kotoa pē, mo e laukongá.

ʻOku fakakaukau ʻa Leni ʻo pehē, “ʻOku ou ongoʻi monūʻia ʻaupito ke u maʻu ʻa e moʻui naʻá ku maʻú. ʻOku ou fiefia ʻi he moʻuí, ngaahi kaungāmeʻa leleí, mo hono muimuiʻi e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa te u lavá.” Ko e moʻuí ʻoku ʻaonga.

Paaki