2022
Ko Hono Liliu ʻo e Fakakikihí ke Hoko ko e ʻOfá
Māʻasi 2022


“Ko Hono Liliu ʻo e Fakakikihí ke Hoko ko e ʻOfá,” Liahona, Māʻasi 2022.

ʻOku Talitali Lelei Kimoutolu ki he Makasini ko ʻEní

Ko Hono Liliu ʻo e Fakakikihí ke Hoko ko e ʻOfá

ʻĪmisi
Ko e fakalelei ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité mo hono ngaahi taʻoketé

Siosefa ʻo ʻIsipité, tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm

ʻOku tau aʻusia he taimi ʻe niʻihi ha fepakipaki ʻi hotau vā fetuʻutakí. ʻOku mahuʻinga ki hotau tuʻunga leleí ʻa hono ʻiloʻi e founga ke liliu ai e fepakipaki ʻoku fakatupu ʻauhá ki ha fealeaʻaki ʻoku fakatupulakí. Ka ʻoku faingataʻa moʻoni kiate kitautolu.

Ko e fepakipaki ʻoku fakatupu ʻauhá ʻoku ongo fakalōmekina ʻaupito. ʻOku mafola mālohi ʻa e fakakikihí. Hangē ʻoku siʻi e ngaahi meʻa ke tau fili mei aí. ʻOku tau ongoʻi vaivai mo loto-hohaʻa. Ko e maumau lahi ʻoku tuku mai ʻe he ngaahi vā fetuʻutaki kuo maumaú mo e ngaahi tūkuikolo kuo fakafaʻafaʻahí.

Ka te tau lava foki ʻo kau ʻi ha fealeaʻaki fakatupulaki, ʻa ia te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e tauʻatāina mei he ngaahi ola kovi ʻo e fakakikihí. Te tau lava ʻo tanumaki ʻa e fakamaau totonú mo e manavaʻofá, fakamālohia hotau ngaahi vā fetuʻutakí, mo fakaleleiʻi e ngaahi palopalema ʻoku liliu ngataʻá. ʻOku malava ke maʻu ʻa e melinó—ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutakí pea ʻi hotau tukui koló.

ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha fakalelei ʻo e fepakipakí, ko ha husepāniti mo ha tamaí, kuó u ʻilo ʻe lava ke ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kiate kitautolu ʻa e maama mo e ivi ʻoku fie maʻu ke liliu ʻaki ʻa e fakakikihí ke hoko ko e ʻofá.

Te ke lau ʻi he makasini ko ʻení fekauʻaki mo e founga naʻe lava ai ʻe Sēkope, ʻĪsoa, mo Siosefa ʻo fakaleleiʻi e ngaahi fepakipaki ʻi honau ngaahi fāmilí mo e founga te tau lava ai ʻo fakahoko e meʻa tatau ʻi hotau ngaahi ʻapí mo e tukui koló (vakai peesi 26). Te ke lava foki ʻo lau e fakamatala ongo moʻoni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai ʻe he faingataʻá ʻo fakaleleiʻi kitautolu kapau te tau tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoni (vakai peesi 6).

ʻOku tokolahi hatau niʻihi ʻoku nau fuesia ha mamahi lahi ʻi he maumau ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi ʻapí pea ʻi he māmaní. ʻOku ou fakatauange ʻoku ʻoatu ʻe he makasini ko ʻení ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu ʻoku ongoʻi hangē ʻoku ʻikai ha toe ʻamanaki leleí, mo ne fakatupu ʻa e tui ʻoku ʻikai ke tau tuenoá, pea ko e mahuʻinga tahá, ʻoku tau ongoʻi e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ʻi ha founga ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene liliu hotau lotó, ka ko e loto ʻo kinautolu ʻoku tau fefaʻuhi mo iá.

ʻOfa atu,

Chad Ford

Palōfesa ʻi he Intercultural Peacebuilding, Brigham Young University–Hawaii

Paaki