2022
Naʻe Tokoniʻi Au ʻe he Ngāue Fakaetauhi maí ke Fakaloloto ʻEku Tukupā ki he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí
Māʻasi 2022


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Naʻe Tokoniʻi Au ʻe he Ngāue Fakaetauhi maí ke Fakaloloto ʻEku Tukupā ki he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Hili ʻeku kau ki he Siasí, naʻe mahuʻinga e ngāue fakaetauhi ʻa e kāingalotú ʻo hangē pē ko e ngaahi lēsoni ʻa e kau faifekaú.

ʻĪmisi
kulupu ʻo ha kakai lalahi kei talavou ʻoku nau tangutu fakataha ʻi ha tēpile

Laʻitā ne tuku atu ʻe ha ongo mōtolo

ʻI heʻeku fuofua kau ki he Siasí, naʻe lahi hano ngaahi konga ne fakapuputuʻu. Naʻá ku ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe akoʻi mai ʻe ha kau faifekau lelei, ka naʻe ʻikai akoʻi mai ʻe ha taha fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, Fineʻofá, ʻinisititiutí, mo e ngaahi polokalama lahi kehe mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni. Ko e meʻa pē naʻá ku ʻiló ʻoku totonu ke u haʻu ki he lotú he Sāpaté, ako e folofolá, mo lotu.

Ka neongo ia, naʻá ku monūʻia, ke ʻi ai haʻaku ngaahi kaungāmeʻa naʻa nau tokoni ke toʻo atu ʻeku loto-veiveiuá. Neongo ne fakafeʻiloaki au ʻe he kau faifekaú ki he ongoongoleleí, ka naʻe fakafou ʻi he ngāue fakaetauhi faka-Kalaisi ʻa e kāingalotu tokolahí naʻe lava ke hokohoko atu ai hono fakamālohia ʻeku fakamoʻoní.

Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e kakai ne nau faitāpuekina ʻeku moʻuí ʻo fakafou ʻi heʻenau ngaahi ngāue fakaetauhí.

1. Ko e Fāmili Naʻa Nau Fakakau Aú

Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua fāmili naʻá ne ueʻi aú ko ha kāingalotu fuoloa ʻi he kolo naʻá ku maʻulotu ai ofi ki hoku ʻapí ʻi Malēsiá. ʻI heʻenau sio mai kiate au ʻi he lotú he Sāpate kotoa pē, naʻá nau fakafeʻiloaki fiefia mai kiate au. Naʻa nau tataki foki au ʻi he ngaahi kalasí mo fakahinohino mai e feituʻu ke u ʻalu ki aí pea aʻu ʻo nau ʻave au ki he lotú he taimi ʻe niʻihi. Naʻe faifai pea nau kamata fakaafeʻi au ke u maʻu meʻatokoni efiafi ʻi honau ʻapí foki. Naʻe tali moʻoni ʻe he fāmilí ni ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí, pea naʻa nau fakahaaʻi ʻenau mateakiʻi ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he tokanga mo e ʻofa moʻoni kiate au. Koeʻuhí ko ʻenau ngāue fakaetauhí, ne mau hoko ai ko e ngaahi kaungāmeʻa mamae, pea ne u ongoʻi faaitaha ange ai mo e koló pea mau hoko pē ko ha fuʻu fāmili ʻe taha.

2. Ko e Kakai Lalahi Kei Talavou Ne ʻi ha Ngaahi Tūkunga Tataú

Ne u maʻu foki ha tokoni mo ha poupou lahi mei he kau taautaha kei talavou kehé. Naʻá ku vāofi ʻaupito mo e tokolahi taha ʻo kinautolu ʻi he kamataʻanga pē ʻo ʻeku uluí koeʻuhí he ko kimautolu pē naʻe siasi ʻi homau ngaahi fāmilí. ʻI he ngaahi tūkunga ne mau ʻi aí, ne mau fefalalaʻaki fekauʻaki mo e mahino mo e maʻu ha feituʻu maluʻanga maʻamautolu taki taha. Naʻa mau faʻa fakataha maʻu pē ke maʻu ha ngaahi meʻatokoni mo fai ha ngaahi ʻekitivitī. Naʻe tokoniʻi au ʻe heʻemau feʻofaʻakí, vahevahe ʻemau ʻofa ki he ongoongoleleí, mo e fepoupouʻakí ke fakaloloto ange ʻeku tuí mo ʻamanaki atu ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tafaʻaki fakasōsiale ʻo e siasí.

3. Ko e Ongomātuʻa Naʻá na Tali ʻa e Ngāue Fakaetauhí ke Mahulu Hake ia ʻi ha Uiuiʻí

Naʻe ʻai foki ʻe he ngāue fakaetauhi ʻa ha ongomeʻa mali ʻe taha ke u ongoʻi ʻo hangē ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa hoku fāmilí ʻi he Siasí. Naʻá ku lau moʻoni kinaua ko ʻeku ongo kui ʻi he Siasí—naʻá na fakafeangai kiate au ʻo hangē ko ia ne na mei fai ki ha mokopuná.

Ko e moʻoni, ko kinaua naʻe hoko ko e ongo ʻetivaisa ki he kakai lalahi kei talavou he vahefonuá pea ko hona uiuiʻí ia ke ngāue fakaetauhi ki he kakai lalahi kei talavoú, ka naʻe ʻikai ke na teitei lau hona ngaahi fatongiá ko ha uiuiʻi siʻisiʻi pē. Naʻe ope atu ʻena fua fatongiá ke maʻu ha ngaahi faingamālie ki hono tokangaʻi kimautolu ko ha kakai lalahi kei talavou. Kapau naʻá ku fie maʻu pe ko ha toe kakai lalahi kei talavou ʻi he feituʻú ha taha ke talanoa ki ai, ha taha ke fai mai ha faleʻi kiate kimautolu, pe ko ha uma pē ke fakafalala ki ai, naʻe ʻi ai e ongomātuʻa ko ʻení ke tokoniʻi kimautolu.

Ko ha ngāue tokoni makehe ʻe taha ʻe fai mai ʻe he sisitā kiate au kimuʻa peá u ngāue fakafaifekaú ke mau lau ha malanga konifelenisi lahi ʻe taha ʻi he ʻaho takitaha pea vahevahe ʻemau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo iá. Naʻa mau fai ʻeni ʻi ha ngaahi māhina, ʻo aʻu ki he ʻaho kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. ʻE lava ke fakamafasia mo faingataʻa ʻa e ngaahi ʻaho kimuʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku ou tui naʻe tokoniʻi au ʻe heʻene faʻa kātaki mo e loto-fiemālie ke fai ʻa e ngāue ko ʻení ke u aʻu ai ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he taimi ní.

ʻOku Fakahoko ʻe he Ngāue Fakaetauhí ha Liliu

ʻE lava ʻe he ngāue fakaetauhi leleí ʻo liliu e moʻui ʻa ha taha ʻo taʻengata—ko ha fakamoʻoni au ki ai—tautautefito ki he taimi ʻoku tau loto-fiemālie ai ke tali ʻa e tokoní. Hangē ko ʻene hā ʻi he ʻAlamā 37:6, “ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi.” Pea ʻoku moʻoni ia. Naʻe hoko ha liliu mei he fanga kiʻi ngāue tokoni naʻá ku maʻú, hangē ko hono fakaafeʻi au ʻe he fāmili ʻofa ʻi homau koló ki he maʻu meʻatokoni efiafí, maʻu ha poupou mei he kakai lalahi kei talavou kehé, pea maʻu ha faingamālie ke lau e ngaahi lea ʻo e konifelenisí mo e sisitā ko iá. ʻOku ʻikai ʻuhinga e ngāue fakaetauhí ia ke faingataʻa; ko e fanga kiʻi ngāue faingofua ʻo e ʻofá mo e angaʻofá te ne lava ʻo fakatafoki ha moʻui ʻa ha taha ʻaki ha tikili ʻe 180.

Koeʻuhí ko e loto-fiemālie ʻa e kāingalotu ko ʻení ke vakai ki heʻeku ngaahi fiemaʻú mo fakahaaʻi mai kiate au ʻa e ʻofá, ne u maʻu ai ha poupou feʻunga ke fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní, pea ʻoku ou lolotonga ngāue fakafaifekau he taimí ni. ʻOku moʻoni e ngaahi lea ʻa Palesiteni Sini B. Pingihemi, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá: “Hili hono fai mo lea ʻaki e meʻa kotoa pē, ʻoku toki fakahoko pē ʻa e ngāue fakaetauhi moʻoní, ʻi he aʻutonu fakataautaha ki aí ʻo fakalotoa ʻe he ʻofá.” 1 Pea ʻoku ou ʻilo ʻi heʻetau falala ki he Laumālié ke ne tataki kitautolú, te tau lava ʻo ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Kalaisí mo ʻomi e niʻihi kehé kiate Iá.

Paaki