2022
Ko e Hā Koā ʻa e Loto-ʻApasia?
Māʻasi 2022


“Ko e Hā Koā ʻa e Loto-ʻApasia?,” Liahona, Māʻasi 2022.

Ko e Hā Koā ʻa e Loto-ʻApasia?

ʻI heʻetau fakalahi ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he ʻapasiá, ʻoku tau fakatupulaki ai ʻetau malava ko ia ke ongoʻi ʻapasia, naʻa mo e ngaahi tūkunga ʻoku ngalingali he ʻikai lava aí.

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻoku tui naunau fanongo fasi mo toʻotoʻo ha laulau sākalamēniti

Koeʻuhí ko ha ngaahi aʻusia makehe kuó u foua, kuó u fakakaukau ai ki he ʻuhinga ʻo e loto-ʻapasiá. Ko e founga ʻeni naʻe fakaʻuhingaʻi ai ia ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻOku faʻa kau ʻi he moihuú ha ngaahi ngāue, ka ko e moihū moʻoní ʻoku kau maʻu ai pē ha faʻahinga tūkunga ʻo e ʻatamaí.

“ʻOku langaki hake ‘e he tōʻonga fakakaukau ‘o e moihuú ‘a e ngaahi ongo loloto taha ‘o e mateakí, fakaʻapaʻapá, mo e ‘apasiá. ‘Oku hanga ‘e he moihuú ‘o ‘uuni fakataha ‘a e ‘ofá mo e loto-ʻapasiá ko ia ‘okú ne takiekina hotau laumālié ke ofi ange ki he ‘Otuá.”1

Ko e hā ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí ʻi hoʻo fakakaukau ki he loto-ʻapasiá? ʻE lau nai e ngaahi tūkunga ko ʻení ʻoku ʻapasia pe taʻeʻapasia ʻi ha houalotu sākalamēniti?

  1. Ko ha kiʻi leka ʻoku tā fakatātā ʻi heʻene pepa valivalí.

  2. Ko ha talavou ʻoku tufa sākalamēniti mo tui ha meʻa fanongo fasi.

  3. Ko ha tangata ʻoku puna mo taʻataʻalo hohaʻa.

  4. Ko ha finemui ʻoku vaʻinga keimi ʻi heʻene telefoní.

  5. Ko ha faifekau ʻoku kaila noaʻia pē.

  6. Ko ha fefine ʻoku tangutu ʻi he feituʻu talitalí, kae ʻikai ʻaupito ke ʻi falelotu.

  7. Ko ha tangata ʻoku tokoto ʻi ha fakamolu ʻi he lueʻanga he falelotú.

  8. Ko ha falukunga kāingalotu ʻoku talanoa fakatātā mo longoaʻa leʻolahi.

  9. Ko ha kiʻi taʻahine taʻu hongofulu tupu ʻoku tangutu ʻi hono lalo seá.

  10. Ko ha fefine ʻoku felueʻaki ʻi mui ʻi he falelotú.

ʻE poupou hatau tokolahi ʻoku taʻeʻapasia ange e faifekau ʻoku kaikaila ʻi he houalotu sākalamēnití ʻi he fānau ʻoku tā fakatātā ke nau hanganoa aí. Ka tau toʻo ha kiʻi taimi ke vakaiʻi ʻetau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ʻapasiá ʻaki ʻetau sio ki he ngaahi tūkunga moʻoni ʻe 10 ko ʻení—ʻa ia kuó u aʻusia fakataautaha ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí.

  1. Ko ha kiʻi leka ʻoku tā fakatātā ʻi he lotú. ʻOku angamaheni mo faʻa tali e founga ko ʻení ʻe he meimei kāingalotu kotoa pē. ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻikai faʻa taʻeʻapasia ʻeni kae ʻoua kuo tau tuku ke tohoakiʻi ʻetau tokangá ʻe he meʻá ni.

  2. Ko ha tangata ʻoku tufa sākalamēniti mo fanongo fasi ʻi ha meʻa fanongo. ʻE taʻefeʻunga ʻeni ʻi ha ngaahi tūkunga lahi. Kae tuku ke u vahevahe atu e “toenga ʻo e talanoá.” Naʻá ku ʻiloʻi ha tangata naʻe mālohi ʻene fakamoʻoní pea kuó ne ʻosi ngāue fakafaifekau mo tali ha ngaahi uiuiʻi kehekehe. Ka neongo ia, ʻi he ngaahi taʻu kimui ní, naʻe ʻiloʻi ʻokú ne puke ʻi ha mahaki fakaeʻatamai (schizoaffective disorder). ʻOkú ne fanongo ʻi heʻene tui ʻa e meʻa fanongó ki ha fasi leʻosiʻi mo nonga pea ʻoku tokoni ia ke taʻofi ʻa e ngaahi leʻo ʻoku ʻi hono ʻatamaí. ʻOkú ne lava ʻo ongoʻi e Laumālié mo tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he loto ʻapasia, koeʻuhí ko e tokoni ʻa ʻene meʻa fanongo tāfasí.

  3. Ko ha talavou ʻoku puna mo taʻataʻalo hohaʻa. Ko e toenga ʻo e talanoá: ʻOku fiefia e tokotaha faingataʻaʻia fakaʻatamai (autistic) ko ʻení ʻi he taimi kotoa pē ʻoku sio ai ki he pīsopé ʻi he tuʻunga malangá. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻene loto vēkeveké ʻaki ʻene tā hono ongo nimá mo puna.

    ʻĪmisi
    ko ha fānau ʻi he Palaimelí; ko e taha ʻoku ʻi ai ʻene kulī tokoni, pea ko e tahá ʻoku ʻi ha saliote pēpē
  4. Ko ha finemui ʻoku vaʻinga keimi ʻi heʻene telefoní. Ko e toenga ʻo e talanoá: ʻOku fakafepakiʻi ʻe he finemui ko ʻení ʻene loto-hohaʻa fakasōsialé ʻaki ʻene vaʻinga fakalongolongo pē ʻi heʻene telefoní. Ko hono moʻoní, ʻokú ne lava lelei ange ai ʻo fakafanongo ʻi he ʻapasia mo maʻu e ngaahi pōpoaki ʻa e kau leá koeʻuhí he ʻoku tukutaha ʻene loto-hohaʻá ʻi ha feituʻu kehe.

  5. Ko ha faifekau ʻoku kaila noaʻia pē. Ko e toenga ʻo e talanoá: Lolotonga ʻeku ʻi he senitā akoʻanga fakafaifekaú, naʻe ʻi ai ha faifekau ʻi hoku souní naʻe moʻua ʻi he mahaki Tetekí. Te ne kaikaila ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he kalasí, loki kaí, mo e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Naʻe ʻikai lau ʻene kaikailá ʻoku taʻeʻapasia; naʻe vave ʻemau vakai atu naʻá ne mateuteu ke ngāue, vēkeveke ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, pea fonu ʻi he Laumālié.

  6. Ko ha fefine ʻoku tangutu ʻi he loki talitaliʻangá ʻi he uike kotoa pē kae ʻikai ʻaupito ʻi he falelotú. Ko e toenga ʻo e talanoá: Lolotonga ʻeku ngāue maʻá e Siasí ʻi Sōleki Sití, naʻe faitohi mai ha fefine ki homau ʻōfisi Tokoni ki he Faingataʻaʻia Fakatuʻasinó ʻo fakafekauʻaki mo ʻene aʻusia ʻi he tōtuʻa ʻene loto mafasiá hili ʻene ngāue fakakautaú. Koeʻuhí ʻe lava ʻe ha tatangi ʻa e telefoni toʻotoʻó pe ha toe longoaʻa fakafokifā pē ʻo fakatupu haʻane manatu, naʻe ʻikai ai ke teitei tangutu ʻi he falelotú koeʻuhí ke ʻoua naʻá ne fakalaveaʻi noaʻia ha taha.

  7. Ko ha tangata ʻoku tokoto ʻi ha fakamolu ʻi he lueʻangá. Ko e toenga ʻo e talanoá: ʻI he taimi naʻá ku hiki ai ki ha uooti foʻou, naʻá ku ʻohovale ke sio ki ha tangata ʻi ha mohenga falemahaki ʻi he falelotú. Naʻe lahi e ngaahi faingataʻaʻia fakaesino ʻo e tangatá ni pea ko e founga pē ʻeni naʻe lava ai ke maʻulotú. Naʻe vave ʻeku fakatokangaʻi naʻe angamaheni pē ʻeni ia ki he uooti ko ʻení, pea naʻe vave ʻeku anga ki aí. Naʻe ʻikai ke taʻeʻapasia ʻene ʻi aí ka ko hono moʻoní, ko hono fehangahangaí. ʻIkai naʻe fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ha tangata naʻe tukutukuhifo hono mohengá ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ki ha fale naʻe tokolahi? (vakai Luke 5:18–20).

  8. Ko ha falukunga kāingalotu ʻoku nau longoaʻa leʻolahi mo fakatātaaʻi ha ngaahi meʻa. Ko e toenga ʻo e talanoá: ʻE lava ke “leʻo lahi” ʻa e ngaahi haʻofanga ʻo e kau tulí ki he niʻihi ʻoku lava ʻo fanongó. Ki he kakai tulí, ʻoku ʻikai taʻeʻapasia ia ki ha taha ke longoaʻa, kata, pe tale leʻolahi, ka ʻoku taʻeʻapasia ia ki he kāingalotú ke nau talanoa fakaʻilonga fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa fakamāmani lolotonga e houalotu sākalamēnití.

  9. Ko ha kiʻi taʻahine taʻu hongofulu tupu ʻoku tangutu he lalo seá. Ko e toenga ʻo e talanoá: ʻI hoku taʻu hongofulu tupú, naʻe tangutu maʻu pē ha taha ʻo e kauleka fefine ʻi hoku toʻú ʻi hono lalo seá he kalasí. Naʻe tupu hake e finemui ko ʻení ʻi ha ngaahi ʻapi ohi tokolahi pea naʻá ne toki ongoʻi malu pē ʻi ha feituʻu ʻoku ʻātakaiʻi. Talu mei ai, mo ʻeku fakatokangaʻi he ʻikai ke tau lava ʻo ʻamanaki ʻe ako e kau akó ʻi he taimi ʻoku nau ʻi ha tūkunga faingataʻa ai. Kuo pau ke ongoʻi malu e kau akó kapau ʻoku nau fie ako, pea mahuʻinga tahá, ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

  10. Ko ha fefine ʻoku fefokifokiʻaki ʻi he loki talitaliʻangá. Ko e toenga ʻo e talanoá: Ko hono moʻoní, ko au ia. Kuó u fefaʻuhi mo e loto-hohaʻá ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu, ko ha ngaahi taimi loto-hohaʻa lahi fau mo ha ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei kehe. Lolotonga e ngaahi taimi ko ʻení, ko e founga pē ʻe taha te u lava ai ʻo ʻalu ki he lotú, kapau ʻoku ou lava ʻo ngaue. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē te u lava ai ʻo tokanga ki he kau leá mo ongoʻi ʻa e Laumālié ko haʻaku vaʻinga ʻaki ha kiʻi meʻa vaʻinga ʻi hoku nimá. 

ʻOku ngāue lelei ʻaki ʻe Sētane e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi maʻu pē e toenga ʻo e talanoá, ke ʻoua naʻa tau ʻiloʻi maʻu pē e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo hotau kāingá ʻi he ʻaho takitaha. ʻOkú ne loto ke ngalo ʻiate kitautolu ʻoku fakahoko ʻe he tokolahi taha ʻo e kāingalotú honau lelei tahá, neongo pe ʻoku ʻasi fēfē atu ki he niʻihi kehé. Mahalo ʻe hāhāmolofia e ngaahi tūkunga ne u hiki atu ʻi ʻolungá, ka ʻoku nau fakafofongaʻi e ngaahi faingataʻaʻia fakataautaha lahi ʻoku foua ʻe hotau kaungā-mēmipá ʻi heʻenau maʻulotú.

ʻOku ou tui ʻoku fie maʻu ʻe Sētane ke tau tui ʻoku taʻofi ʻetau moihuú ʻi he ngaahi faingataʻa, faikehekehe, pe vaivaiʻanga ʻo e niʻihi kehé. Ko hono moʻoní, kuó u ʻiloʻi ko e ngaahi taimi ko ʻeni ʻo e faingataʻá ʻa e ngaahi momeniti ʻoku akoʻi lahi taha ai au fekauʻaki mo e ʻofa ʻa hoku Fakamoʻuí.

Ko e Meʻa Kuó u Ako fekauʻaki mo e Loto-ʻApasiá

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne fakaʻaongaʻi e talanoa fakaʻilonga nimá

1. Ko e ʻapasiá ko ha foʻi fili ia mo ha taukei.

Ko e meʻa pē ia ʻaʻaku ke u ongoʻi ʻapasia. ʻOku faʻa lahi e taimi ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ʻapasia aí he ʻoku ou fakaʻatā ke fakahohaʻasi ʻeku tokangá. ʻI heʻeku fakatupulaki ʻeku tuʻunga mapuleʻi fakalaumālié mo akoʻi hoku laumālié ke tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ʻoku ou malava lelei ange ai ke fatongia kakato ʻaki hoku vā fetuʻutaki mo ʻeku Tamai Hēvaní.

2. ʻOku ʻikai tatau ʻa e loto-ʻapasiá ki he tokotaha kotoa.

Naʻe fakaafeʻi ʻe ha kaungāmeʻa ʻo e fāmilí naʻe ʻi pilīsone ʻi ha taʻu ʻe 17, ʻa e Laumālié ʻaki ʻene langa ha ngaahi sīpinga fakasanisani ʻo e ngaahi temipalé mei he pepá. ʻE lava ke maʻu ʻa e loto-ʻapasiá ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻo kapau te tau talitali lelei ʻa e Laumālié.

3. ʻE lava ke faipoupoua ʻa e loto-ʻapasiá ka ko ha fili fakataautaha ia.

ʻOku maʻu e loto-ʻapasiá ʻi ha tukupā ʻi he lotó ke tanumaki ha “tōʻonga moʻui ʻo e moihuú.” ʻE toki maʻu pē ia ʻi haʻatau ongoʻi moʻoni mo fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻEikí mo e kāingalotu kehé. Naʻe talamai ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻi ha taimi ʻe taha ko e taimi ʻoku tau tali ai hotau tufakanga ki heʻetau loto-ʻapasiá, ʻoku liliu ʻetau fakakaukaú mei he “ʻOkú ke maumauʻi ʻeku moihuú!” ki he “ʻOkú ke sai pē. ʻOku talitali lelei koe heni. ʻOku ʻikai ke ke maumauʻi ʻeku loto-ʻapasiá koeʻuhí he ʻoku ou fili ke loto-ʻapasia.” Pea te tau fakatokangaʻi leva ʻoku ʻikai fie maʻu ke uesia ʻe he ngaahi tōʻonga ʻa e niʻihi kehé hotau vā fetuʻutaki fakataautaha mo hotau Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻetau takitaha tokanga pē ki heʻetau loto-ʻapasiá ke pehē ʻoku tau tukunoaʻi e founga ʻe uesia ai ʻe heʻetau tōʻongá e aʻusia ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava ke hoko ʻetau ngaahi feinga ke loto-ʻapasiá ko ha fakalahi ʻo ʻetau ʻofa kiate kinautolu ko hotau kāingá.

Ko e Ngāue Fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí

ʻI ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo e ngāue fakaetauhí, naʻe manavaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki he tangata naʻe uluisino ai ha ngaahi laumālie ʻuli tokolahi. Neongo naʻe kaikaila ʻa e tangatá pea ʻalu fano ʻikai hano vala, ka naʻe ʻikai fakafisi ʻa Sīsū ke fakamoʻui ia. Hili pē hono fakamoʻui e tangatá ni naʻá ne lava ʻo nofo “ʻi he vaʻe ʻo Sīsuú, kuo kofu, pea poto hono lotó,” mo kole ke nofo mo e ʻEikí. (Vakai, Luke 8:27–39; vakai foki, Maʻake 5:1–20.)

Ko e meʻa tatau pē, naʻe ʻikai talaange ʻe Sīsū ki he tamasiʻi naʻe hū ai e laumālie ʻulí ke tuku ʻene futé, tatali ke ʻosi e koa hono ngutú mo e fengaiʻitaki hono nifó ka Ne toki fakamoʻui ia (vakai, Maʻake 9:17–27). Naʻá Ne vakai ki he ngaahi tūkunga ko ʻení ko ha ngaahi aʻusia fakamatelie, kae ʻikai ko ha ngaahi fehalaaki fakalaumālie. Ko e kau Fālesí pē naʻá Ne tafoki mei aí koeʻuhí ko ʻenau fie māʻoniʻoní mo e hīkisiá ʻa ia naʻa nau taʻofi ʻa e fakamoʻuí.

ʻI heʻetau fakalahi ʻetau fakaʻuhingaʻi ʻo e loto-ʻapasiá, te tau malava lelei ange ai ke akoʻi mo ngāue fakaetauhi ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí. Te tau manatuʻi e mahuʻinga ʻo e laumālie takitaha ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10). Te tau lava ʻo loto-ʻapasia ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku ngalingali he ʻikai malava aí.

Mahalo ko e loto-ʻapasiá ki he vakai ʻa e ʻEikí, ʻoku siʻisiʻi ange ʻene fekauʻakí mo e tangutu maʻu pea lea leʻosiʻí kae lahilahi ange ki he nonga ʻo hotau ʻatamaí mo e vaivai ʻo hotau lotó.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Tekisisi, USA.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, Pure in Heart (1988), 125.

Paaki