2022
Ko e Mamata ki he Fofonga ʻo e ʻOtuá ʻi Hotau Ngaahi Filí
Māʻasi 2022


“Ko e Mamata ki he Fofonga ʻo e ʻOtuá ʻi Hotau Ngaahi Filí,” Liahona, Māʻasi 2022.

Ko e Mamata ki he Fofonga ʻo e ʻOtuá ʻi Hotau Ngaahi Filí

ʻE lava ke ʻomi ʻe he ngaahi lēsoni ko ʻeni ki hono ikunaʻi ʻo e fepakipakí mei he tohi ʻa Sēnesí ha sīpinga ki heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
ongo nima ʻokú na fusi ha maea ʻi ha tau fusi maea

Ngaahi tā fakatātā ʻa David Green

ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha fakalelei ʻo e fepakipakí, kuó u maʻu ai ha ʻilo lahi fekauʻaki mo e founga ke liliu e fepakipakí mo fakahoko ha fakalelei mei heʻetau vakai ki he sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Foʻoú. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ko e Fuakava Foʻoú pē ʻa e tohi folofola kuó ne tataki au ʻi heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau fakaofo ʻi he Fuakava Motuʻá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fihia ai ʻi he fepakipaki ʻoku fakatupu ʻauhá.

Ko e hā ʻa e fepakipaki fakatupu ʻauha? Ko e taimi ia ʻoku hoko ai ʻetau taʻemalava ke fakaleleiʻi e fengāueʻaki e ngaahi palopalema mo e niʻihi kehé ke taki kitautolu ke fakalaveaʻi ai e niʻihi kehé pe ko kitautolu.

ʻOku hoko mai ʻa e fepakipaki fakaʻauhá fakataha mo ha manavasiʻi ʻi he hanganaki atu ki aí pea mo e ngaahi nunuʻa ʻo e fepakipakí fakatouʻosi, ko ha manavasiʻi naʻa ʻikai ʻofaʻi pe vakai mai e niʻihi kehé kiate kitautolu ʻi he founga ʻoku tau loto ke ʻiloʻi ai kitautolú, pea mo ha manavasiʻi naʻa ʻikai maʻu ha ngaahi founga fakaleleiʻi ki he ngaahi palopalema ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú. ʻI heʻetau fakaʻatā e ongoʻi manavasiʻi ko iá ke ne ikuʻi kitautolú, ʻoku ʻikai ai ke tau toe ongoʻi mālohi ke fakaleleiʻi e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá pea tau faʻa aʻusia ai ha ngaahi ongo ʻo e loto foʻí, fakamāʻiá, pe siva e ʻamanakí.

ʻOku ongo fakatuʻutāmaki e faʻahinga fepakipaki ko iá ki ha kakai tokolahi, ʻa ia ko e ʻuhinga ia ʻoku tau iku ai ʻo foua e ngaahi fepakipaki taʻeʻaonga hangē ko e fakamamaʻó pe feʻauʻauhí, ko ha founga ʻo e feinga ke toʻo atu ʻa e fekeʻikeʻí. Meʻapangó, ʻi he fepakipaki ʻoku fakatupu ʻauhá, he ʻikai ngāue ha taha ʻo e ongo founga ko iá.

ʻIo, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakakikihí (vakai, 3 Nīfai 11:29). Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau teitei fakaʻehiʻehi, foʻi, pe fakafepakiʻi e kakai ʻoku tau fepaki mo iá. ʻOku fie maʻu ke tau ako e founga ke ʻofa ʻi he kakai ʻoku tau fepaki mo iá. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e manavaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ki hotau ngaahi filí (vakai, Molonai 7:47).

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku faingofua ʻa e ʻofa kiate kinautolu ʻoku nau ʻofa ʻiate koé. Naʻá Ne toe folofola foki, “Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻofa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú” (Mātiu 5:44). ʻOku kole mai e Fakamoʻuí ke tau ʻofa ʻo hangē ko Iá pea hoko ʻo haohaoa hangē ko Iá (vakai Sione 13:34; 3 Nīfai 12:48). Mahalo ʻe ʻuhinga ʻeni ke loto fiemālie ke ʻofa ki he niʻihi kehé neongo kapau ʻoku ngali fakatuʻutāmaki ʻa e faʻahinga ʻofa peheé. Te tau ala momou he ʻoku fakanatula pē ʻetau fakaʻehiʻehi mei he fakatuʻutāmakí. Ka ʻoku fakaʻatā ʻe he fili ke ʻofa ʻiate kinautolu te nau ala fakalaveaʻi kitautolú ke tau tekeʻi ʻa e manavasiʻí pea fonu ʻi he manavaʻofá.

ʻOku fie maʻu ʻe he faʻahinga ʻofa ko ʻení ʻa e loto-toʻá ʻi he fehangahangai mo e fekeʻikeʻí. ʻOku fie maʻu ai ke fakafaingofuaʻi kitautolu ki he kakai ʻoku tau fepaki mo iá ʻi ha founga ʻoku “kātaki fuoloa; pea ʻoku angalelei; … ʻoku ʻikai kumi ʻene meʻa ʻaʻana, ʻoku ʻikai ke ʻita ngofua, ʻoku ʻikai ke mahalo kovi; … ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku tui ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku kātaki ʻa e meʻa kotoa pē. … ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá” (1 Kolinitō 13:4–5, 7–8). ʻOku fakahaaʻi ʻe he manavaʻofá ʻa e faʻahinga ʻofa ko ʻení ʻo ʻikai ha fakapapau ʻe fakahoko ʻe he kakai he tafaʻaki ʻe tahá ʻa e meʻa tatau.

ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ʻofá ke tau vakai lelei ʻoku mahuʻinga tatau pē ki hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku tau fehangahangai mo iá ʻenau ngaahi fiemaʻú mo e holi honau lotó pea mo haʻatautolú, neongo pe ko e hā e anga ʻenau vakai maí. Te tau fakahoko e meʻa pē ʻe fie maʻu ke maʻu ai ha founga ke feau ʻaki ʻenau ngaahi fiemaʻú pea pehē ki heʻetau ngaahi fiemaʻú.

ʻOku ʻi ai ha ongo talanoa mei he Fuakava Motuʻá ko ha ongo sīpinga maʻongoʻonga ia ʻo e ʻofa ko ʻení.

Ko ʻĪsoa mo Sēkope

ʻĪmisi
Ko e feʻiloaki ʻa ʻĪsoa mo Sēkopé

Ko e Fekita ʻa ʻĪsoa mo Sēkopé, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett

ʻOku tau lau ʻi he Sēnesi 25, ha fekeʻikeʻi fakafāmili ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo tautehina ko ʻĪsoa mo Sēkope, ko e ongo foha ʻo ʻAisaké. Naʻe fakatau atu ʻe ʻĪsoa ʻa hono tofiʻá kia Sēkope ke maʻu ha poulu lū (vakai, Sēnesi 25:30–31). Kimui angé, ʻi he muimui ʻa Sēkope ʻi he faleʻi ʻa ʻene faʻeé, naʻá ne teuteu hangē ko ʻĪsoá ke lava ke ne maʻu e tāpuaki fakaʻosi ʻa ʻAisaké (vakai, Sēnesi 27:6–29).

Naʻe fehiʻa ʻa ʻĪsoa ʻia Sēkope peá ne fakapapau ke fakapoongi hono tehiná. Naʻe hola ʻa Sēkope ke nofo mo ʻene faʻētangata ko Lēpaní. (Vakai, Sēnesi 27:41–45.) Naʻe faifai pea faingataʻaʻia ʻa Sēkope ʻi heʻene faʻētangatá pea naʻe pau ai ke foki ki ʻapi (vakai, Sēnesi 31). Naʻe ʻiloʻi ʻe Sēkope kuo pau ke fetaulaki mo ʻĪsoa, ʻa ia naʻá ne maʻu ha kau tau tokolahi ange. Naʻá ne manavasiʻi koeʻuhí ko ʻene moʻuí mo e moʻui hono fāmilí (vakai, Sēnesi 32:7–8).

ʻI he ʻaho ne teu ke na fetaulaki aí, naʻe ʻoatu ʻe Sēkope ha fanga kosi, kāmeli, fanga pulu, sipi, mo ha fanga ʻasi ko ha ngaahi meʻa foaki fakamelino. Naʻá ne punou tuʻo fitu leva ʻi heʻene fakaofi atu ki hono taʻoketé. Naʻe fakahoko ʻe ʻĪsoa ha meʻa naʻe ʻikai ʻamanaki ki ai ʻa Sēkope. Naʻe tangi ʻa ʻĪsoa, fāʻofua ki hono tokouá, peá ne talaange ʻoku ʻikai fie maʻu ha ngaahi meʻa foaki fakamelino.

Naʻe ueʻi ʻa Sēkope ʻe he ʻofa ʻa ʻĪsoá peá ne tali ange:

“ʻOua, ko ʻeni, ʻoku ou kole kiate koe, kapau ʻoku ou lelei ʻi ho ʻaó, pea ke maʻu ʻeku meʻaʻofá mei hoku nimá; he ko ia kuó u mamata ai ki ho matá, ʻo hangē ko e fofonga ʻo e ʻOtuá, pea kuó ke lelei kiate au.

ʻOku ou kole ke ke maʻu ʻeku tāpuakí, ʻa ia kuo ʻomi kiate koé; koeʻuhí kuo fai lelei ʻe he ʻOtuá kiate au, pea kuó u maʻu ʻo lahi. Pea naʻá ne fakalotoʻi ia, peá ne toʻo ia” (Sēnesi 33:10–11).

Ko e Meʻa ʻe Tolu ʻOku Fie Maʻu ki he Nofo Melinó

Naʻe faʻu heni ʻe Sēkope ha sīpinga ʻo e ʻofá kuó u ʻilo ko e founga lelei taha ia ke fakahoko ai ha fakalelei mo kinautolu kuo tau faihala ki ai pe faihala mai kiate kitautolú.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Saame 85:10 e ngaahi tuʻunga ʻo e fakaleleí: “Kuo fakafetaulaki ʻa e ʻaloʻofá mo e moʻoní; ko e māʻoniʻoní mo e melinó kuó na toutou fekita.” ʻOku feau ʻe he ngāue fakamelino ʻa Sēkope mo ʻĪsoá e ngaahi tūkunga ʻoku maʻu ʻi he ngaahi Sāmé.

Naʻe fie maʻu ha loto-toʻa kia Sēkope mo ʻĪsoa ke na fakamoʻoniʻi e foʻi moʻoni naʻe ʻikai ko ha ongo fili kinaua—ka ko ha ongo tautehina. . Naʻe fie maʻu e ʻaloʻofá ke na fefakamolemoleʻaki. Naʻe fie maʻu ʻa e māʻoniʻoní—ʻa e faʻahinga fakamaau totonu ʻokú ne fakatonutonu ʻa e meʻa hala naʻa tau fakahokó pe ko e niʻihi kehé—ke foaki ai ʻe Sēkope kia ʻĪsoa ha konga ʻo e meʻa ʻa ia kuo tāpuekina ʻaki iá. ʻI he maʻu kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻe tolu ko iá, naʻe lava ai ke na nofo melino.

Te tau lava ʻo muimui he sīpinga tatau ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI he taimi ʻoku tau fihia ai ʻi he ngaahi fepakipaki ʻoku fakatupu ʻauhá, ʻe lava ʻe heʻetau manavahē ki he fepakipakí mo ʻetau manavasiʻi ki he niʻihi kehé ʻo taʻofi kitautolu pe fakatupu ke tau ngāue ʻi ha ngaahi founga ʻe toe kovi ange ai e ngaahi meʻá, kae ʻikai lelei ange. ʻOku tau faʻa kumi ʻuhinga he ʻikai ngāue ha faʻahinga meʻa te tau fakahoko ke liliu ai e siakale ʻo e fakaʻauhá. ʻOku tau huʻuhuʻu pe ʻe lava ke liliu e niʻihi kehé.

Ka neongo ia, ʻoku ʻomi foki ʻe he sīpinga ʻa Sēkopé ha founga ke tau fou ai ʻi he faʻahinga fepakipaki ko iá. Naʻe fehangahangai ʻa Sēkope mo ʻene manavahē ki hono taʻoketé mo ʻene manavasiʻi naʻa fepaki mo iá. Naʻá ne tokanga lahi ange ki hono “tauhi hona vaá” ʻi he “maluʻi pē ʻoʻona” ʻi he momeniti ko iá, ko ia naʻá ne tafoki ki hono tokouá, ʻo ʻoange kiate ia ʻa e moʻoní mo e fakamaau totonú fakatouʻosi koeʻuhí ko ha faʻahinga fehalaaki naʻá ne fakahoko. Naʻe fakamolū e loto ʻo ʻĪsoá, ʻa ia naʻá ne ʻosi fakapapau ke fakapoongi a Sēkopé; naʻe toe tafe mai ʻa e manavaʻofá mo e melinó. Naʻe maʻu ʻe Sēkope ha founga ke ʻofa ai ki hono filí, pea ʻi heʻene fakahoko iá, naʻá ne mamata ki he “fofonga ʻo e ʻOtuá” ʻoku ʻafio fakamamaʻu mai kiate ia.

Neongo ʻa e loto-hohaʻa ʻoku tau ongoʻi ʻi heʻetau feinga ke fakaleleiʻi ʻa e fepakipakí ʻi he founga ko ʻení, ka ʻoku ola lelei ange ia ʻi hono liliu ʻo e faʻahinga fepakipaki peheé ʻi ha toe meʻa kehe. ʻOku fakatupu ʻe he ʻofa faka-Kalaisí ha feituʻu ke tau mamata tonu ai ki he kakai ʻoku tau fefaʻuhi mo iá ʻi ha founga te ne liliu moʻoni kitautolu mo kinautolu.

Siosefa mo Hono Ngaahi Tokouá

ʻĪmisi
Ko e fakalelei ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité mo hono ngaahi taʻoketé

Siosefa ʻo ʻIsipité, tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm

Hili ha toʻu tangata ʻe taha meia Sēkope, ʻoku tau mamata ai ki ha sīpinga mālohi ʻe taha ʻo e ʻofá mei he foha siʻi taha ʻo Sēkope ko Siosefá.

ʻOku fakatau pōpula ʻa Siosefa ʻe hono ngaahi taʻokete loto-meheká ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe ongoʻi ʻe he ngaahi taʻokete ʻo Siosefá naʻe filifili mānako ʻenau tamaí pea kuo maʻu ange ʻe Siosefa ʻene ʻofá. Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Siosefa koeʻuhí ko e loto-taufehiʻa hono ngaahi taʻoketé kiate iá. Naʻe fakamavaheʻi ia mei hono fāmilí ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻo iku pē ʻo ne hoko ko ha tamaioʻeiki, pea naʻe tuku pōpula ia ʻi ha kiʻi taimi. Ko hono aofangatukú, naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne ikunaʻi hono faingataʻaʻiá, pea naʻá ne hoko ko ha pule mālohi ʻi ʻIsipite. (Vakai, Sēnesi 37–45.)

Naʻe mamahi foki mo hono ngaahi taʻoketé, pea lolotonga ha taimi ʻo e hongé, ne nau ō ki ʻIsipite, ʻi he fiekaia mo tukulolo. ʻI heʻenau fetaulaki mo Siosefá, naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ia pea nau kole ha tokoni.

Naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e totonu kotoa pē ke fakahū hono ngaahi taʻoketé ki he fale fakapōpulá kae lava ke fakahoko ʻa e fakamaau totonú kiate kinautolu. Ko e meʻa ia naʻe totonu ke nau maʻú. Ka naʻá ne fili ke ngāue ʻaki ʻa e manavaʻofá—ke fakamolemoleʻi kinautolu, ke ʻofa ʻiate kinautolu.

Naʻá ne talaange, “ʻOku ou kole kiate kimoutolu, mou ʻunuʻunu mai kiate au. Pea naʻa nau ʻunuʻunu atu. Pea pehē ʻe ia, ko Siosefa au, ko homou tehiná, ʻa ia naʻa mou fakatau ki ʻIsipité.

Pea ko ʻeni, ʻoua naʻa mou mamahi, pe ʻita kiate kimoutolu, koeʻuhí ko hoʻomou fakatau au ki hení: he naʻe fekau au ʻe he ʻOtuá, ke u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakahaofi hoʻomou moʻuí” (Sēnesi 45:4–5).

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakamolemoleʻi ʻe Siosefa hono ngaahi taʻoketé ka naʻá ne mamata foki ki ha taumuʻa ʻaonga ʻi heʻenau fepakí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi he meʻa kotoa pē ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá pea neongo ʻa e mamahi naʻa nau kātekiná, “Naʻe fekau au ʻe he ʻOtuá ke muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakamoʻui homou hako ʻi māmaní, ke fakahaofi hoʻomou moʻuí, ʻi he fakamoʻui lahi” (Sēnesi 45:7).

ʻĪmisi
ngaahi nima mo ha maea ʻoku ngahomohomo

ʻE lava foki ke hoko ha sīpinga tatau ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻe lava ʻe he mamahi ʻo e fekeʻikeʻí ʻo tataki kitautolu ki he ngaahi ola te nau fakamālohia hotau fāmilí mo e tūkui koló kapau te tau ngāue fakataha ke maʻu ha ngaahi founga ki hono fakaleleiʻí.

Te tau fehangahangai kotoa pē mo e fekeʻikeʻí. ʻE fakamamahi ia. ʻE mātuʻaki fuʻu lahi he ngaahi taimi ʻe niʻihi. ʻOku ou ofo maʻu pē ʻi he mamahi ʻoku ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau aʻusia ai ha fepakipaki, tautautefito ki he niʻihi ʻoku tau ʻofa aí. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai fie maʻu ke hoko ʻa e mamahí mo e ilifiá ko e ngataʻanga ia ʻo e talanoá.

Te tau lava ʻo fili ke vakai ki he fepakipaki mo e kakai ʻoku tau fehangahangai mo iá ʻi ha founga kehe, ʻo hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe Siosefá. Te tau lava ʻo fili ke tukuange ʻa e ʻitá, tāufehiá, mo e fetukuakí pea tali hotau ngaahi filí.

Te tau lava ʻo fili ʻa e ʻofá kae ʻikai ko e manavaheé mo ʻiloʻi—ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻe Sēkope, ʻĪsoa, Siosefa, mo hono ngaahi taʻoketé—ko hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine pē ko hotau ngaahi filí. ʻI heʻetau feinga ke fakalelei mo kinautolú, te tau lava foki ʻo mamata ki he fofonga ʻo e ʻOtuá.

Paaki