2022
Taulimaina o se Vaaiga o Āuga e Le Taliaina
Aokuso 2022


“Taulimaina o se Vaaiga o Āuga e Le Taliaina,” Liahona, Aok. 2022.

Matutua ma le Faatuatua

Taulimaina o se Vaaiga o Āuga e Le Taliaina

Ioe, sa ou maua i se ma’i e faasolosolo malie mai lava ma e le mafai ona toe aveesea. Ae e le faapea la ua muta ai lo’u olaga.

Ata
Douglas ma Alice Mae Lemon

Atapue o Douglas ma Alice Mae Lemon mai faaaloaloga a le tusitala

Sa ma auauna atu ma lo’u toalua o Alice Mae o ni faifeautalai matutua i Philadelphia, Pennsylvania, ISA. Sa ma oo i le masina e sosoo ma le masina mulimuli o la ma’ua misiona ae faaletonu loa ou gafatia e gaoioi ai ma na oo ina le mafai ona lē amanaiaina. O le mulimuli ai i le fautuaga a le fomai ma le tausi soifua a le misiona, sa ou alu ai i se falema’i i le lotoifale.

Sa faia se faata EKG ma le CT. Ona feiloai mai lea o se foma’i neura ia te a’u. Sa ia faia mai ni fesili ia te a’u ma faia nisi suesuega. I lo’u te’i, na iu lava ina fai mai, “Lau susuga Lemon ua e maua i le ma’i o le Parkinson.” Sa le o se vaaiga o āuga sa ou faamoemoeina, ma sa mautinoa lava sa le o se vaaiga sa ou manao i ai. Ae o le a se mea e mafai ona ou faia?

Vaega e Fa

O le lua tausaga talu ai lena, ma na amata ai se faagasologa talu mai lena taimi na ou faavasegaina i ni vaega e fa. Ua ou faasoaina atu iinei ma le faamoemoe o le a aoga mo isi o e o loo feagai ma se ma’i e le taliaina. O nisi nei o mea sa ou aoaoina.

1. Aoao e uiga i le ma’i.

Sa ou sueina i luga o le initoneti. Sa ou faatauina mai ni tusi. Sa ou feiloai i se isi foma’i o neura. Sa ou fia iloa po o le a le aafiaga o le ma’i Parkinson (PD) e ono i ai i le umi ou te ola ai ma le gafatia e galue ai. A o ou aoina mai faamatalaga, sa ou tatalo foi mo se taitaiga. Sa ou iloa o le a fesoasoani mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te a’u ia maua ni faamatalaga ma se fesoasoani faafoma’i sa ou manaomiaina. Sa ou aoaoina o le PD e leai se aafiaga i le umi e te soifua ai, ae e aafia ai mea e mafai ona e faia. E eseese le faagasologa mai lea tagata i lea tagata. E faasolo ina leaga i le aluga o taimi. E leai se togafiti.

2. Fetuunai ma toe seti faamoemoega.

Na mavae loa le te’i i le muai iloaina o le mauaina i le ma’i, sa amata faasolosolo mai ona ou iloa e le toe aluese le ma’i. Sa ma talanoa ma lo’u toalua i lo ma lumanai ma lona uiga pe afai e aveesea nisi ou gafatia o le mafai ona gaoioi. O le a le mea e tupu pe afai e le mafai ona ou aveina le taavale pe savali? I se tasi taimi maaleale ina ua ou tuuina atu na fesili i lo’u toalua pele, sa ia tali mai e aunoa ma le faatali, “Ona ou tausia lea o oe.”

Sa ma faafetai ma te le’i faatali e auauna atu i le Alii o ni faifeautalai faamisiona ma sa mafai ona ma auauna atu a o lelei atoatoa o ma soifua maloloina. Sa ma faafetai foi sa ma siitia atu i se fale laitiiti ifo e leai ni fasitepu i le fola autu, e tele lava o le fola malo ae le o se kapeta, ma e i ai ia pa e pipii i ai i fale lē taua ma faletaele uma. Sa ma lagonaina na silafia e le Alii o le a ma manaomia lea ituaiga fale i se aso ma na saunia se auala a ma manaomiaina loa, ae ua saunia.

3. Taulimaina o le lagona o le le mautonu ma le faanoanoa.

Ata
people sitting at a table

I le aluga o nai masina na sosoo ai, sa ou faaaluina le tele o le taimi i le fale ma sa tele le taimi e mafaufau ai. Sa ou faanoanoa i le aveesea atu o le tagata sa ou mafaufau o le a ou avea ai i ou tausaga mulimuli ane. Sa ou faanoanoa mo le lumanai lea sa ma muai mafaufauina ma lo’u toalua. Sa ou onosa’ia aso o le lotovaivai. Sa ou tatalo soo a o faateteleina aafiaga o lo’u ma’i. O lo’u manao ia maua ni auala lelei e taulimaina ai na faateteleina.

Ona saunia lea e le Alii o se punavai lagolago sa le’i faamoemoeina. Sa valaauina a’u ma lo’u toalua o ni tagata tomai faapitoa o le uelefea ma le ola tutoatasi a le uarota. I le avea ai o se vaega o le ma valaauga, sa ma faatautaia se fonotaga faalevaega i le maufetuuna’i faalelagona. Ou te le’i mafaufau lava e manaomia le vasega e a’u lava ia. Ae peitai, e oo atu i le faaiuga o le fonotaga muamua, sa ou faapea, “Oka! O a’u a lea!” Sa matou talanoa e uiga i le aloese mai mamanu o manatu le lelei, ia manatu o le a lelei mea uma, faafoeina o o tatou lagona. Sa aumaia ia te a’u ni meafaigaluega lelei, i le aluga o taimi, na fesoasoani ia te a’u—faapea foi lo’u toalua—e atia’e se uiga lelei agai i lo’u ma’i.

4. Aoao mai lenei luitau.

Ou te manatua le mafaufau ai i se tasi aso, “Afai o le a ou filifilia se ma’i mo a’u, o le ma’i lea.” Aua o le taimi lea e le faapuupuuina ai lo’u ola, ae ua faamalosia ai a’u e gauai atu i le finagalo o le Atua. E le o aumaia se filifiliga mo a’u ae ia taliaina lena mea, ma o se faamanuiaga lena. Ua sili atu ona ou toafimalie, ma sili atu ona toafilemu. Sa tele naua lo’u ola ai i le lumanai, popole po o le a le isi vaega o lo’u olaga. Ua fesoasoani le ma’i o le Parkinson ia te a’u e faamalieina e ola i le taimi nei, ia faia mea lelei e mafai ona ou faia nei. Ua faasolosolo malie lava, ona ou aoao e tuuina atu a’u lava ma lo’u lumanai ma le atoatoa e aunoa ma le taofiofi i le Alii.

Sa ou suesueina tusitusiga paia ia e talanoa e uiga i le tuputupu a’e mai tofotofoga po o luita’u.1 Sa ou toe faitaua lauga ma tusiga mai ia Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.2 Ou te manatua se lauga lea na apoapoai mai ai ia i tatou Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, i taimi o tofotofoga aua le fesili atu, “Aisea e tatau ai ona ou mafatia i lenei mea?” ae nai lo lena “O le a se mea e tatau ona ou aoaoina mai lenei aafiaga?”3

I le aluga o lenei faagasologa, ua ou maua ai se tulaga o le filemu, olioli, ma le faamalieina lea ou te le’i tofo i ai muamua. Ua oo ina ou iloa o le oti ma le pasi atu i le veli ua na o se isi “siitiaga” i la’u malaga i le ala o feagaiga. O se vaega o le fuafuaga o le fiafia a le Atua.

Sa ou faia se tamai faailo i la’u komepiuta ma tuu i luga o le puipui o lo’u ofisa i le fale lea ou te vaai i ai i aso uma. Fai mai, “Ia Lelei. Fai Mea Lelei. Ia Faamalieina. Malolo ma Faalagolago i le Alii.”

Faalagolago i le Alii

I le asō, i lenei taimi i le faagasologa o le ma’i, ou te faaauau pea se olaga masani. O loo mafai lava ona ou aveina le taavale. Sa valaauina i ma’ua talu ai nei e avea ma tagata faigaluega o le malumalu. E i ai mea e mafai ona ou faia ma mea e le mafai ona ou faia. Ou te savali i le tootoo pe a ou tuua le fale. Ou te ootia i mea laiti lava ae ua sili atu foi ona ou nofouta i manaoga o isi. Ou te le o mautinoa pe o le a se mea o le a tupu i lo’u lumanai, ae ua ia te au le faamautinoaga faapea o soo se mea lava e tupu, o le a fesoasoani mai le Alii ina ia ou onosaia lelei ma ia maua le olioli. Ua avea ma se aoaoga lelei mo a’u, ma ou te le fia misia le lesona.4

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

Lolomi