Riaona
Ara Taura i nanon te Rereua
Tianuare 2024


“Ara Taura i nanon te Rereua,” Riaona, Tianuare 2024.

Ara Taura i nanon te Rereua

Naake a wawareware ni koaua n ana Boki Moomon, maiuakini reirei mai iai, ao n tataro ibukin koauana raoi a na bon namakina te Tamnei ae Raoiroi ao ni kakorakoraki riki aia onimaki, ma aia koaua iroun, te Tia Kamaiu.

tarin Iareta ma atiibu aika raneanea

Tamnein tarin Iareta ma atiibu aika a raneanea iroun Normandy Poulter

Ngke te kairake n ataeimwaane ngai, Iai au koaua n ana Boki Moomon. I namakina riki nanona ae onoti ni karakinan tarin Iareta ma ana botanaomata ngke a borau nakon te “aba ni berita” (Ita 2:9).

Ngke e kaaitara ae e na borau i nanon bwaati aika a rotongitong, e taetae tarin Iareta, “Nooria, O te Uea, ko kona ni kariaia bwa ti na riaon te ran ae korakora i nanon te roo?” N te kaeka, e taku te Uea, “Tera ae ko tangiria bwa N na karaoia bwa e aonga n ae e reke te oota i nanon ami kaibuke?” (Ita 2:22, 23).

E ataia tarin Iareta bwa e korakora man mwaaka te Uea. E ataia bwa te Uea bon ngaia otan bwaai nako. E ataia bwa te Uea e tua n taainako nakoia ana botanaomata bwa a na Weteia i nanon aia tai ni kainnano. Ngaia, are e kamwakura ana onimaki iroun te Uea, tarin Iareta ekatauraoi 16 atiibu aika a uarereke. Ko uringa are e a tia ni bubutia te Uea bwa e na riingi atiibu n tabonibaina, “bwa aonga n oota nako i nanon te roo” (Ita 3:4).

Tamnein te Uea ngke riingi atiibu aikanne e bon katika au iango ngke i moan wareka te rongorongo. I kona n noori bwaai aika riki n ae kangaa i a bon nooria ni koaua i matau. Eng tao ibukina bwa tamnein te rootongitong are mauna nako n te oota e bon rangi n taraa ni koaua irou.

Ngkana akea namakinan te Tamnei ae Raoiroi, ngkana I a manga raroanako ma Tamnein te Uea, I namakina te rootongitong. Ma ngkana I wareka ana Boki Moomon, e tabe n okirai te oota anne. Ana Boki Moomon e a tia n riki bwa te atiibu are riingaki iroun te Uea ao man takia otana. E a tia ni kaota kawaiu i nanon au tai ni mwananga n te maiu aei.

Te Oota ae Akea Tokina

Ai aroia naake a kairaki nako n bain te Uea n taai akekei n nako Amerika, Ti na bon bane ni kaaitara ma te rootongitong ao te angibuaka ae bati i nanon ara tai ni borauakina te aba ni berita ao te karietataaki. Ma te Uea e na karaoa nakoira te bwai are e a tia ni karaoia nakoia Iaretaite ao Nibwaite. E na bon kairiira ao man kaotai kawaira—ti ngkana ti ongeaba Irouna, kamwakura ara onimaki Irouna, ao ni bubuti Ana ibuobuoki.

E tua te Uea nakon Nibwaai, “N na riki naba bwa am taura i nanon te rereua; ao N na katauraoa te kawai imwaaimi, ngkana kam kaawakin au tua; mangaia ae, ngkana kam kaawakin au tua ao kam na kairaki nakon te aba ni berita; ao kam na ataia bwa kam kairaki irou” (1 Nibwaai 17:13).

E taetae te Uea nakon tarin Nibwaai ae Iakoba, “N na riki bwa te oota ae akea tokina, nakoia ake a ongo n au taeka”(2 Nibwaai 10:14).

“Ibukin te Tia Kamaiu, e anga ana kakoaua te burabeti ae Abinataai, “Boni ngaia ootan ao maiun te aonaaba; eng, ae te oota ae aki totoki, ae aki kona ni karooaki” (Motiaea 16:9).

I bon Irouna, te Tia Kamaiu e kakoauaa ae, “bon Ngaia te oota ao maiuin te aonaaba.” E reitia n taku, “Nooria Ngai te oota; I a tia ni katea te banna ni katooto ibukimi” (3 Nibwaai 9:18; 18:16).

E nakonako Beretitenti Russell M. Nelson

Namakina te Oota

I tangira ara burabeti ae, Beretitenti Russell M. Nelson. I karekei kakabwaia ngkai I mwakuri irarikina. Ngkana e mwananga i nanon te ruu, e waekoa n namakinaki te kantaninga riki ma te kukurei. E uouota Ootan Kristo ma ngaia.

Ootan Kristo e bon Koaua. Bon “te korakora ae roko mai karawa, te mwaaka, ke te kairoro are e roko mairoun te Atua rinanon Kristo ao n anga te oota ao te maiu nakon bwaai ni kabane.” Bon te bwai n tangira n tamnei are kona ni kairiia natin te Atua nakon te Tamnei ae Raoiroi ao ana euangkerio Iesu Kristo.1 Warekan ana Boki Moomon e bon kakorakoraa te Oota anne.

N tabetai ti tangiria ni manga iangoa aron maiura ngkoa ao n uringa bwa ti kangaa n tia ni buokaki i nanon mwananga. Ngkai ti tanrikaaki, ti kona ni manga namakina riki ana kairoro te Tia Kamaiu. E taekinaki ni koroboki aika tabu, “Uringnga, uringnga” (Ereman 5:12), I taku bwa a tuangira, “Tai ti uringa bwa tera ae ko a tia n ataia ke n namakinna ngkoa, ma, namakina riki te ota anne”

Ibukin tabeua, namakinan te ota n te maiu n tamnei e bon bebete n roko. Irouia Tabemwaang, karekean te ota n te maiu n tamnei e kona n rang ni kangaanga namakinana ibukin taian ikakorakora i bon irouia ke katikan nanoia ni bwain te aonaaba. Ma ngkana ti kakaonimaki, e na roko iroura te ota—n taai ke n aanga ae ti aki kaantaningaia.

Beretitenti Nelson, ereireiniira bwa ti na “tataromwaaka ao ni kamatebwaia ana Boki Moomon ni katoa bong,”2 e tibwauai tabeua kawai man ana Boki Moomon ni kona ni kaniira riki ma te Tia Kamaiu ao ni buokiira n namakina te ota man te euangkerio, kaotaira n koaua man te euangkerio, ao n maiuakini reirei man te euangkerio.

Ngkai ti wawareka ana Boki Moomon, e taku Beretitenti Nelson, ara atatai i aon, ao ara kakaitau ibukin, ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo e na bon rikirake.

Ti na namakina nanora ni kanmanga “bungiraki kaua” (Motiaea 27:25) ngkai te boki aei e buokiira ni karekea te bitaki inanora (taraa Motiaea 5:2).

Ngkai ti wareware ao ni kamatebwaia taian reirei ibukin ikoikotakiia tibun Iteraera man ana Boki Moomon, e na roko namakin ao te nano iroura ni kan ukeriia ara mate ao ni karaoi otenanti ibukin kamaiuakiia ao te karietataakiia i nanon te tembora.

Ti na kona n namakina te ota ngkana ti karekei ni kabane kaekaan ara titiraki, kairiiri nakon ara babaire, ao te korakora n rairannano ao n tei ni kaitara te buakaka.

Ao ngkana ti wareki koaua aika a kuneaki n ana Boki Moomon, ti na bon namakina te kamarurungaki, mwengaraoi, kaokan bwaai, te tokanikai, te korakora, te rau n nano, ao te kukurei n tamneira.3

“O ngkanne, tiaki bwa e koaua aio?” E taetae Aramwa ni kaineti ma rikiraken, bwebweraken te koraa, wanawana, ao te koaua. “I kangai nakoimi, Eng, ibukina bwa e oota; ao te bwai ae e oota, e raoiroi, ibukina bwa ko kona n ataia, ngaia are ko na riai n ataia bwa e raoiroi” (Aramwa 32:35).

korobanna i aon Iesu Kristo

Tamnein Kristo, iroun Heinrich Hofmann

Kunean te Tia Kamaiu i nanon te rootongitong

Ngke 10 ana ririki n maiu raoraou ae Kamryn, e bon reke irouna aorakin te mata are e eweka atain matana are n te angatai.4 I nanon ana tai, ngkana e a rooroko te maraki ae korakora ni matana ao n aki kona n reke angan buokana, e bon aki kona ni karekea te oota n ana taratara Kamryn. A raraoma, ana karo bwa irouia tao e na mataki, a karooa wintoon ana tabo ni matu ni kataia bwa e aonga ni mwengaraoi. Tinan Kamryn, ae Janna, e uringa:

“Tao aua te namwakaina i mwiin bwakana n aoraki, I nakonako i nanon ana ruu are rootongitong. Ngkai i tabe n tataraia, ao i noora Kamryn bwa e bon wene ao ni kauangii i aon ana kainiwene. E bon rang rootaki n te maraki n te aro are eaki kona ni kakamwakuri ke n tang ngke e ongo ae I a rin irarikina. E bon wene ma matana aika a tibutaua n aki ure.

“I katorobubua i rarikin ana kainiwene, n anaa baina, ao n koonna teniua te tai—ara kanikinaa ni karaba ibukin atongan ae ‘I tangiriko.’ N taainako ao e na riai ni kabooa n te kanikinaa ae na koona baiu aua te tai n taekana ‘I rang tangiriko riki,’ ma e aki te roko ni kaeka. E e bon rangi ni korakora te maraki irouna. Ma ranin matau aika a waanako i aon tabau, I noora natiu-are 10-ana-ririki ni maiu kanga tein ae e mwanuunu i nanon te booro. E uruaki nanou.”

Janna e tataro ni kainabaabu inanona.

“I tuanga Tamau are i karawa bwa I ataia ae E ataa riki ae tamaroa ibukina, ao I tataro, Taiaoka ma buokia.’ Ngke I tekateka ao n tataro, te namakin ae abuee ao te kabebeteaki e mena i aou. I namakina te kabebeteaki ngke e roko n au iango ae te Tia Kamaiu Iesu Kristo: ‘Bon ngaia te oota. I kunea Ngaia i nanon te rootongitong.’”

E eutarake atuuna Janna ao ni wirikirikina taningan Kamryn. “Ko riai n ukera te Tia Kamaiu i nanon te rootongitong.”

I mwiin anne, e matuunako Kamryn i nanon ana tai n ongoongora katangitang ao anene man booki aika tabu i aon te Church library app.

te teinaine ae bwaina te rabuna ni mata

Ngke e a tabe n reke te oota ni matana, Kamryn e kunea te Tia Kamaiu i nanon te rootongitong.

Raweaki te tamnei ni katauraoaki ibukin ana utu Kamryn

E okioki aorakin Kamryn aio n te tai ae mwaiti, ao ngkana e korakai ibukin karekean te oota n ana taratara, Janna ao kainabana, Darrin, a kataia ni kamwengaraoia ao ni manga katekei taian burangketi i aon wintoon ana ruu ni matu. I nanon taai ni kammaraki aikanne, e taku Kamryn, “I kunea te Tia Kamaiu i nanon te rootongitong.”5

Ngkana e roko iroum “te rootongitong ao te rawawata n te rereua” (1 Nibwaai 8:4), ti bon bae n tangiria n ukera te Tia Kamaiu i nanon te rootongitong. I kakoauaa bwa ana Boki Moomon, ma taan kakoaua “ae Iesu bon te Kristo, te Atua ae Akea Tokina,”6 e na bon kairiira Nakoina. I ataia ni koaua bwa naake a wawareware ni koaua n ana Boki Moomon, maiuakini reirei mai iai, ao n tataro ibukin karekean uaana aika a raraoi a na bon namakina te Tamnei ae Raoiroi ao ni kakorakoraki riki aia onimaki, ma aia koaua iroun, te Tia Kamaiu.

Ti na kaotii nanora ni kakaitau ibukin “te kabanea n eti” n boki7 man wawarekana, kawakinna, ao man kabongana ibukin kakorakoraan ara onimaki ma aia onimaki ake tabemwaang ni Kaota iai Aonaaba.

Bwaai aika a na taraaki

  1. Taraa naba Taobiki ao Titiraki, “Light of Christ,” topics.churchofjesuschrist.org.

  2. Russell M. Nelson, “Ana Boki Moomon: Tera Aron Maium Ngkana Arona bwa Akea?,” Riaona, Nobembwa 2017, 62.

  3. Taraa Russell M. Nelson, “Ana Boki Moomon: Tera Aron Maium Ngkana Arona bwa akea?,” 62, 63.

  4. Herpes simplex virus keratitis.

  5. I karabwaia Janna Cannon ao natina te aine ae Kamryn ibukin tibwauakin aia karaki.

  6. Iteraniba ibukin Aauun ana Boki Moomon.

  7. Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 64.