“Karaurau Wareka: Noorakin te Tia Kamaiu inanon Booki aika Tabu,” Riaona, Tianuare. 2024.
Karaurau Wareka: Noorakin te Tia Kamaiu i nanon Koroboki aika Tabu
Anaakin reirei man te korobanna aei e kona ni buokiira n noora Iesu Kristo i nanon ana Boki Moomon.
La Pietà, iroun Michelangelo
E riaon te ririki ana tai Michelangelo ni karaoa La Pietà, tamnein Nei Maria ngke e taua rabwatan Iesu i mwiin Taurakina. E kabanea te tai ae abwabwaki riki Leaonardo da Vinci, tao nakon teniua te ririki, korean tamnein ana kabanea ni kinaaki n korobanna ae Te Kabanea ni Katairiki.
Ngkana ko konaa n keetinna, kanga maanra ana tai ae kabanea te tia kawara te umwa ni kaotibwai—n ikotana—ma matakuakinan korobanna?
Ni kaineti ma teuana te kamatebwai, ao te reke bon 17 te teekan.1
Karaua Iangoia: e bane 17 te teekan ni matakuakini mwakuri aika karaoaki man bain te aomata ao te aomata are karioa te tamnei anne e kabanea iraua te ririki ni kabobonga raoi arona.
E rang mataata. Bwa ai irabubua ngkai mwaitin korobanna ma tamnei aika a kaaraki inanon te Auti n Kaotibwai, ma ngaira aomata aika ti rang tatabetabe. Ngaia are ti katawe ao n rinnako n taratarai mwakuri ni korobanna n te tai ae rang uarereke n aron are ti konaa. Ni koauana, ti kairaki n te maaku man mwaninga taekan bwaai tabeua, n tokin te tai ti a aki ataia bwa teraa raoi ae nanonaki i aon taian korobanna akanne—ao te namakin ma te kaantaninga are e tangiria te kario bwa tina karekea. Ti kabwarabae n tarai bwaai nako inanon te auti n Kaotibwai, ma ni koauana bon akea teuana ae ti nooria mai iai. Ai ngaia are tia kiitana te Auti n Kaotibwai bwa iroura akea te kaunganano ae reke mai iai ao man kakua. Tao tina manga taraia bwa tera bukina aomata a kan tatarai korobanna—e kona roko iroum, te iango, ae korobanna a bon ti katauaki ibukiia naake arietaata aia reirei, ao tiaki ibukia aomata ni kabane.
Karaurau Taratara
N taetae i aonte kangaanga aio, auti ni Kaotibwai ni katobibia te aonaaba a bon kaungaiia bwaaroko bwa na kataneiaia n te bwai ae a aranna bwa te “karaurau n taratara.”2 A kaoiia aomata bwa na rinea teuana te mwakuri ni korobanna n te auti ni kaotibwai, are a nano iai, ao ni karaurau raoi ni kamatebwaia inanon tabeua te tai—5 nakon 10 te miniti. Ao ni karaua raoi n taraia man toatoan teina nako aika kakaokoro. Kaaniiko raoi ma te tamnei bwa ko aonga n mataata ni kabwarabwaraana. Kerikaaki ao kataia ni mataata ni bwaai ni kabane are nanonaki n te korobanna. Tabetai, a tuangaki taan kawara te auti ni kaotibwai bwa na aki wareware i aon taian kabwarabwara ke kanikinaa i aon korobanna—ma, a na bon karekea oin aia kukune ma aia koaua n taian korobanna.
Te karaurau n taratara e a tia n ibita te taneiai n te auti ni kaotibwai nakoia aomata aika mwaiti. Tabebwaang ake a taku inanoia bwa bon aki kona n tatangiri korobanna a riki ngkai bwa aomata aika a rang tatangiri korobanna. A karekea raoi te nano ma te wanawana ni kunei nanon nako korobanna, ao a bon kunea te kimwareirei n te bwai are a kunea. A reiakinna bwa a aki kainanoa te beeba ae rietaata ibukin korobanna ao rongorongo ni kawai bwa na katikaki nanoia n taian korobanna, te bwai ae a kainanoia bon tii te karaurau ao n angan te tamnei ana tai bwa e na karaoa tabena.
E na kona te moan tua n reirei aio n titebo ma warekakin booki aika tabu—te katooto, nakon ara Nakomai, Iriirai kamatebwaian Ana Boki Moomon n te ririki aei?
Ti ataia bwa ana Boki Moomon, teuana kakoauan taekan Iesu Kristo, e bon koreaki ma te kaantaninga bwa e na kakorakora ara onimaki iroun te Tia Kamaiu (taraa 1 Nibwaai 6:4). Ti ataia bwa e koreaki irouia ana burabeti te Atua, ni kaineti nakoira ni boong aikai (taraa, te katooto, Moomon 8:35). Ti ataia bwa burabeti n taai rimoa ake a korea ana Boki Moomon a bon karaoia ma te anganano ae korakora inanoia. Bon tii te mwakuri ae korean taeka i aon taian bwaatua biiti bon te mwakuri ae e na karaoaki raoi aron mwakuriana (taraa Iakoba 4:1). Tabeman mai ibuakoia a bon anga maiuia n te aro ae a na kawakinakiraoi rekooti aikai bwa e aonga n ooa ara bong aikai (see Mormon 6:6; Moroni 1).
Ao eng n tabetai, ti rang tatabetabe, ao ni katawe n ara wareware n ana Boki Moomon. Tabetai ti a bon ti taraia nako naba tabeua kiibu inanon ara tai ni kaingaabong ke tao i aon kawaira ni kaei ara mwakuri. Ti kabwarabae n tarai taeka n taian mwakoro nako, man aki raoi kananoa ara iango i aona. Tiaki ni katoa tai, ma n tabetai, ti kaina te boki kee taian appn ara tareboon ao bon kaokoron ara namakin ma ngke ti moana ara wareware.
Te Wareware ma te Tamnei
Ngke arona bwa ti tarai taian korobanna aikai ma te karaurau n taratara, tao e na kona ana Boki Moomon ni kainnanoa ara “wareware ma te tamnei.” E bon aki nanonaki n aio bwa ara kamatebwai ni Koroboki aika a Tabu e na rangi ni maan, ma ti aonga ni karekea uaana aika a kona ni bitii maiuira teutana i mwiin teutana. Tao te bong aei ti a kabotoa ara taratara i aon ti teniua ke aua kiibu man boki aika tabu, nakon ae tia rang katawe n iangoia bwa ti na kabanea teuana te mwakoro. Man ti kabanei nanora ni kabane nakon kiibu aikanne. Ti mataata raoi ni kabwarabwaraana, taekana, ao kibuntaeka. Tia karaurau n iangoia bwa e aera ngkai e rangi ni kakawaki—e na kona n reireinai bwaai tabeua ibukin te Tia Kamaiu? E na kona ni kananoa au tangira Ibukina ao au onimaki Irouna? Iai te bwai ae E tangiria bwa N na ataia?
Te Wareware ma te tamnei e buokiira ni mataata ni bwaai aika ti tuai ataia mai i mwaaina n ana Boki Moomon. Ao ae kakawaki riki, bwa e na kona ni buokiira ni kinaa te Tia Kamaiu i nanon te boki aio are koreaki bwa bon te kakoaua Ibukina. Te Wareware ma te tamnei bon te kawai ni kaurei matara, ara iango, ao nanora nakon koaua aika a mwakaroiroi ibukin Iesu Kristo n ana Boki Moomon. Korobanna aika koreaki ma te tamnei, a kona ni bita maiura, ti ngkana ti kabanea ara tai ni karaua raoi n taraia. N noorakina riki n te kawai ae nano, ao e koaua bwa noorakin te Tia Kamaiu i nanon koroboki aika tabu e anganiira te kaantaninga, te namakin—ao, moarara riki, te maiu.
Te katooto, iangoia bwa aongkoa are ko wareka te 1 Nibwaai Mwakoro 1. Ko karekea te namakin ngke ko a roko n mwakoro 6, ai ngaia are ko a karaurau ikanne tabeua te tai. Ko na bae ni kairaki nanom n te “boua te ai” are nooria Riaai bwa e “tiku i aon te bwaa.” Bwa te ai e aki nonoraki n riki n aron aei. Tera ae nanonaki n anne? Am iango e na kona ni manga kairakinakon te boua n ai tabeua ake a taekina inanon koroboki aika tabu (e na ibuobuoki te kairi ni kairiko nako iai). Ko na bae n karaua n iangoia raoi bwa bukin tera n taainako ekabotauaki te ai ma rokon te Uea. Tera ae taekinna Ibukina? E a tia n riki bwa te boua n ai inanon maium?
A mwaiti bwaai aika ko na karaurau n iangoia. Ao e tuai naba man bane warekan te kibu anne.
Bon iai, e koaua, kakawakin te wareware n ana Boki Moomon. E kona ni buokiira n karekea bwaninin te rongorongo iroura, ao ni karekea te boto n iango n te karaki. Ma e na bon korakora riki ara atatai Iroun Iesu Kristo ngkai ti mataata n ana Boki Moomon, ao n tabetai te kawai ae tamaroa bwa ti na bwaina te karaurau ao ni wareware raoi.
E taekina te taeka aio Nibwaai n ana Boki Moomon, “Taeka aikai … bon ana taeka Kristo, ao n tia n anganai; ao … e na kaotia nakoimi Kristo, ma te mwaaka ao te mimitong ae korakora, bwa bon ana taeka” (2 Nibwaai 33:10–11). Ko aki kainnanoaki bwa iai rabakaum n te wareware bwa ko na ukera ana taeka te Tia Kamaiu n ana Boki Moomon. Ma ko riai ni bwaina te karaurau ao n angan ana Boki Moomon ana tai bwa e na bon karaoia—ni kateaam onimaki iroun Iesu Kristo.