Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
ʻEpeleli: Ko Hoku Fakamoʻuí mo Hoku Huhuʻí ʻa Sīsū Kalaisi


ʻEpeleli

Ko Hoku Fakamoʻuí mo Hoku Huhuʻí ʻa Sīsū Kalaisi

Fili pē ʻe koe ha hiva mei he Tohi Hiva ʻa e Fānaú

“ ʻOku mau tui ʻe lava ʻo fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangata kotoa pē ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí, tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí.” (Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:3).

Fakalahiʻaki e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻoatú ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaú. Palani ʻa e ngaahi founga ke ʻiloʻi ai ʻa e tokāteliné ʻe he fānaú pea tokoni ke mahino ia pea nau moʻuiʻaki foki. Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he fānaú ke nau ako aí, pea ʻe anga fēfē ʻeku lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié?”

Uike 1: Naʻe fili ʻa Sīsū Kalaisi ke Ne hoko ko hotau Fakamoʻuí.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Tohi ʻi he palakipoé “Naʻe pau ke hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí.” Fakapipiki fakamovetevete takai holo ʻa e ngaahi foʻi mataʻitohi f, i, l, mo e i ʻi he lokí. Tuku ki he fānaú ke nau toe fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi foʻi mataʻitohí ke fakakakato ʻa e sētesí. Kole ke nau lau ʻa e Mōsese 4:2 ke vakaiʻi ʻenau talí. Lau fakataha ʻa e foʻi lea ʻi he palakipoé.

Poupouʻi e maʻu ʻa e mahinó: Teuteuʻi ha kaati foʻi lea ʻe tolu pea tohiʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení “I Lived in Heaven” (Liahona, ʻEpeleli 1999, 5) ʻi he laʻipepa takitaha:

  1. Ko hai naʻá ne fakahā ʻa e palaní ki he taha kotoa ʻi hēvaní kimuʻa pea tau toki omi ki he māmaní?

  2. Ko hai naʻá ne lea ʻo pehē, “Tamai, fekau au, pea ke ʻa e ʻafioná pē ʻa e lāngilangi”?

  3. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene muimui ki he palani ʻa e Tamaí?

Tuku ki he fānaú ke nau hivaʻi ʻa e veesi ʻuluaki ʻo e foʻi hivá pea nau tuʻu ki ʻolunga ʻi he taimi te nau hivaʻi ai ʻa e tali ki he fehuʻi ʻuluakí. Hili ko iá pea aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuo nau ako mei he veesi ko ʻení. Fakakaukau ke toe hivaʻi ʻa e veesi ko ʻení hili hoʻomou aleaʻi iá. Toe fai pē ʻa e meʻa tatau ki he toenga ʻo e ngaahi veesí mo e ngaahi fehuʻí.

Uike 2: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa kiate aú.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Hivaʻi ʻa e “Do As I’m Doing” (THF, 276), pea kole ki he fānaú ke nau muimui atu ʻi hoʻo fai ha ngaahi fakatātā faingofua, hangē ko e pasipasi ho nimá, hiki ho nimá ki ʻolunga ʻi ho funga ʻulú pe lue tuʻu maʻu. Kole ki he fānaú ke nau talamai ha ngaahi meʻa kuo nau ako ʻi haʻanau muimui ki ha tā sīpinga ʻa ha taha (hangē ko hono ngaohi ʻo e moheʻangá pe fai ha kiʻi foʻi vaʻinga). Tohi ʻi he palakipoé “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa kiate aú.” Fakamoʻoni ko Kalaisi pē kuó ne moʻui ʻi he funga māmaní ʻa ia ko e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa kiate kitautolu kotoa ke tau muimui ki ai. Tuku ke lau fakataha ʻe he fānaú ʻa e setesí.

Poupouʻi ke nau moʻui ʻaki: Fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo e ʻofa mo e tokoniʻi ʻe Sīsū ha niʻihi kehe. Tohiʻi ʻi he palakipoé ʻa e “Naʻe ʻofa ʻa Sīsū ʻi he tokotaha kotoa” mo e “Naʻe tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa e niʻihi kehé.” Tā ha foʻi mafu pea mo ha nima ʻi lalo ʻi he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení. Talaange ki he fānaú ʻoku totonu ke tau muimui ki he tā sīpinga ʻa Sīsuú ʻaki ʻetau ʻofa mo tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻOange ki he fānaú kotoa ha laʻipepa pea ʻai ke nau ta ha foʻi mafu pe ko e tā honau laʻi nimá. Hili iá pea fakaafeʻi ke nau hiki pea tā ha fakatātā ʻo e meʻa ʻe lava ke nau fai ke nau muimui ai ki he sīpinga ʻa Sīsuú. Tuku ki he fānaú ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e Palaimelí pea fakapipiki leva ʻenau fanga kiʻi laʻipepá ʻo hoko atu ki he ngaahi fakatātā ʻo Sīsuú. Hivaʻi ʻa e “ ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú” (THF, 40).

ʻĪmisi
Chalkboard with line drawings of a heart and a hand.

Uike 3: ʻE lava ʻo fakamoʻui ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Vahevahe ʻa e fānaú ki ha ngaahi kulupu pea ʻoange ki he kulupu takitaha ha kupuʻi lea mei he tefito ʻo e tui hono tolú. Tuku ki he kulupu takitaha ke nau tuʻu hake ki ʻolunga, ʻi he hokohoko totonú pea nau angimui ki heʻenau kupuʻi leá. Hili iá, pea tuku leva ki he toenga ʻo e Palaimelí ke nau tuʻu ki ʻolunga pea toe lau mai kotoa ʻa e tefito ʻo e tui ko iá.

Fakamālohia ʻa e mahinó: Fakamoʻoniʻi ko e founga ʻe taha hono fakahaofi kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ʻEne fakahaofi kitautolu mei he angahalá. Fakaʻaliʻali ki he fānaú ha ipu vai sioʻata pea fakamatalaʻi ange ʻokú ne fakafofongaʻi ha taha ʻoku ʻikai fai angahalá. Fakatoʻi ki he vaí ha kiʻi meʻi fakalanu meʻakai. Fakamahino ange ʻa e founga mafola ko ia e fakalanu meʻakaí ʻi he vaí pea ʻokú ne hanga ʻo fakaʻuliʻi ia. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻoku tau fai angahala aí, ʻoku tau taʻemaʻa leva ʻo hangē ko e vai ko ʻení. Hili iá pea tānaki atu mo ha toe tulutā seniola (bleach) ke ne hanga ʻo toe ʻai ke maʻa e vaí. Fakamatalaʻi ange ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻoku hanga ʻe he Fakaleleí ʻo fakamaʻa ʻetau angahalá pea kuo fakamolemoleʻi kitautolu. Fakaʻaliʻali ange ʻa e fakatātā ʻo Kalaisí ʻi Ketisemani. Tuku ki he fānaú ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e fakatātaá. Fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolú pea mo ʻEne finangalo ke totongi ʻetau ngaahi angahalá.

ʻĪmisi
Blue ink spreading in a jar of water.

Poupouʻi ke moʻui ʻaki: ʻI hoʻo ngāueʻaki ha konga ʻo e ngaahi founga fakafaiako kuo ʻoatu ʻi he kiʻi tohí ni, akoʻi e fānaú fekauʻaki mo e fakatomalá, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻete ongoʻi mamahi, kole fakamolemole, fakatonutonu ʻa e fehālākí, pea ʻoua ʻe toe fai ʻa e angahala ko iá. (vakai Palaimeli 3, 52–56).

Uike 4: Naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, pea ʻe pehē foki mo au.

Poupouʻi e maʻu ʻa e mahinó: Ngāue ʻaki ʻa e ngaahi fakatātaá ke fai ʻaki ha kiʻi talanoa nounou fekauʻaki mo e pekia ʻa Sīsuú (vakai, Mātiu 27:33–60; Maʻake 15:22–46; Luke 23:33–53; Sione 19:17–42). Kole ki he fānaú ke nau fakakaukau ki he ongo ne maʻu ʻe he fāmili ʻo Sīsuú mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi Heʻene pekiá. Tomuʻa kole ki ha niʻihi ʻo e fānaú kimuʻa pea fai e kalasí(pe kakai lalahí) ke nau haʻu ki he Palaimelí kuo nau mateuteu ke vahevahe ha talanoa ʻo kau ki he Toetuʻu ʻa Kalaisí, hangē ko Mele Makitaline (vakai, Sione 20:11–18), Pita mo Sione (vakai, Sione 20:2–10), kau ākongá (vakai Sione 20:19–22; Luke 24:33–53), Tomasi (vakai Sione 20:24–29), pea mo e kau Nīfaí (vakai 3 Nīfai 11:8–17). ʻOange kiate kinautolu ha ngaahi pine hingoa ke fakamahino pe ko e talanoa ʻo hai ʻoku nau vahevahé.

ʻĪmisi
Christ hanging on a cross at Calvary. Two thieves, also hanging on crosses are at the left and right of Christ. Numerous observers, including Mary, the mother of Christ, Mary Magdalene, other mourners and Roman soldiers are gathered around the crosses. Thunder clouds are gathering in the sky.
ʻĪmisi
The body of the crucified Christ being wrapped in white burial cloth (presumably by Joseph of Arimathaea and Nicodemus) in preparation for entombment. Several men and women are gathered around the crucified body. They are mourning the Crucifixion.
ʻĪmisi
The scripture from John 20:15-16 is depicted where the resurrected Christ asks Mary Magdalene "Why weepest thou?"
ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ appearing to the Apostles in an upper room. Christ has His hands outstretched as He shows the prints of the nails in His hands to the Apostles. The Apostles are gathered around Christ and look at Him in wonder.
ʻĪmisi
Christ in white robes stands at the top of stone steps and is surrounded by people worshipping Him. Mountains, trees and partially crumbled buildings are visible in the background. Depiction of Christ as a resurrected being appearing to the Nephites. (3 Nephi 11:10)

“ ʻOku faʻa faingofua ange ke mahino kia kita ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi ai ia ko ha talanoa fakafolofolá.” (IUMF, 61).

ʻĪmisi
2016 Outline for Sharing Time/Children's Sacrament Meeting Program

Nīfai

Paaki