Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Mē: Kuo toe Fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi.


Kuo toe Fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

Hiva: “ ʻOku Mau Fakamālō,” veesi 1 mo e 3

(Ngaahi Himí, fika 57)

“Naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē— Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17).

Fakalahiʻaki e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻoatú ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaú. Palani ʻa e ngaahi founga ke ʻiloʻi ai ʻa e tokāteliné ʻe he fānaú pea tokoni ke mahino ia pea nau moʻuiʻaki foki. Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he fānaú ke nau ako aí, pea ʻe anga fēfē ʻeku lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié?”

Uike 1: Kuo toe fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Kimuʻa pea kamata e Palaimelí, hiki ʻi he palakipoé ʻa e tefito ʻo e tui hono onó. Kole ki he fānaú ke kuikui honau matá. Talaange kiate kinautolu ʻi he hili e pekia ʻa Sīsū Kalaisí, ne fai angahala e kakaí pea ʻave leva ʻEne ongoongoleleí mo e lakanga fakataulaʻeikí mei he māmaní. Fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻeni ko e Hē mei he Moʻoní, pea naʻe fakapoʻuli fakalaumālie ʻa e kakaí—ʻo hangē naʻe tāpuni honau ngaahi mata fakalaumālié—kae ʻoua kuo toe fakafoki mai ʻa Hono Siasí ʻia Siosefa Sāmita. Puke hake ki ʻolunga ha fakatātā ʻo e ʻUluaki mata meʻa-ha-maí, pea talaange ki he fānaú ke nau ʻāʻā hake. Tokoniʻi e fānaú ke nau ako maʻuloto e tefito ʻo e tui hono onó ʻaki ʻenau lau fakataha leʻo lahi. Tāmateʻi ha ngaahi foʻi lea, pea to e lau pē kae ʻoua kuo tāmateʻi kotoa e ngaahi foʻi leá pea kuo maʻuloto kotoa ʻe he fānaú ʻa e tefito ʻo e tuí.

Poupouʻi e maʻu ʻa e mahinó: Ngaohi ha fanga kiʻi kaati lea maʻá e fatongia takitaha ʻoku hā atu ʻi he saati ʻi laló. Hiki ʻa e ngaahi hingoa ʻo e fatongiá ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ia kuo ʻosi hā atú, pea tuku ʻatā ha ʻotu ʻi loto ke ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi fatongiá. Vahevahe ʻa e fānaú ki ha kulupu ʻe nima, pea ʻoange ki he kulupu takitaha ʻa e kaati lea ʻo e “Ngaahi Fatongiá.” Fakaafeʻi ʻa e kulupu takitaha ke fokotuʻu ʻenau kaati foʻilea takitaha ki hono feituʻu totonu ʻi he palakipoé. Fakamahinoʻi ange ko e Siasi ko ia kuo toe fakafoki maí ʻokú ne maʻu ʻa e faʻahinga taki tatau mo ia ʻi he Siasí ʻi he taimi ne ʻi māmani ai ʻa Sīsū Kalaisí.

LAKANGA ʻI HE SIASI ʻO E KUONGA MUʻÁ

NGAAHI FATONGIÁ

LAKANGA ʻI HE SIASI KUO TOE FAKAFOKI MAI

ʻAposetoló

Hoko ko ha fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisi

ʻAposetolo

Palōfita

Lea ʻaki ʻa e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní

Palōfita

Faifekau

Tataki ha kiʻi kulupu ʻo ha kau Maʻoniʻoni

Pīsope

Akonakí

Akoʻi ʻo e ongoongoleleí

Akonakí

ʻEvangeliō

Foaki ha ngaahi tāpuaki makehe

Pēteliake

ʻE maʻu atu ʻa e kaati leá ʻi he sharingtime.lds.org

Uike 2: Ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita ʻo e ongoongolelei kuo toe Fakafoki maí.

Poupouʻi e maʻu ʻa e mahinó: Tānaki ha ngaahi fakatātā ʻo ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e Siasí. Vahevahe ʻa e sētesi “Ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita ʻo e ongoongolelei kuo toe Fakafoki maí” ki ha ngaahi kongokonga ʻo fakatatau ki hoʻo fakatātaá, pea teuteuʻi ha fanga kiʻi kaati lea maʻá e foʻi lea pe kupuʻi lea takitaha, (vakai ki he fakatātaá). Vahevahe ʻa e fānaú ki ha fanga kiʻi kulupu, pea ʻoange ki he kulupu takitaha ʻa e taha ʻo e ngaahi kaati leá, mo ha fakatātā pea mo ha potufolofola ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá. Kole ki he fānaú ke nau lau ʻa e ngaahi folofolá pea aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá. Pea tuku ki he kulupu takitaha ke nau vahevahe ʻenau talanoá mo e toenga ʻo e Palaimelí. Aleaʻi ʻa e fatongia ʻo Siosefa Sāmitá ʻi he ngaahi meʻa takitaha naʻe hokó, pea tuku ki he fānaú ke nau fakakaukau pē ʻe anga fēfē ʻene ʻaonga ʻa e meʻa ko iá ki heʻenau moʻuí. Fakapipiki ʻa e fakatātā takitaha pea mo e kaati leá ki he palakipoé ʻi heʻene hokohoko totonú. Hili pē hono tuku kotoa ʻo e fanga kiʻi kaati leá ki he palakipoé, pea lau fakataha leva ʻa e sētesí.

ʻĪmisi
Young prophet sits in rocker reading large family Bible--reads James.
ʻĪmisi
Joseph Smith, Jr. sitting on the ground in the Sacred Grove. Joseph is looking up at a vision of Jesus Christ and Father in Heaven, both of whom are dressed in white robes. The Father is extending His hand toward Christ as He instructs Joseph to listen to Him.
ʻĪmisi
The Prophet Joseph Smith sitting on his bed in the Smith farm house. Joseph has a patchwork quilt over his knees. He is looking up at the angel Moroni who has appeared before him. Moroni is depicted wearing a white robe. The painting depicts the event wherein the angel Moroni appeared to the Prophet Joseph Smith three times in the Prophet's bedroom during the night of September 21, 1823 to inform him of the existence and location of the gold plates, and to instruct him as to his responsibility concerning the plates.
ʻĪmisi
Oliver Cowdery writing as Joseph Smith reads from the gold plates.
ʻĪmisi
Joseph Smith, Jr. and Oliver Cowdery kneeling before John the Baptist. John the Baptist has his hands placed on the head of Joseph Smith, Jr. as he restores the Aaronic Priesthood. John is depicted wearing white. There are trees and a river in the background.
ʻĪmisi
Kirtland Ohio Temple

ʻOku maʻu ʻa e ngaahi kaati foʻileá mo e ngaahi fakatātaá ʻi he sharingtime.lds.org

Ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita ʻo e ongoongolelei kuo toe Fakafoki maí.

SS—H 1:5–13

SS—H 1:14–20

SS—H 1:30–35

SS—H 1:34–35, 67

SS—H 1:68–73

T&F 109:2–4

Uike 3: Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ia ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.

Fakamālohia ʻa e mahinó: Lau fakataha ʻa e hingoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei he peesi talamuʻakí. Lau leʻo lahi ʻa e ngaahi folofola ko ʻení, pea tuku ki he fānaú ke hiki honau nimá ki ʻolunga ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi huafa kehe ʻo e Fakamoʻuí: 2 Nīfai 19:6; ʻAlamā 5:38; 3 Nīfai 5:26. ʻI he ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e ngaahi hingoá, hiki leva kinautolu ʻi he palakipoé. Fili ha ngaahi hingoa ʻe niʻihi, pea fakamatalaʻi ange ʻa e founga ne fakakakato ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi fatongia ko iá.

Poupouʻi ke nau moʻui ʻaki: ʻOange ki he fānau takitaha ha kiʻi fakaʻilonga tohi ʻoku tohiʻi ai ʻa e sētesi ko ʻení “Ko e Tohi ʻa Molomoná; ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi”. Fakaafeʻi kinautolu ke nau teuteuʻi ʻa e fakaʻilonga tohi ko ʻení pea ngāue ʻaki ia ʻi heʻenau ngaahi folofolá. Fakakaukau ke ʻai ha fānau ʻe niʻihi ke nau lipooti mai ʻenau taumuʻá ke fokotuʻu ha ʻulungāanga tukupau ki hono lau maʻu pē ʻa e folofolá (vaka, Sānuali uike 2). ʻE lava pē ke ke fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe atu e ngaahi ongo ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola kuo nau laú.

ʻĪmisi
Booksmarks created by children

ʻE maʻu atu ʻa e fakaʻilonga tohí ʻi he sharingtime.lds.org

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.

Uike 4: Kuo toe fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Fakaʻaliʻali ki he fānaú ha meʻa ʻoku fakalelei ʻaki e ivi ʻo e ʻuhilá. Hanga leva ʻo fakaha ange he ʻikai lava ke ngāue kae ʻoua ke ʻi ai ʻa e ivi totonu ke ngāue ʻakí. Tuku ki ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine ke ne pukepuke hake ha fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene fakanofo ʻa ʻEne kau ʻAposetoló. Fakamatalaʻi he ʻikai lava ʻo ngāue ʻa e Siasi ʻo Kalaisí taʻe kau mai ki ai ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Fekau ki he tamasiʻí pe taʻahiné ke ne hanga ʻo fufuuʻi ʻa e fakatātaá ʻi mui ai. Fakamatalaʻi ʻi he hili ʻa e mālōlō ʻa e kau ʻaposetolo ʻa Kalaisí, ne mole leva ʻa e lakanga fakataulaʻeiki. Tuku leva ki ha kiʻi taʻahine pe tamasiʻi ʻe taha ke ne fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki. Fakamoʻoniʻi ko e ʻOtuá naʻá ne fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻia Siosefa Sāmita.

Poupouʻi e maʻu ʻa e mahinó: Kole ki ha taha ke ne lau ʻa e T&F 107:1, pea tuku ki he fānaú ke nau fakafanongo ki he hingoa ʻo e ongo lakanga fakataulaʻeikí. Fakapipiki ki he palakipoé ha fakatātā ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo ha fakatātā ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Tohiʻi ʻa e Faka-ʻĒlone pe Faka-Melekisēteki ʻi ʻolunga ʻi he fakatātā ʻoku fekauʻaki mo iá. Aleaʻi pe ko hai naʻá ne toe fakafoki mai, pe toe ʻomi, e ongo lakanga fakataulaʻeikí takitaha kia Siosefa Sāmitá (vakai Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72). Fakaʻaliʻali ki he fānaú ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻo e ngaahi ouau fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e fai papitaisó, hilifakinimá, tufa ʻo e sākalamēnití, tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, pea mo e fakamoʻui ʻo e mahakí. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau paasi ʻa e ngaahi fakatātaá lolotonga ʻenau hiva “The Priesthood Is Restored” (THF, 89). Taʻofi fetōʻaki ʻa e hivá, pea kole ange ki he fānaú ʻoku nau pukepuke ʻa e ngaahi fakatātaá ke nau tuʻu fakatatau ki he ngaahi leáFaka-ʻĒlone pe Faka-Melekisēteki ke fakahā ʻa e mafai ʻoku fie maʻu ke ne lava ʻo fakahoko e ouau ko iá. Toe fakahoko pē ʻo fakatatau mo e toenga taimí.

Poupouʻi ke nau moʻui ʻaki: Tuku ki he fānaú ke nau fakakaukau ki he founga kuo tāpuakiʻi ai kinautolu ʻe he lakanga fakataulaʻeikí. Fakaafeʻi kinautolu ke ngaohi ha fanga kiʻi kaati fakamālō pe fakatātā ke foaki ki ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku nau ʻiloʻí (hangē ko ha pīsope, faiako, tamai pe ko ha faifekau).

ʻĪmisi
A teacher and children standing in front of a Primary class. They are holding pictures.

ʻI he ʻekitivitī ʻo e uike 4, ʻokú ke maʻu ai ʻa e faingamālie ke vakaiʻi ʻa e mahino ʻa e fānaú. ʻI hono toe fakahokó te ne lava ʻo fakamālohia ʻa e foʻi moʻoni ko iá ʻi honau ʻatamai.

Paaki