Ngaohikoviá
ʻOku Ou Kei Mahuʻinga Nai?


“‘Oku Ou Kei Mahuʻinga Nai?” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá (2018).

“‘Oku Ou Kei Mahuʻinga Nai?” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá

‘Oku ou kei mahuʻinga nai?

‘Io, ʻokú ke fuʻu mahuʻinga fau (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10). ʻOku ʻi ai ho mahuʻinga taʻe-fakangatangata mo taʻengata ʻi hoʻo hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, pea ʻe ʻikai holoki pe toʻo ʻe he ngaohikoviá ho mahuʻingá ʻi Hono ʻaó.

Kapau ne ngaohikovia koe, mahalo te ke ongoʻi ʻoku ʻikai taau ke ke maʻu e tokanga mo e ʻofa ʻa e niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa e Tamai Hēvaní. Mahalo te ke toe fakakaukau foki kuo mole hoʻo tuʻunga taau ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí tupu mei he ngaohikoviá. Ka neongo iá, ʻoku ʻikai makatuʻunga ho mahuʻingá ʻi ha meʻa ʻoku hoko kiate koe.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā Soi D. Sōnasi ko e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí, ʻoku ʻuhinga ʻa e mahuʻinga “fakalaumālié ke fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻi he founga ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní kitautolú, kae ʻikai ko e founga ʻa e māmaní. Naʻe fakapapauʻi hotau mahuʻingá kimuʻa pea tau haʻu ki he māmaní” (“Mahuʻinga Taʻe-Hano-Tatau, ” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2017, 14).

ʻE lava ke fakatupu ha puputuʻu ʻi ho lotó mo e ʻatamaí, ʻo ne fakatupu ai haʻo fakafehuʻia ho mahuʻingá pe tuʻunga tāú. Ka neongo iá, ʻoku ʻikai holoki pe toʻo ho mahuʻingá he ʻoku ʻikai teitei liliu ho mahuʻingá.

Mahinoʻi Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú mo e Ngaahi Ongó

Mahalo te ke maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau pe ongo ko ʻení:

  • ʻOku ʻikai ke u taau.

  • Naʻá ku mei lava pē ʻo fakaʻehiʻehi mei heni.

  • ʻOku ou halaia.

  • ʻOku ʻikai toe ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate au.

  • ʻE ʻikai ke toe ʻofa ha taha ʻiate au.

  • ʻOku ʻikai ke toe lava ʻo fakaleleiʻi ʻeku fehalaākí.

  • ʻOku ʻaonga ʻa e Fakaleleí ia ki he niʻihi kehé, kae ʻikai kiate au.

  • ʻOku fie maʻu ke u haohaoa.

ʻOku faʻa hoko ʻa e ngaahi ongo ko ʻení, ka ko e ngaahi loi kotoa ia ʻoku haʻu mei he filí. ʻOku ʻikai ke teitei hōloa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí kiate koé. ʻOkú ke taau ke ʻofaʻi koe. Fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá:

“He ʻoku ou ʻilo pau, ʻe ʻikai ʻi he maté, pe ʻi he moʻuí, pe ʻi he kau ʻāngeló, pe ʻi he kau pulé, pe ʻi he ngaahi mālohí, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻi hení, pe ʻi he ngaahi meʻa ʻe hokó,

“Pe ʻi he māʻolungá, pe ʻi he māʻulaló, pe ʻi ha meʻa kehe ʻe taha kuo ngaohi, ʻe ʻikai mafai ia ke fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí” (Loma 8:35, 38–39).

ʻE lava ke tokoni hono ʻilo e tupuʻanga ʻo e moʻoni kotoa peé, ʻa ʻetau Tamai ʻi he Langí, ke toʻo hoʻo ngaahi manavasiʻí pe ngaahi fakakaukau tukuhifó.

ʻOku tokoni mai ʻa e folofolá ke mahino ʻa e founga te tau lava ai ʻo ʻilo e ueʻi mo e tataki mei he Tamai Hēvaní: “Ko ia, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku leleí ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá; pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku koví ʻoku tupu ia mei he tēvoló; he ko e tēvoló ko ha fili ia ki he ʻOtuá” (Molonai 7:12).

Mahalo ʻe fie maʻu ha tokoni mei he niʻihi kehé ke ke ngāue kau ki hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻoku ʻikai moʻui leleí. Ko e vave ange hoʻo maʻu e tokoní, ko e faingofua ange ia ke fakatupulaki ha mālohi ki he ngaahi tui hala ko ʻení. ʻOku ʻikai ke teitei tōmui ke maʻu e tokoni mo e poupou ʻokú ke fie maʻu ke tekeʻi atu e ngaahi tui ko ʻení.

Ko e Mahinoʻi Ho Tuʻunga Tāú

ʻOku ʻikai makatuʻunga ho tuʻunga tāú mei ha meʻa ʻoku hoko kiate koe, pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke fakatomala ʻi ha meʻa ne fakahoko atu ʻe ha taha kiate koe.

Kiate kinautolu naʻe ngaohikovia fakasekisualé, mahalo te mou ongoʻi ʻoku mou taʻemaʻa pe kuo mou maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá. “ʻOku ʻikai halaia ʻi ha angahala ʻa kinautolu ʻoku ngaohikovia fakasekisualé. … Kapau ko ha taha koe ne ngaohikovia, ʻiloʻi ʻokú ke taʻehalaia pea ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [tohitufa, 2011],36). ʻE ʻikai lava ke toʻo ho angamaʻá meiate koe ʻi he ngāue ʻa e niʻihi kehé.

ʻE ʻIkai Lava Ke Hōloa Ho Mahuʻingá

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te tau lava ʻo ʻiloʻi pea mahinoʻi ʻi he moʻui ko ʻení ʻa e ko hai ʻetau Tamai Hēvaní; ko hai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; ko hai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá; pea ko e hā hotau vā fetuʻutaki ki he Tamaí mo e ʻAló (vakai, Sione 15:1–5; Loma 8:16–17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:41).

Naʻe fakahā ʻe ‘Eleta D. Todd Christofferson, “ʻOku taʻe-fakangatangata ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea ʻe tuʻuloa ia ʻo lauikuonga” (“Nofomaʻu ʻi Heʻeku ʻOfá,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2016, 48). ʻOku finangalo e ʻOtuá ke tau ongoʻi ʻa e “ʻofa mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamalū, mo e taʻekona” (Kalētia 5:22–23). ʻI he mahino kiate koe ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koé, ʻe kamata ke mahino peá ke tui ki ho fuʻu mahuʻinga lahí.

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ʻo hoko ʻi he moʻuí ni, kau ki ai e ngaahi angafai ʻa e niʻihi kehé, ʻokú ne maʻu ha mālohi ke tukuhifo ho mahuʻingá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku ʻofa hoʻomou Tamai Hēvaní ʻiate kimoutolu-fakafoʻituitui. ʻOku ʻikai liliu ia. … ʻOku ʻi ai maʻu pē ia. ʻOku ʻi ai maʻu pē ia ʻi he taimi ʻokú ke loto mamahi pe fiefia aí, loto foʻi pe fakatuʻamelie aí. ʻOku ʻi ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻau ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke taau ke maʻu [ia] pe ʻikai. ʻOku ʻi ai maʻu pē ia” (“ ʻOku ʻOfa ʻa e Tamai Hēvaní ʻIate Koe,” Ensign pe Liahona, Fepueli 2014, 123–24).

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Siasí

Ngaahi Fakamatala Fekauʻakí

Paaki