Ngaohikoviá
Te U Lava Nai ʻo Falala Kiate Au Pē mo ʻEku Fakakaukaú?


“Te U Lava Nai ʻo Falala Kiate Au Pē mo ʻEku Fakakaukaú?” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá (2018).

Te U Lava Nai ʻo Falala Kiate Au Pē mo ʻEku Fakakaukaú? Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá

Te u lava nai ʻo falala kiate au pē mo ʻeku fakakaukaú?

ʻIo, te ke lava ʻo ako ke ke falala pē kiate koe. ʻOku angamaheni ʻaki e mole ʻa e falala ʻa kinautolu ne ngaohikoviá ki heʻenau fakakaukau pē ʻanautolú pe mole e loto-falalá ʻi heʻenau faituʻutuʻuní. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e loto-falala ʻokú ke fie maʻú ke falala pē kiate koe. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku ʻi ai ha solovaʻanga ki he loloto taha ʻo e siva ʻa e ʻamanakí, mo e lotofoʻi ʻe malava ke ke ongoʻí. ʻOku maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ko ʻení ʻi he mālohi liliu moʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻi he mālohi huhuʻi ʻo e Fakamoʻuí ke fakamoʻui kitautolu mei hotau fokoutua fakaelotó.” (“Tui, ‘Ofa, Ngāue,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2018, 47).

Ko e hā e ʻuhinga ʻoku faʻa faingataʻa ai ke falala ki hoʻo faituʻutuʻuní?

ʻOku faʻa fakahoko pe lea ʻaki ʻe he kau faihalá ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai moʻoni pe taʻetotonu ke fakamamahiʻi kinautolu ne ngaohikoviá mo feingaʻi ke nau fai e meʻa ʻoku nau fie maʻú. ‘Oku ui ʻeni ko e fakamālohi pe takitakiʻi atu. ʻI he feinga ʻa e taha faihalá ke maʻu hoʻo falalá, ʻoku ngalingali naʻá ke tui pe falala kiate ia. Mahalo te ke toki fakakaukau atu mo tui naʻá ke mei lava pē ʻo fai ha meʻa ke taʻofi ai ʻa e ngaohikoviá pea maluʻi koe, ʻa ia ʻe lava ke ne toe fakatupulaki e ongoʻi loto-veiveiuá. Mahalo pē te ke iku veiveiua ai ʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú mo hoʻo malava ʻo fai e ngaahi filí.

Mahalo ʻe ʻikai te ke falala ki hoʻo malava ʻo faituʻutuʻuni ki he fanga kiʻi ngāue fakaʻaho faingofuá. ʻE lava ke ope atu e taʻe-falala ko ʻení ki he ngaahi tuʻutuʻuni lalahi ange hangē ko e ngaahi vā fetuʻutakí pe ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻE lava ke fakalotosiʻi ʻeni pea mahalo te ke ongoʻi kuo siva e ʻamanaki kotoa ki haʻo toe lava ʻo falala pē kiate koe.

Ko Hono Toe Langa ʻo e Loto-Falalá ʻIate Koé

Te ke lava ʻo kamata langa e falala ʻiate koé ʻaki haʻo kamata ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua. ʻI he folofolá ʻoku tau lau ai: “ʻOku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (ʻAlamā 37:6).

ʻE lava ke toe maʻu hoʻo malava ʻo falala kiate koé ʻaki hono fakahoko ha fanga kiʻi fili faingofua. Hangē ko ʻení, ko hono fili ʻo ha meʻakai ke kai ʻi ha falekai. Te ke lava ʻo fakahoko ʻa e fili ko iá pea falala ko ha fili lelei ia. Tuʻu maʻu ʻi hoʻo filí pea fakamanatu kiate koe ʻoku ʻikai ha tali tonu pe hala, neongo kapau ne ʻikai ke ke ʻamanaki ʻe pehē.

Tali hoʻo ngaahi feinga ke faituʻutuʻuni pea haʻisia ki aí. ʻI hoʻo fakatupulaki hoʻo tuʻunga malava ʻo fakahoko ha fanga kiʻi fili īkí, te ke lava foki ʻo fai ha ngaahi fili lalahi mo mahuʻingamālie ange. Fakatokangaʻi hoʻo ngaahi ongó. ʻI hoʻo fai iá, te ke toe maʻu ha loto-falala lahi ange.

Mahalo te ke fie fakakaukau ki hoʻo ngaahi filí mo e ngaahi ola ʻe ala maʻú. ʻE lava tokoni atu ʻi he tuʻunga ko ʻení ha poupou ʻa ha kaungāmeʻa falalaʻanga. ʻE lava ke ne tokoni atu ke ke fakapapauʻi pe ko fē ʻa e ngaahi fili ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻingá mo e ngaahi fili mahuʻinga angé. ʻE lava foki ke toe fakapapauʻi atu ʻe ha kaungāmeʻa ʻoku SAI PĒ ke fai ha meʻa naʻá ke fili ke fai pea ʻe lava ke ke falala pē kiate koe.

ʻI hoʻo lalanga hoʻo falala kiate koé, te ke lava ʻo ako ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • ʻE lava ke ke falala ki hoʻo ngaahi ongó.

  • ʻE lava ke ke maʻu ha fakahā mo ha ueʻi fakalaumālie pē ʻaʻau.

  • ʻE lava ke tonu mo moʻoni hoʻo ngaahi fakakaukaú.

  • ʻOku mahuʻinga hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e tuí.

  • ʻOku ʻikai ke mahuʻinga ange ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻa e niʻihi kehé ʻia koe.

ʻE fie maʻu ha taimi ke ke maʻu ai e loto-falala kiate koe pē. Ko ha meʻa angamaheni pē ia. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo pehē, “[ʻE faifai pē pea] mou haohaoa ʻa kimoutolu” (“Koia Ke Haohaoa ʻA Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2017, 40–42). Naʻa mo e taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fehalaākí, ʻoku ʻuhinga e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke tau ako meiate kinautolu pea hokohoko atu e ngāue ke langa e loto-falalá mo e falalá.

ʻIkai ngata aí, ʻoku tau mohu tāpuekina ʻi he ngaahi tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku tokoni mai ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e totonú mei he halá. “Te tau aʻusia maʻu pē e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí. … ʻOku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakahā fakatāutahá ke tokoni ki heʻetau ngaahi fili mahuʻinga ʻo e moʻuí”(Robert D. Hales,“Ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 105). ʻOku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. ʻE lava ke fakatupulaki ʻe hono langa mo fakamālohia e falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí hoʻo loto-falala ke fekumi ki he takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Koló mo e Siasí

(ʻOku ʻikai faʻu, tauhi, pe puleʻi e niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo ʻoku fakataumuʻa e ngaahi naunau ko ʻení ke hoko ko ha ngaahi maʻuʻanga tokoni makehe, ka ʻoku ʻikai ke poupouʻi ʻe he Siasí ha kanoloto ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi tokāteliné mo e akonakí.)

Paaki