Ngaohikoviá
Talateú


“Talateú,” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá (2018).

“Talateú,” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá.

Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá

Ko e ngaohikoviá, ko hono liʻekina pe fakamamahiʻi ʻo e niʻihi kehé ʻi ha founga ʻokú ne fakatupu ai ha uesia fakaesino, fakaeloto, pe fakasekisuale. ʻOku fepaki ia mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fakahalaiaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tōʻonga ngaohikoviá ʻi ha faʻahinga founga pē.

“ʻI he tuʻunga ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai pē ke fakaoleoleʻi e ngaohikoviá ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē.” (Tohi Tuʻutuʻuni Fika 1: Kau Palesiteni Fakasiteikí mo e Kau Pīsopé [2010], 17.3.2.). ʻOku maumauʻi ʻe he ngaokoviá ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea toe maumauʻi foki mo e ngaahi lao ʻo e sosaietí. ʻOku finangalo e ʻEikí ke tau ngāue tokanga ʻaupito ke fakaʻehiʻehi mei he ngaohikoviá pea maluʻi mo tokoniʻi ʻa kinautolu kuo ngaohikoviá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke kātekina ʻe ha taha ʻa e tōʻonga ʻo e ngaohikoviá.

Kapau ʻoku lolotonga ngaokovia koe, pe naʻe ngaohikovia [koe] ʻi he kuohilí, ʻoku ʻikai totonu ke ke fehangahangai tokotaha mo ʻeni. Mahalo te ke ongoʻi puputuʻu, vaivai, manavahē, tuenoa, mā, pe ongoʻi ʻo hangē kuo mole ho mahuʻingá. “Manatu, ʻoku mahuʻinga lahi [ho laumālié] ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10), pea ‘okú ke “mahuʻinga tatau mo e tokotaha kotoa [pē] ʻi hono ʻaó.” (Sēkope 2:21). ʻE lava ke fakafehokotaki koe ʻe ha ngaahi kaungāmeʻa, fāmili, kau taki ʻo e Siasí mo ha niʻihi kehe ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe tokoni atu ke ke ongoʻi malu ka ke lava ʻo moʻui pea manatuʻi ho mahuʻingá. ʻOku ʻofeina koe, pea te ke lava ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí koeʻuhí ko ʻEne feilaulau fakaleleí.

Ne faʻu ʻa e fakamatalá ni ke tokonia ʻa kinautolu ne ngaohikoviá pea tokoniʻi e kau takí mo e niʻihi kehé ke nau ngāue fakaetauhi ki he fakafoʻituituí mo honau ngaahi fāmili ʻa ia ne uesia ʻe he ngaohikoviá. ‘Oku ʻi ai ha ngaahi foʻi lea makehe ʻoku fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻaki e kakai kuo nau aʻusia e ngaohikoviá. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea tokotaha kuo ngaohikoviá ʻi he uepisaiti ko ʻení, ke fakamatalaʻi ha taha pē kuó ne ʻosi aʻusia pe lolotonga aʻusia e ngaohikoviá.

ʻOku ʻomi ʻehe fakamatala ko ʻení ʻa e fakahinohino mo e maʻuʻanga tokoni ke:

  • Tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ngaohikoviá ke maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, tokoní, mo e fakamoʻuí.

  • Tokoni ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, pe niʻihi kehé ke fakatokangaʻi pea ʻiloʻi e meʻa ke fai ke maʻu ai ha tokoni maʻanautolu ne ngaohikoviá.

  • Tokoniʻí e mātuʻá ke nau talanoa ki heʻenau fānaú fekauʻaki mo e ngaohikoviá.

ʻE lava ke ke maʻu e ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he faifaleʻí mo e fakamatala maʻá e kau mēmipa fakataha alēlea fakauōtí ʻi he kaveinga ʻo e ngaohikoviá ʻi he CounselingResources.org.

ʻOku totonu ke fakakaukauʻi ʻe he kau takí ha founga ke fakapapauʻi ai ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau mēmipá ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. ʻOku poupouʻi ʻa e kāingalotú mo e kau takí ke nau ako fekauʻaki mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalotofonua falalaʻanga ki hono tokonia ʻo e palopalemá mo e tokoni taimi lōloá.

Paaki