Ngaohikoviá
ʻE Tokoniʻi Fēfē Au ʻe he Fakamoʻuí ko ha Tokotaha Ne Ngaohikovia?


“ʻE Tokoniʻi Fēfē Au ʻe he Fakamoʻuí ko ha Tokotaha Ne Ngaohikovia?” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá (2018)

“ʻE Tokoniʻi Fēfē Au ʻe he Fakamoʻuí ko ha Tokotaha Ne Ngaohikovia?” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá

ʻE tokoniʻi fēfē au ʻe he Fakamoʻuí ko ha tokotaha ne ngaohikovia?

ʻE malava ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafiemālieʻi mo fakamoʻui koe. Naʻe aʻusia ʻe he Fakamoʻuí hotau mamahí, faingataʻaʻiá, ʻahiʻahí, ngaahi vaivaí, mo e faʻahinga mahaki kotoa pē (vakai, ʻAlamā 7:11–12). ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoni, poupou, fakamoʻui, pea fakafiemālieʻi koe ʻi ho faingataʻaʻiá. Te ne malava ʻo toʻo atu hoʻo faingataʻaʻiá mo e mamahí.

Tui ʻe Malava ʻe he Fakamoʻuí ʻo Tokoniʻi Koe

Mahalo te ke fifili ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha ne ngaohikovia, pe ʻe founga fēfē ha tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí. Mahalo te ke fakakaukau ko e feilaulau huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu pē ʻoku faiangahala mo fie maʻu ke fakatomala. ʻOku ʻikai ko ho foʻui ʻa hono ngaohikovia koe, pe fie maʻu ke maʻu ha fakamolemole ki he ngaahi tōʻonga kuo fakahoko ʻe ha tokotaha kiate koe. ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he Fakamoʻuí? Koeʻuhí ko ʻEne feilaulaú, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku foua ʻe he tokotaha kotoa pē. Neongo mahalo he ʻikai ke tau ʻilo pau ʻa e founga ne malava ai ʻa e Fakamoʻuí ke ongoʻi kotoa ʻetau ngaahi mamahí, te tau malava ʻo maʻu ʻa e tui ʻokú Ne ʻafioʻi e tangata, fefine, mo e fānau kotoa ʻi ha founga haohaoa (vakai, 2 Nīfai 9:21). Te ne malava ʻo ʻomai e nonga mo e mālohi ke laka atu ki muʻa.

Te ke malava ʻo fekumi ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí pea falala te Ne tokoniʻi koe.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá,

“Ne ʻikai mamahi pē ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí pē ko ʻetau ngaahi angahalá mo e angakoví—ka koeʻuhí foki ko ʻetau mamahi fakaesinó mo e faingataʻaʻiá, vaivaí mo e tōnounoú, ʻetau loto ilifiá mo e hohaʻá, siva e ʻamanakí mo e loto foʻí, meʻa ʻoku tau fakaʻiseʻisa mo fakatomala aí, ʻetau loto mamahí mo e loto hohaʻá, ngaahi fakamaau taʻe totonu mo ʻikai potupotutatau ʻoku tau aʻusiá pea mo e ngaahi faingataʻaʻia fakaeloto ʻoku hoko mai kiate kitautolú.

“ʻOku ʻikai ha mamahiʻia fakaesino, kafo fakalaumālie, faingataʻaʻia ʻo e lotó pe loto mamahi, mahaki pe vaivai te tau fehangahangai mo ia ʻi he matelié ne teʻeki ai tomuʻa aʻusia ʻe he Fakamoʻuí. Mahalo pē ʻi ha momeniti ʻo e loto-foʻí te tau kaila ai ʻo pehē, ʻʻOku ʻikai ʻiloʻi ia ʻe ha taha. ʻOku ʻikai mahino ia ki ha taha.’ Ka ʻoku ʻafioʻi mo mahino lelei ia ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá he naʻá Ne tomuʻa ongoʻi pea fuesia ʻetau ngaahi kavenga fakafoʻituituí. Pea koeʻuhí ko ʻEne feilaulau taʻefakangatangata mo taʻengatá (vakai, ʻAlamā 34:14), ʻoku mahino lelei kiate Ia pea lava ke mafao mai Hono toʻukupu ʻaloʻofá kiate kitautolu. Te Ne lava ʻo ala atu, ueʻi, tokoniʻi, fakamoʻui, pea fakamālohia kitautolu ke tau lava ʻo fai ha meʻa lahi ange he meʻa te tau malavá pea tokoniʻi kitautolu ke tau lava ʻo fai ha meʻa he ʻikai ke tau teitei lava ʻo fai kapau te tau fakafalala ʻataʻatā pē ki hotau mālohí” (“Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Ngaahi Kavengá,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 89–90).

ʻOku maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi ke tokoniʻi mo fakamoʻui koe, kapau te ke fakaʻatā Ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te Ne toʻo ʻa e ngaahi mafasiá pea ʻi he taimi ʻe niʻihi te Ne tokoniʻi koe ke ke “kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá, ʻi he ʻamanaki mālohi ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te mou mālōlō ai mei homou ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē” (ʻAlamā 34:41). Neongo mahalo te ke kei ongoʻi ʻa e mamahí, heʻikai te ke fua tokotaha pe ia.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Semisi E. Fausi, : “ʻOku ʻikai totonu ke feinga ʻa e tokotaha laveá ʻiate ia pē ke fua ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻe hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻo ‘tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí’ [ʻAlamā 7:12]. Te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fua ʻetau ngaahi kavengá. ʻOku fuʻu mamahi mo loloto e ngaahi lavea ʻe niʻihi, he ʻikai sai taʻe ʻi ai ha tokoni mei ha mālohi māʻolunga ange pea ʻamanaki atu ki ha fakamaau totonu mo ha toe fakafoki ki he tuʻunga haohaoá ʻi he moʻui kahaʻú. Ka ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi ʻa e vaivai ke mālohi ange, he kuó ne kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē te tau ongoʻi pe hoko mai kiate kitautolú. Te Ne lava ʻo tokoniʻi ʻa e vaivaí ke nau mālohi. Kuó Ne ongoʻi fakataautaha kotoa ia. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻetau mamahí pea fononga fakataha mo kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻa tahá” (“The Atonement: Our Greatest Hope,” Ensign, Nov. 2001, 20).

Fakaʻaongaʻi e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí

Te ke malava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tokoni mo e mālohi faifakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hoʻo lotu moʻoni mo fakamātoato ki he Tamai Hēvaní ki ha nonga, fiemālie, mo e fakamoʻui. Te ke malava foki ʻo fakahoko ʻeni ʻaki hoʻo ako lahi ange kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe fā te tau lava ʻo fai ke “tohoakiʻi mai ki heʻetau moʻuí e mālohi hotau ʻEiki mo e Pule ko Sīsū Kalaisi.” Naʻá ne faleʻi kitautolu ke:

  1. Ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí.

  2. Fili ke tui mo muimui kiate Ia.

  3. Fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú.

  4. Kakapa hake kiate Ia.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni, “Ko e lahi ange ʻetau ʻilo ki he ngāue mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí—ko e lahi ange ia e mahino kiate kitautolu ʻEne tokāteliné mo e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú—ko e lahi ange ia ʻetau ʻilo te Ne lava ʻo ʻomi ʻa e mālohi ʻoku tau fie maʻu ki heʻetau moʻuí” (vakai, “Ko Hono Tohoakiʻi Mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 39–41).

ʻOku Faʻa Ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Niʻihi Kehé

Neongo ʻa hono ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e nongá mo e fiemālié ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú Ne faʻa fakaafeʻi e kakai kehé ke tokoniʻi kitautolu foki. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻa e moʻoni ko ʻení ʻo pehē: “ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne tokaimaʻananga mai. Ka ʻokú Ne faʻa feau ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻo fakafou mai ʻi ha taha kehe” (“Small Acts of Service,” Ensign, Dec. 1974, 5).

Mahalo te ke ongoʻi tuenoa ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha ne ngaohikovia. ʻI hoʻo lotu ki he Tamai Hēvaní, kole kiate Ia ke ke malava ʻo ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku fie tokoni atu ai ʻa e kakaí. Pea ke tali ʻi he loto fakatōkilalo ke tokoniʻi koe ʻe he niʻihi kehé ʻi he ngaahi founga iiki mo faingofua. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e tokotaha ko ʻení ko ha tangata pe fefine ngāue fakaetauhi, ko ha hoamali pe mēmipa kehe ʻo e fāmilí, pe ko ha takimuʻa faka-Siasi (vakai, “Where can I turn for support?”). Tuku ke nau tokoni ʻi hono fakafehokotaki koe mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé ki hono maluʻi mo fakamoʻui, kau ai ʻa e ngaahi tokoni fakaemoʻuileleí, kau fai faleʻi fakapalofesinalé mo e kau takimuʻa faka-Siasí. ʻI hoʻo fakatahaʻi ʻa e ngaahi poupou fakalaumālié mo e ngaahi tokoni fakapalofesinalé, te ke kamata ke maʻu ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻuí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni mei he Koló mo e Siasí

Ngaahi Talanoa Fekauʻaki

Paaki