Mataupu 11
2 Nifae 17–24
Folasaga
E ala mai i se faasologa o ni faaaliga maoae, na aoao ai Isaia i le soifua mai o le Faaola ma le Afio Mai Faalua, o tulaga i le lalolagi i aso amuli, o le oo mai o le filemu ma le olioli i le Meleniuma, ma le toilalo popo o le fili. O nei faaaliga na tusiaina e tusa ma “valoaga a tagata Iutaia” (2 Nifae 25:1), na ta’u mai ai foi mea o le a oo mai i taimi o Isaia. E ui o loo fesoasoani ia faaaliga ia i tatou e malamalama ai i tulaga o aso o Isaia, e mafai ona e fesoasoani atu i tamaiti e taulai atu i lo latou taua i aso e gata ai. E mafai ona tatou faitau i ai ma le talitonu atoatoa o loo i ai savali mo i tatou i aso amuli—savali o lapataiga, filemu, ma le faamoemoe.
O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae
-
Na soifua mai Iesu Keriso e nofotupu o le Alii o le Filemu (tagai i le 2 Nifae 17–18; 19:1–7).
-
O le a faaumatiaina e amioleaga i le Afio Mai Faalua (tagai i le 2 Nifae 19:8–21; 20).
-
O le a matua faatoilaloina le fouvale o Satani i le Atua (tagai i le 2 Nifae 24).
Fautuaga mo le Aoaoga
2 Nifae 17–24. Na Valoia e Isaia le Soifua mai o le Faaola ma le Afio Mai Faalua
Valaaulia tamaiti e sue a latou tusitusiga paia i le 2 Nifae 17. Faamalamalama atu o loo i ai i le 2 Nifae 17–24 ia valoaga na tuuina mai e le Alii e ala mai ia Isaia. O nei valoaga e faatatau i taimi o Isaia faapea ma aso e gata ai. Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i lenei manatu faavae, valaaulia i latou e faitau le faamatalaga lenei o loo i itulau 81–82 i le tusi lesona a tagata o le vasega: o le folasaga i le mataupu 11, o le aotelega ma le talaaga o le 2 Nifae 17–24, ma le saunoaga a Elder Dallin H. Oaks.
Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama i le faatatauga i aso e gata ai o valoaga a Isaia, fai i ai e faitau le ulutala o le mataupu mo le 2 Nifae 17–24 (atonu e te manao e faailoa i tamaiti o Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na tusiaina ulutala o mataupu i le Tusi a Mamona). Fautuaina i latou e vase lalo o aitema e faatatau i valoaga e uiga i le soifua mai o Iesu Keriso ma le Afio Mai Faalua. Fai i tamaiti e sue mai tau lava o se manatu se tasi mai ulutala o mataupu taitasi ma faasoa mai mea ua latou maua. O a latou tali atonu e aofia ai mea nei:
-
O le a soifua mai Iesu Keriso (mataupu 17).
-
O le a avea o Ia ma maa e tausuai ai e amioleaga (mataupu 18).
-
O le a avea o Ia ma Alii o le Filemu (mataupu 19).
-
O le a faaumatiaina e amioleaga i le Afio Mai Faalua (mataupu 20 ma le 23).
-
O le a sii i luga e le Alii se tagavai e faapotopoto ai Isaraelu (mataupu 21).
-
O le a vivii tagata uma i le Alii i le Meleniuma (mataupu 22).
-
O le a olioli Isaraelu ua faapotopotoina i le malologa ma le filemu i le taimi o le Meleniuma (mataupu 24).
Tuu atu lau molimau i le soifua mai o le Faaola ma le Afio Mai Faalua faapea ai ma Lana galuega tele i aso e gata ai.
2 Nifae 17–18; 19:1–7. Na Soifua Mai Iesu Keriso ina ia Nofotupu o le Alii o le Filemu
Fai i tamaiti e lisi mai le tele o suafa ua faamatalaina ai Iesu Keriso latou te iloa. Tusi a latou tali i luga o le laupapa. Atonu e te manao e uunaia i latou e vaai faavave i itulau 240–58 i le Taiala Autu e iloa ai le tele o suafa ma matafaioi a Iesu Keriso. A maea ona faasoa mai e tamaiti a latou tali, valaaulia i latou e faitau le 2 Nifae 17:14. Faaopoopo atu le suafa Emanuelu i le lisi i luga o le laupapa, pe li’o foi pe afai ua i ai. Fai i tamaiti pe latou te iloaina le uiga o lenei suafa. Afai e le iloa e se tasi le uiga, valaaulia i latou e faitau le faauigaga o le upu Emanuelu i le Bible Dictionary po o le itulau 86 i le tusi lesona a tagata o le vasega.
-
O le a le uiga o le suafa Emanuelu?
O le taua silisili o lenei valoaga o loo maua i le Feagaiga Fou, i le Mataio 1:18–25. Fai i tamaiti e faitau lenei mau.
-
Na faapefea ona faataunuuina le valoaga a Isaia e uiga ia Emanuelu?
-
O anafea na e vaai ai i le moni o le Alii o Emanuelu, po o le “ua ia i tatou le Atua,” i lou olaga?
2 Nifae 19:6–7 o se tasi lea o valoaga e silisili ona lauiloa e uiga i le Faaola. Faitau le mau lenei i le vasega. Faasino atu o loo i ai i le fuaiupu 6 ia suafa e lima mo Iesu Keriso.
Tusi ia suafa e lima i luga o le laupapa. Vaevae le vasega i vaega e lima. Tofi vaega taitasi e mafaufau totoa i se tasi o ia suafa. Fai atu ia i latou e talanoaina ia faataitaiga o auala na faataunuuina ai e Iesu Keriso nei matafaioi i le taimi o lana galuega faalelalolagi, le ala o loo Ia faataunuuina ai nei matafaioi i le taimi nei, ma le ala o le a Ia faaauau ai ona faataunuuina nei matafaioi i le taimi o le Meleniuma. Fai atu i vaega taitasi e tofia se sooupu e otooto mai a latou faaiuga mo le vasega atoa.
-
E mafai faapefea e lo tatou malamalama i le faatinoga e Iesu Keriso o nei matafaioi ona aafia ai le auala o loo tatou ola ai?
Pe a lava se taimi, Fai i tamaiti e tauloto le fuaiupu 6.
Tau atu i tamaiti le alofa o loo e lagonaina mo le Faaola ma faamanuiaga o loo e mauaina i aso taitasi ona o Ia. Atonu foi e te manao e valaaulia tamaiti e faasoa mai o latou lagona i lenei mataupu.
2 Nifae 19:8–21; 20. O Le A Faaumatiaina E Amioleaga i le Afio Mai Faalua
Valaaulia tamaiti e faitau (pe toe faitau) le ulutala o le mataupu mo le 2 Nifae 20. O lenei mataupu e aofia ai le valoaga a Isaia o le a faaumatia ia Asuria—o se valoaga ua maea ona faataunuuina (tagai Bible Dictionary, “Assyria and Babylonia,” 615–16). Peitai, ina ua vavalo atu Isaia e uiga i le faatafunaga o Asuria, sa ia vavalo atu foi i le faatafunaga o e amioleaga i aso amuli. Faamanatu atu i tamaiti le taua o faailoga i le malamalama ai i valoaga anamua (tagai i le mataupu 10 i lenei tusi lesona).
Faamalamalama atu i aso o Isaia, na vaeluaina ai le aiga o Isaraelu i ni malo se lua. O ituaiga o Iuta ma Peniamina, sa faamautu i le aai o Ierusalema, ma faatuina ai se malo lea na lauiloa o Iuta. Sa avea Isaia ma se vaega o lena malo. O isi ituaiga e sefulu na faatuina se malo i matu, na faamautu i le aai o Sekema, lea sa i ai i Samaria. Na lauiloa i latou o le malo o Isaraelu. Na lauiloa foi i latou o Efaraima, o le ituaiga na sili ona toatele ia i latou. I le taimi lava lea na faateleina ai le malosi o le malo o Asuria. (Tagai i le Bible Dictionary, itulau 637–39 mo se siata o loo faaalia ai nisi o talafaasolopito o malo o Iuta ma Isaraelu.)
Tuu i luga o le laupapa ia ulutala ma mau faasino nei, ae aua le tuua i ai tali ua faanumeraina i koluma taitasi.
Malo o Isaraelu |
Asuria |
---|---|
|
|
Vaevae tamaiti i ni vaega se lua. Fai atu i le tasi vaega e suesue ia fuaiupu i le koluma muamua ma vaavaai mo agasala a le malo o Isaraelu. Fai atu i le isi vaega e suesue ia fuaiupu i le koluma lona lua ma vaavaai mo agasala a tagata Asuria. Pe a maea le taimi na tuuina atu, valaaulia tamaiti e tusi a latou tali i luga o le laupapa. O tali e mafai ona maua o loo faaalia i luga.
Faamalamalama atu ina ua mavae le silia o le 200 tausaga o le amioleaga, na faatoilaloina e Asuria ia ituaiga e sefulu i le malo o Isaraelu, lea na latou ave faatagataotaua ai le tele o tagata i Asuria. O na ituaiga e sefulu ua lauiloa nei o ituaiga e sefulu ua leiloloa.
Na puapuagatia foi tagata Asuria ona o taunuuga o a latou amioleaga. E ui lava o i latou o ni tagata malolosi, ae lei mafai lava ona latou fausiaina se malo tumau, ma na mulimuli ane faatoilaloina i latou e tagata Metai ma Papelonia.
Toe faasino atu i le siata i luga o le laupapa. Fai atu fesili nei e fesoasoani ai i tamaiti ia malamalama i le uiga o lapataiga faavaloaga a Isaia i aso e gata ai:
-
O a auala ua faamaonia ai nei mea leaga i le asō?
-
E mafai faapefea ona tatou tetee atu i nei uiga leaga?
Fesoasoani i tamaiti ia malamalama po o a taunuuga o le a oo i ai nei mea leaga i aso amuli i le tofiaina lea o ni tamaiti se toaono e faitau mai fuaiupu nei: 2 Nifae 20:16, 17, 23, 26, 33, 34. Valaaulia tamaiti e mulimuli i a latou tusitusiga paia ma matau upu ia e faamatala ai faamasinoga na valoia.
-
O a ituaiga o faamasinoga ua poloaia e le Alii mo e amioleaga i aso amuli? (Oge, susunuina, sasa, faatafunaga, faamata’uina, vavaeeseina po o le aveesea, o le pa’ū o malo.)
Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 20:20–22. Ona ia taulai atu lea o le gauai o tamaiti i le fuaitau “faalagolago” i le fuaiupu 20.
Faamalamalama o lenei mau, o le upu faalagolago o lona uiga o le pipii atu i se mea ua avea o se faavae po o le tuu atu o le faalagolago po o le faatuatuaga i se mea po o se tasi. Tuu atu i le tamaitiiti lava lea e tasi e toe faitau ia fuaiupu 20–22, e suitulaga i ai se tasi o nei faauigaga i le fuaitau “faalagolago.”
-
E faapefea ona fesoasoani lenei faamaninoga ia te oe e malamalama ai i nei fuaiupu?
-
O le a le mea na aoao mai e Isaia e uiga i le aloese mai le leaga ma sao ai i faamasinoga e oo mai?
-
O le a le mea ua tuuina mai e le Alii i o tatou aso e fesoasoani ai ia i tatou e “faalagolago” ia te Ia?
2 Nifae 21. O le Pogai, La Laau, ma le Aa o Iese
Mo faamatalaga aoga i lenei mataupu, tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113 ma itulau 88–89 i le tusi lesona a tagata o le vasega.
2 Nifae 22. O Le A Avea le Meleniuma ma Tausaga e Afe o le Filemu ma le Olioli
Fai i tamaiti e faitau (pe toe faitau) le ulutala o le mataupu mo le 2 Nifae 22, lea e faamalamalama mai ai o le mataupu lea e faatatau i le Meleniuma. O loo aofia ai i le mataupu ia le faailoaga o le loto faafetai. Tuu atu i tamaiti e faitau le leoa le 2 Nifae 22.
-
E tusa ai ma fuaiupu 4–6, o le a le mea o le a tautala i ai ē amiotonu i le taimi o le Meleniuma?
Faasino atu e oo lava pe a mavae ia mea matautia e tutupu ia o le a muamua atu i le Afio Mai Faalua (tagai i le MFF 45:33, 39–42; 88:87–91; 133:49), o le a viia lava e tagata le Alii mo Lona lelei ma le alofa agalelei (tagai i le 2 Nifae 22:1–2; MFF 133:40–52).
-
E tusa ai ma fuaiupu 1–2, o le a le mea e fai e le Alii lea o le a taitai atu ai tagata e vivii atu ia te Ia i le taimi o le Meleniuma?
Tuu atu lau molimau i le moni o le latalata mai o le Meleniuma ma le auala e mafai ai ona tatou tulimatai atu i lena taimi ma le olioli.
2 Nifae 24. O Le A Matua Faatoilaloina le Fouvale o Satani i le Atua
Tuu le siata lenei i luga o le laupapa, ae aua ne’i tusia ia faamatalaga i le koluma lona lua:
O le Alii o le a: | |
---|---|
I ai le alofa mutimutivale i Lona nuu. | |
Aumaia Lona nuu i o latou nuu o le folafolaga. | |
Tuu atu i Lona nuu le malologa mai faanoanoaga, fefe, ma le nofopologa. | |
Faamutaina le malosi o e amioleaga. |
Tuu atu i tamaiti e faitau le leoa le 2 Nifae 24:1–8, ma vaavaai mo mea o le a faia e le Ali mo Lona nuu i aso amuli. Pe a maea le taimi na tuuina atu, talanoaina ia fuaiupu, Fai i tamaiti e faasoa mai mea ua latou iloa. Tusi i le laupapa mea na matau e tamaiti. O tali e mafai ona maua o loo faaalia i luga.
Valaaulia tamaiti e faitau le 2 Nifae 24:12–20, vaavaai mo le taunuuga mulimuli o Lusifelo.
-
E tusa ai ma le valoaga a Isaia, o le a le mea o le a tupu ia Satani?
-
O a amioga na mafua ai ona tuliesea Satani mai le muai olaga?
Faasoa atu lou loto faafetai mo le malamalama o le a manumalo le Alii ae o le a faataoilaloina ia taumafaiga a satani. E mafai foi ona e valaaulia tamaiti e faasoa mai a latou molimau.