Inisitituti
Mataupu 54: Moronae 7


Mataupu 54

Moronae 7

Folasaga

Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o le uunaiga amiotonu e tuu atu ai le “ola ma le aia i galuega a lē talitonu” (Pure in Heart [1998], 16). Na aoao mai foi e Mamona le taua o le galue i se faamoemoega amiotonu. Na ia aoao mai e i ai se eseesega i le va o le fai o le lelei i se faamoemoega moni ma le tau lava ina faatino. E ala mai i aoaoga a Mamona, e mafai ona tuputupu ae ai tamaiti i o latou malamalamaaga o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa moni e tatau ona taiala ai a latou faatinoga uma.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • O o tatou faamoemoega e taua i le Atua (tagai i le Moronae 7:5–11).

  • O mea uma e faaosofia i tatou e fai le lelei e sau mai le Atua (tagai i le Moronae 7:12–19).

  • O le faatuatua ia Keriso e fesoasoani ia i tatou e “fetagofi atu i mea lelei uma lava” (tagai i le Moronae 7:19–32).

  • “E le uma le alofa” (tagai i le Moronae 7:44–48).

Fautuaga mo le Aoaoga

Moronae 7:3–4. O Soo o Iesu Keriso e Savavali i le Agamalu ma Isi

Faamalamalama atu o loo i ai i le Moronae 7 ia aoaoga a Mamona, le tama o Moronae. Fai atu i tamaiti e faitau le Moronae 7:3–4 ma faatusatusa i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:23.

  • Na faapefea ona iloa e Mamona o tagata o le Ekalesia i ona aso o ni “soo agamalu o Keriso”?

Tusi le savali i le agamalu i luga o le laupapa.

  • O le a le uiga o lenei fuaitau ia te oe?

Valaaulia tamaiti e faasoa mai ni faataitaiga na latou vaaia o ni tagata o le Ekalesia o loo savavali i le agamalu ma isi.

Moronae 7:5–11. O o Tatou Faamoemoega e Taua i le Atua

Faasoa atu le suesuega lenei: E toalua ni alii i se korama a toeaina na atoa se aso o fesoasoani atu i se tina ua maliu lana tane e faamama ma toe faaleleia lona fale. O le alii muamua na ala ona auauna atu ona sa tofi o ia e lona peresitene o le korama ia faia. E ui lava na maua foi e le alii lona lua le tofiga mai le peresitene o le korama, ae o le mafuaaga autu o lona fesoasoani atu ona sa ia vaaia isi o loo manaomia se fesoasoani ma manao ai ma le faamaoni e fesoasoani atu.

  • E ui lava na tutusa le taimi na faaalu e alii uma e toalua e auauna atu ai, ae aisea o le a eseese ai le taua o a la auaunaga i le Atua faapea ma i laua lava ia?

  • Aisea e taua ai o tatou faamoemoega?

Ina ia faamanino lenei mataupu faavae, atonu e te manao e faasoa atu le tala a Peresitene Marion G. Romney o loo i le itulau 411 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le Moronae 7:5–11. A o latou faitauina, tusi i luga o le laupapa le O le a le mea o aoao mai e Mamona? Pe a maea le latou faitauga, taitai se talanoaga puupuu e uiga i lenei fesili. Ia mautinoa o lena vaega o le talanoaga o loo taulai atu i o tatou faamoemoega e ala ai ona foai atu meaalofa pe faia se auaunaga.

Valaaulia tamaiti e mafaufau le leoa i taimi na latou tuuina atu ai ni meaalofa, tuu atu ni auaunaga, tatalo, pe usiusitai i poloaiga ma le faamaoni. Ona valaaulia lea o i latou e faatusatusa na aafiaga i taimi na latou faia ai na mea e aunoa ma le faamaoni.

  • Aisea e faia ai e o tatou faamoemoega se eseesega pe a tatou tuu atu se meaalofa po o se auaunaga?

Moronae 7:12–19. O Mea Uma e Faaosofia i Tatou e fai Mea Lelei e mai le Atua

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le Moronae 7:12–19 ma faailoga faataitaiga taitasi o le upu lelei ma le leaga. Tusi ulutala nei i luga o le laupapa: E mai le Atua ma le E mai le Tiapolo. Ona tuu atu lea i tamaiti e toe faitau le Moronae 7:13, 16–17, saili mo apoapoaiga a Mamona i le auala tatou te iloa ai pe o se mea mai le Atua po o se mea mai le tiapolo (manatua o le Moronae 7:16–17 o se mau tauloto ). Tusi tali a tamaiti i luga o le laupapa, e pei ona faaalia i luga o le siata.

E mai le Atua

E mai le Tiapolo

Valaaulia ma faatosina e fai pea le lelei

Faatauanau e fai le leaga

Valaaulia e alofa i le Atua

Faatauanau e aua nei talitonu ia Keriso

Valaaulia e auauna atu i le Atua

Faatauanau e aua nei auauna i le Atua

Faatauanau ia talitonu ia Keriso

Faatauanau ia faafitia Keriso

Taiala tamaiti i se talanoaga e uiga i auala e faaaoga ai nei upumoni i o latou olaga. Atonu e aoga nei fesili:

  • E faapefea ona fesoasoani le Malamalama o Keriso ia faamasino atu ma le amiotonu ma sailiili ma le filiga mo mea e lelei? (Ina ia mautinoa ua malamalama tamaiti i le Malamalama o Keriso, atonu e te manao e fai atu ia i latou e iloilo le faamatalaga mo le Moronae 7:12–19 o loo i itulau 411–12 i le tusi lesona a tagata o le vasega.)

  • I le konafesi aoao na sei mavae atu nei, o a ni apoapoaiga na tatou maua sa faatauanauina ai i tatou e fai le lelei?

  • O a nisi o auala na fesoasoani mai ai ni uo ia te oe ia alofa ma auauna atu i le Atua?

Ina ia faamanatu atu i tamaiti e faapea e saili mai le Atua e fesoasoani ia i latou, faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Tatou amata i le mea ua tatou iloa. O le lelei e mai le Atua; o le leaga e mai le tiapolo. [Tagai i le Moronae 7:12.] Ae peitai, e le tutusa le malolosi o ‘au o loo fetauai i le lalolagi. Ua i le faaao o mea uma e lelei le Keriso. …

“Ae i le isi itu, o le tiapolo, ‘e faaoleole i tagata ia faia le amioleaga.’[Moronae 7:17.] ‘[Ua] pau ifo o Ia ai le lagi, … [ua] malaia e faavavau,’ [2 Nifae 2:18] ma ua galue nei ‘ia malaia tagata uma e pei o ia lava.’ [2 Nifae 2:27.] O ia o le pepelo ma le toilalo. [Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:25; tagai foi i le Bible Dictionary, “Devil,” 656.]

“E le mafai ona faatusalia le mana o le Faaola ma le mana o le tiapolo. … Ae peitai, i luga o lenei fogaeleele, ua maua ai le avanoa mo faatosinaga a le tiapolo, e tuu mai ai le avanoa e filifili ai i le va o le lelei ma le leaga” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 2005, 50; po o le Liahona, Me 2005, 46–47).

  • Aisea e taua ai le manatua e sili atu le mana o Keriso nai lo le mana o le tiapolo?

Moronae 7:19–32. O Le Faatuatua ia Keriso e Fesoasoani ai ia i Tatou ia “Fetagofi atu i Mea Lelei Uma Lava”

Faamalamalama atu e masani lava ona aoao mai tusitusiga paia i mea fai soo. Tuu atu i tamaiti e faitau vave i le Moronae 7:19–21, saili mo le apoapoaiga o loo ta’ua soo. (O le apoapoaiga o le “fetagofi atu i mea lelei uma lava.”)

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia iloa mea e mafai ona latou aoaoina mai le apoapoaiga “fetagofi atu i mea lelei uma lava,” tusi le fetagofi atu ma le pai atu i luga o le laupapa. Fai atu i se tamaitiiti e sau i luma o le vasega. Tuu se kopi o le Tusi a Mamona i luma o le tamaitiiti. Ona fai atu lea i le tamaitiiti e faailoa mai le eseesega i le va o le [tago] atu i se mea lelei ma le pa’i atu i se mea lelei.

  • E faapefea ona fesootai atu lenei mea i fuaiupu faatoa uma nei ona tatou suesueina? O le a sou manatu i le uiga ia “fetagofi atu” o loo i le mau?

Uunaia tamaiti ia mulimuli i le apoapoaiga a Mamona ma ia moni le “fetagofi atu i mea lelei uma lava.”

Fai atu i tamaiti e faitau le Moronae 10:30. Faamamafa atu i lenei fuaiupu, na apoapoai mai ai Moronae ia i tatou “ia o mai ia Keriso” ma “fetagofi atu i mea lelei uma lava.”

Tuu atu i tamaiti e faatusatusa le Moronae 10:30 ma le Moronae 7:20. Fai atu i se tamaitiiti e faitau le Moronae 7:20. (Atonu e te manao e faamatala atu e faapea a o fautuaina i tatou e fetagofi atu i mea ia e lelei, ua lapataiina foi i tatou ina ia aua nei o tatou pai atu i mea e leaga.)

  • E faapefea e le faatuatua ia Keriso ona fesoasoani ia i tatou e fetagofi atu i mea lelei ma aloese ai mai le leaga?

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le Moronae 7:22–25.

  • A aunoa ma Iesu Keriso ma Lana Togiola, aisea la o le a le mafai ai ona tatou maua soo se mea lelei? (A o talanoaina e tamaiti lenei fesili, atonu e te manao e tuu atu ia i latou e faitau le Alema 22:13–14.)

  • E faapefea e lenei upumoni ona faatosinaina ou lagona e uiga i le Faaola ma Lana Togiola?

Tusi numera o fuaiupu nei i luga o le laupapa, aua le tuua i ai upu o loo i puipui:

  • 22, 25 (agelu)

  • 23 (perofeta)

  • 25 (tusitusiga paia ma le faatuatua)

  • 26 (tatalo)

  • 28 (faatuatua)

  • 32 (o le Agaga Paia)

Fai atu i tamaiti e faitau ia fuaiupu o loo i le Moronae 7, saili mo faamanuiaga ua tuu mai e le Alii ina ia mafai ai ona tatou o mai ia te Ia ma “fetagofi atu i mea lelei uma lava.” Tusi tali a tamaiti i luga o le laupapa. O tali e mafai ona maua o loo i puipui i le lisi o i luma.

  • Na faapefea ona fesoasoani nei faamanuiaga ia te oe e sau ai ia Keriso?

Moronae 7:27–39. E Lei Mavae Le Aso o Vavega

Fai atu i tamaiti e lisi mai vavega na latou faitau i ai i tusitusiga paia. Atonu e te manao e tusi a latou tali i luga o le laupapa.

  • E faapefea ona e taliina le fesili o loo i le Moronae 7:27?

  • O a nisi o vavega na e molimauina?

  • I le Moronae 7:31, o a ni mafuaaga na tuu mai e Mamona i le pogai e faaali mai ai agelu i tagata? (Ina ia valaau atu ia i latou ia salamo, ia faia galuega o feagaiga a le Tama, ma ia aoao atu “ia ipu filifilia a le Atua.”)

Faamalamalama atu i le Moronae 7:32–34, o loo faailoa mai ai e Mamona ni vavega patino e mafai ona maua e i tatou taitoatasi. Fai atu i tamaiti e faailoa mai nei vavega. (O tali e mafai ona aofia ai le taitaiga a le Agaga Paia, le faataunuuga o feagaiga, le mana e faia ai soo se mea e finagalo i ai le Alii, salamo, ma le faaolataga.)

  • E faapefea ona ofoofogia nei faamanuiaga?

Tuu atu i tamaiti ia taitoalua ma faitau le Moronae 7:29–35. Fai atu ia i latou e galulue faatasi e sue le faagasologa na faaaogaina e le Alii e aumai ai vavega o le faaolataga ia i tatou. Pe a maea le taimi, tuu atu i tamaiti e faasoa mai a latou tali i le vasega atoa. A o latou faia lena mea, fai atu i se tamaitiiti e tusi se aotelega o le faagasologa i luga o le laupapa. Atonu e tali foliga i se mea faapenei:

E auauna atu agelu ia i latou e malolosi le faatuatua—o ipu filifilia a le Alii (tagai i fuaiupu 29–31).

O nei tagata ua saunia e tuu atu se molimau ia Keriso i isi (tagai i le fuaiupu 31).

Ua saunia le ala mo le toatele o fanau a le Tama Faalelagi e maua ai le faatuatua (tagai i le fuaiupu 32).

Tatou te salamo, o mai ia Keriso, papatisoina, ma maua le faatuatua ina ia mafai ai ona faaolaina i tatou (tagai i le fuaiupu 34).

  • E mafai faapefea e lau molimau ona fesoasoani i isi ia faateleina lo latou faatuatua?

Valaaulia tamaiti taitasi e faitau le Moronae 7:38–39 ma tusi se parakalafa puupuu e faamatala ai mea o le a latou faia e faateleina ai lo latou faatuatua ia Keriso.

Moronae 7:44–48. “E Le Uma Le Alofa”

A o lei amataina le vasega, saunia ni kopi nei o iloiloga:

I luga o se fua faatautau o le 1–10, o a mai lou atiina ae o nei uiga o le alofa moni taitasi?

(0 = E le i ai ia te au lenei uiga; 10 = O loo ou matua lelei i lenei uiga)

Lio le numera o loo sili ona atagia mai ai lou tulaga o loo i ai i le taimi nei.

Onosai

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E agamalu

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E le losilosivale

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E le faafefeteina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E le sailia e ia ana lava mea

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E le faaitaitagofie

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E le mafaufau i le leaga

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E le fiafia i le amioleaga

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E fiafia i le faamaoni

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E faatoatoa i mea uma

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E talitonu i mea uma

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E faamoemoe i mea uma

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

E onosai i mea uma

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Valaaulia tamaiti e faitau le Moronae 7:44, 46 ma le 1 Korinito 13:13.

  • O a uiga faatauaina na tuu e Mamona ma le Aposetolo o Paulo i le alofa?

Tusi le upu alofa i luga o le laupapa. Valaaulia se tamaitiiti e faitau le Moronae 7:45–47 (manatua o le fuaiupu 45 o se mau tauloto ). Fai atu i le tamaitiiti e taofi pe a uma ona faitauina faamatalaga taitasi o le alofa. I taimi taitasi e taofi ai, fai atu i se isi tamaitiiti e tusi le faamatalaga i luga o le laupapa. (Manatua o faamatalaga ua uma ona lisiina i luga o le fomu o le iloiloga.)

A o suesueina e tamaiti nei fuaiupu, atonu e te manao e taitai atu i latou i saunoaga a Elder Dallin H. Oaks ma Jeffrey R. Holland o loo i itulau 416 i le tusi lesona a tagata o le vasega. O le saunoaga a Elder Oaks o loo maua foi i le companion DVD A.

  • Aisea e te manatu ai o i tatou o ni meanoa pe afai e leai so tatou alofa?

Ina ia fesoasoani i tamaiti e iloiloina auala latou te atiina ae ai le alofa i o latou olaga, tufatufa atu kopi o fomu o iloiloga. Faamamafa atu o a latou tali o le a patino. Aua le toe aoina pepa.

Faitau ma talanoaina le Moronae 7:48 faatasi ma tamaiti. Faamamafa atu na aoaoina i tatou e Mamona i mea e tatau ona tatou faia “ina ia faatumuina … i lenei alofa,” po o le atiina ae o le alofa.

Faatasi ma le fuaiupu 48 i le mafaufau, uunaia tamaiti e suesue ma le totoa tali o loo i ai i a latou iloiloga patino ma faailoga vaega ia latou te mananao ina ia faaleleia. Valaaulia i latou e liliu le pepa o le iloiloga ma tusi mea o le a latou faia e maua ai le alofa mama o Keriso ma sili ona alofa atu ai i isi.

O Iesu Keriso o le faataitaiga sili o le alofa moni. Faamaea lenei lesona i le faasoaina atu o le saunoaga lenei a Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Manatua o le alofa moni e na o i latou e sailia e tuuina atu i ai, e na o i latou e tatalo ma le faatauanau ia maua e tuu atu i ai, e na o i latou o soo o Keriso e tuu atu i ai. A o lei mafai ona faatumuina i tatou i lenei alofa mama, e tatau ona tatou amata i le amataga i le uluai mataupu faavae o le talalelei. E tatau ona ia te i tatou le ‘muamua, faatuatua i le Alii o Iesu Keriso.’ [Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4.]” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1998, 32; po o le Liahona, Ian. 1999, 29).

Tuu atu lau molimau i le uunaiga a le alofa moni i lou olaga.

Lolomi