Mataupu 41
3 Nifae 12–14
Folasaga
O loo i ai i lenei poloka mau se lauga na tuu atu e le Keriso toetu i tagata i le laueleele o Nuumau. O lenei lauga, lea e tali tutusa lava i le Lauga i luga o le Mauga lea o loo faamauina i le Mataio 5–7, o loo i ai ni mataupu faavae o loo fauina ai se faataitaiga e mulimuli ai i le Faaola ma ausia ai le tulaga atoatoa i le olaga a sau. Na aoao mai e Peresitene Harold B. Lee (1899–1975), le Peresitene lona 11 o le Ekalesia e faapea i lenei lauga “na tuu mai ai e le Matai ia i tatou se faaaliga o ona uiga, lea e atoatoa … ma i le faia ai o lea mea ua tuu mai ai ia i tatou se faatulagaga mo o tatou lava olaga” (Decisions for Successful Living [1973], 56).
E pei foi o le tele o mataupu i lenei tusi lesona, o lenei mataupu o loo sili atu le tele o anomea o i ai nai lo mea e mafai ona faaaofia i se periota se tasi o le vasega. Filifili ni manatu aoaoina e sili atu ona talafeagai ma manaoga o lau vasega.
O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae
-
O Le Lauga Faaamuia o ni taiala mo le mauaina o le fiafia (tagai i le 3 Nifae 12:1–12).
-
O Iesu Keriso o le Faitulafono (tagai i le 3 Nifae 12:17–47).
-
E tatau ona tatou ola i le talalelei mo mafuaaga tonu (tagai i le 3 Nifae 13:1–6, 16–18).
-
O e mulimuli ia Iesu Keriso e faalogo ma faia mea ua Ia fetalai ai (tagai i le 3 Nifae 14).
Fautuaga mo le Aoaoga
3 Nifae 12:1–12. O Le Lauga Faaamuia o Ni Taiala mo le Mauaina o le Fiafia
Faamalamalama atu o aoaoga i le 3 Nifae 12:3–12 (ma le Mataio 5:3–12) e masani lava ona ta’ua o le Lauga Faaamuia. Fai i tamaiti e sue i le itulau 320 i le tusi lesona a tagata o le vasega ma faitau le parakalafa muamua o le faamatalaga mo le 3 Nifae 12:3–12. Valaaulia i latou e saili mo le uiga o le upu Faaamuia. Fai atu ia i latou pe o le a so latou manatu i le mafuaaga ua faaaoga ai le upu amuia e amata ai ia Faaamuia taitasi.
Tuu atu i tamaiti se taimi e vailiili taitoatasi ai le 3 Nifae 12:3–12. Fautua atu e su’e i le tusi lesona a tagata o le vasega mo ni malamalamaaga i fuaiupu. Fai atu ia i latou e lisi mai ni uiga lelei po o ni tulaga i fuaiupu e mafai ona aumai ai le fiafia. Ona vaevae lea o tamaiti i nivaega laiti ma tuu atu ia i latou e fefaasoaai o latou malamalamaaga ma isi, talanoaina ia le auala e mafai ai e uiga lelei ma tulaga i fuaiupu ona taialaina o tatou olaga. Tuu atu i se tamaitiiti mai vaega taitasi e aoteleina mai malamalamaaga a le vaega mo le vasega atoa. Lisi manatu o tamaiti i luga o le laupapa. Atonu e te manao e faasoa atu le mea lea na matau e Peresitene Harold B. Lee e faapea o le fa o Faaamuia o loo taulimaina ai o tatou olaga patino ma le sootaga ma le Atua, ma le isi fa o loo taulimaina ai o tatou sootaga ma isi (tagai i le Decisions for Successful Living, 54–62).
Tuu atu i tamaiti e faitau le parakalafa lona lua o le faamatalaga mo le 3 Nifae 12:3–12 (itulau 320 i le tusi lesona a tagata o le vasega).
-
O faapefea ona fausia faaamuia taitasi i luga o le tasi o loo muamua ai?
3 Nifae 12:13–16. E Tatau Ona Avea i Tatou ma “Masima o le Lalolagi” ma se Malamalama i Isi Tagata
Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 12:13. Faaali atu se fagu masima. Fai i tamaiti e faatusatusa le faaaogaina o le masima i le faatosinaga a tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai e mafai ona i ai i olaga o isi.
Fai i se tamaitiiti e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:39. Tatai atu le gauai o tamaiti i le fesootaiga o le osia o feagaiga ma le avea ai ma “masima o le lalolagi.” Faamatala e le gata i le tofo o meaai, e mafai foi e le masima ona faasaoina le meaai mai le faaleagaina.
-
Pe a tatou tausia a tatou feagaiga ma le Alii, e faapefea ona tatou fesoasoani e faasaoina isi mai le “faaleagaina” faaleagaga?
Faitau le saunoaga a Elder Carlos E. Asay o loo i le itulau 322 i le tusi lesona a tagata o le vasega (o loo maua foi i le companion DVD A). Fai i tamaiti e mafaufau i mea e manaomia ona latou faia e faatumauina ai lo latou “tofo.”
Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 12:14. Faaali atu se moliuila po o se molitu. Fai i tamaiti pe mafai faapefea ona avea olaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma malamalama mo isi.
Pe a uma ona tali mai tamaiti, faatu sa’o se moliuila po o se moligao e lei tutuina i luga o le kesi po o se laulau (manatua e le faatagaina ni afi i totonu o fale o le Ekalesia). Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 12:15. Tuu se mea, e pei o se atigi pusa, i luga o le moliuila po o le moligao e lei tutuina.
-
O le a se mea e tupu mulimuli ane i le afi o le moligao pe afai e ufiufi le moligao?
-
E mafai faapefea ona tatou faalafiina ma le faamoemoeina pe le faamoemoeina foi lo tatou malamalama?
Faitau le 3 Nifae 12:16.
-
E mafai faapefea ona tatou “faasusulu atu [lo tatou] malamalama” e aunoa ma le faamaualuga? (Tagai foi i le 3 Nifae 18:24.)
3 Nifae 12:17–47. O Iesu Keriso o le Faitulafono
A o lei amataina le vasega, ia saunia ni fasi pepa eseese se lima. I luga o fasi pepa taitasi, tusi ai se tasi o mau faasino nei ma fesili:
-
3 Nifae 12:21–26. E faapefea ona fesootai le ita ma taga e tiga ai?
-
3 Nifae 12:27–30. E faapefea ona fesootai o tatou manatu ma a tatou taga e fai?
-
3 Nifae 12:33–37. I nei fuaiupu o loo aoao mai ai le Faaola e tatau lava ona tatou faamaoni i a tatou upu. E mafai faapefea e se tagata lē faamaoni ona aveesea le lē faamaoni mai lona olaga?
-
3 Nifae 12:38–42. O a nisi o taunuuga e mafai ona oo i ai pe a taui ma sui se tagata e tali atu ai i ni upu po o ni faatinoga tiga a se isi tagata?
-
3 Nifae 12:43–46. E faapefea ona aafia i tatou pe afai tatou te lagona se loto eleelea i isi tagata?
Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 12:19.
-
O ai na tuu atua le tulafono ia Mose?
Tusi le O Iesu Keriso o le Faitulafono i luga o le laupapa.
Faamalamalama atu i le 3 Nifae 12:21–47, o loo ta’ua ai e le Faaola ia elemene o le malamalama faaanamua i le tulafono a Mose ona Ia aoaoina ai lea o se tulafono maualuga atu. Fesoasoani i tamaiti ia iloa i nei fuaiupu, pe a Ia faaaogaina se fuaitau e pei o le “Ua outou faalogo na fai mai” po o le “Ua tusia,” o lona uiga ua Ia faailoaina se malamalama tuai o le tulafono a Mose. Pe a Ia fetalai i se mea faapea “Ae ou te fai atu ia te outou,” o lona uiga ua Ia faailoaina mai se tulafono maualuga.
Vaevae le vasega i ni vaega se lima. Tuu atu i vaega taitasi se tasi o fasi pepa na e sauniaina a o lei amataina le vasega (tagai i le amataga o lenei manatu aoaoina). Fai atu ia i latou e faitau faatasi le mau ma talanoaina fesili e faatatau i ai. O le a maua e nisi o i latou se fesoasoani faaopoopo o loo i itulau 324–25 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Valaaulia vaega taitasi e saunia se faatinoga mo le vasega lea latou te:
-
Faitau leotele ai le mau.
-
Aotele le malamalamaga i le tulafono a Mose e pei ona tuuina mai i le mau.
-
Tali le fesili o loo i luga o le fasi pepa.
-
Fautua atu mea tatou te manaomia ona faia i o tatou olaga e mulimuli ai i le tulafono maualuga.
(I se fesootaiga ma le fuaiupu 43, manatua e le o i ai i le Feagaiga Tuai se faamaumauga o le tulafono a Mose o loo faatagaina ai tagata ona alolofa i o latou tuaoi ae ita i o latou fili. O lenei tulaga ua foliga mai ai o se manatu na faaofiofi mai lava e le aiga o Isaraelu ina ua mavae atu Mose ma taliaina ai o se filosofia e fesootai ma le tulafono a Mose.)
3 Nifae 12:48. E Mafai Ona Tatou Atoatoa
Tuu atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 12:48.
-
E mafai faapefea ona tatou tausia lenei poloaiga? (Faasino atu tamaiti i le saunoaga a Peresitene James E. Faust o loo i le itulau 325 i le tusi lesona a tagata o le vasega mo se malamalamaaga atili.)
Fai atu i se tamaitiiti e sau i luma o le vasega. Faamalamalama atu o le faatinoga o loo mulimuli mai, o luma o le vasega ua faatusa lea i le tulaga o loo i ai le tamaitiiti i le taimi nei i ana taumafaiga e ausia le atoatoa ma o le pito i tua o le potu ua faatusa i le atoatoa. Fai atu i le tamaitiiti e fai ni laa taitasi e agai atu ai i tua o le potu.
-
Pe ua ia oo atu ea i le atoatoa?
-
Pe ua maimau ea laasaga ona e lei oo atu ai o ia i le atoatoa?
-
E faapefea ona ia ausia le atoatoa?
Fesoasoani i tamaiti ia malamalama e tatau ona tatou faaauau pea i le laasaga e tasi i le taimi pe afai tatou te fia mananao e ausia la tatou sini mulimuli o le atoatoa. Ina ia aoteleina lenei manatu, faitau le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita:
“Afai e te ae i se apefai, e tatau ona e amata mai i lalo, ma alu ae i luga i laa taitasi, seia taunuu i le tumutumu; ua faapea foi i mataupu faavae o le Talalelei—e tatau ona e amata i le [mataupu] muamua, ma faasolo atu ai seia oo ina e malamalama i mataupu uma o le faaeaga. Ae o le a umi se taimi talu ona e ulu atu i le isi itu o le veli, ona e faatoa iloa lea” (i le History of the Church, 6:306–7).
Afai e te lagonaina e manaomia e tamaiti se faamalosiauga faaopoopo e uiga i le poloaiga a le Faaola ina ia atoatoa, mafaufau e valaaulia i latou e faitau le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball o loo i le itulau 325 i le tusi lesona a tagata o le vasega.
A o lei faamaeaina lenei talanoaga, fesoasoani i tamaiti ia malamalama e faapea, ina ia mafai ona ausia le atoatoa, e tatau ona tatou faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola ma o mai ia te Ia. E tusa lava pe a uma ona faia mea uma tatou te mafaia, o le a le lava lava a tatou taumafaiga e aunoa ma le mana o le Togiola. A o e faasoa atu lenei upumoni, atonu e te manao e tuu atu i tamaiti e faitau le Moronae 10:32–33 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–53, 69–70. Fai i tamaiti e faamatala mai le sootaga i le va o le alofa tunoa o le Atua ma le mauaina o la tatou sini o le atoatoa.
3 Nifae 13:1–6, 16–18. E Tatau Ona Tatou Ola i le Talalelei mo Mafuaaga Tonu
Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa:
Fai i tamaiti e faitau le leoa ia mau taitasi ma saunia se tautalaga e faatatau i lona uiga (atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea o le upu meaalofa o loo faasino i foai, e pei o tupe po o meaai, e fesoasoani ai i e matitiva). Mo seti taitasi o fuaiupu, fai atu ai fesili nei:
-
O le a le lapataiga na tuu mai e le Faaola e uiga i le ala tatou te avatu ai meaalofa (po o le ala tatou te tatalo ai po o le ala tatou te anapopogi ai)?
-
O a nisi o faataitaiga o ni ala sa’o e fesoasoani atu ai i e matitiva (po o ni ala sa’o e tatalo pe anapogi ai)?
Afai e te lagonaina e manaomia e tamaiti se talanoaga faaopoopo e uiga i le tausia o poloaiga mo mafuaaga tonu, atonu e te manao e valaaulia i latou e faitau le Moronae 7:6–9 ma le saunoaga a Elder Dallin H. Oaks o loo i itulau 410–11 i le tusi lesona a tagata o le vasega.
3 Nifae 13:7–13. Na Aoao i Tatou e le Faaola i le Ala e Tatalo ai
Ina ia iloiloina le fautuaga a le Faaola i le tatalo, valaaulia tamaiti e faitau feauauai mai le 3 Nifae 13:7–13, e tofu le tamaitiiti ma le fuaiupu. A maea ona faitauina taitasi fuaiupu, fai i tamaiti e ta’u mai se mataupu faavae po o ni mataupu faavae mai lena fuaiupu i a latou lava upu. Ona fai atu lea pe i ai se tasi e fia faasoa mai se malamalamaaga faaopoopo po o se aafiaga patino e fesootai i le fuaiupu.
3 Nifae 13:19–24. “E Leai Se Na te Mafaia ona Auauna i Alii e Toalua”
I luga o le laupapa, tusi ai le saunoaga lenei a Peresitene Marion G. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili (na sii mai le “The Price of Peace,” Ensign, Oct. 1983, 6):
“O loo i ai tagata o loo taumafai e auauna atu i le Alii e aunoa ma le faatiga i le tiapolo.” –Marion G. Romney
-
O le a sou manatu i le uiga o lenei saunoaga?
-
O a ni auala e tali tutusa ai lea saunoaga ma le 3 Nifae 13:24?
Faasoa atu le fautuaga lenei mai ia Peresitene James E. Faust (1920–2007):
“O le taimi nei, o le toatele o i tatou ua taumafai e auauna atu i matai e toalua —o le Alii ma mea tatou te fiafia tatou i ai—e aunoa ma le faatiga ai i le tiapolo. O le uunaiga a le Atua, lo tatou Tama Faavavau, ua uunaia ai i tatou, talosagaina i tatou, ma musuia i tatou e mulimuli atu ia te ia. E ese mai ai le mana o Satani, na te uunaia i tatou e aua nei talitonu ma lafoai i poloaiga a le Atua.
“[Na aoao mai] Elder [Marion G.] Romney: ‘O le taunuuga o filifiliga [faaletagata] e leai se uiga. E leai se auala e mafai ai ona ia sola ese mai le faatosinaga o nei malosi tetee. E le mafai ona ia aloese mai le taitaiina e le tasi po o le isi. O lona saolotoga mai le Atua na tuuina atu ai ia te ia le malosi po o le faitalia e filifili ai. Peitai, e tatau ona ia filifili. E le mafai foi ona ia auauna atu ia i la’ua uma i le taimi e tasi’” (“Auauna atu i le Alii ma le Teena o le Tiapolo,” Liahona, Nov. 1995, 4; tagai foi i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1962, 94).
3 Nifae 13:25–34. E Tatau ona Tatou “Muai Saili le Malo o le Atua ma Lana Amiotonu”
Faamalamalama atu na faasino tonu le aoaoga a le Faaola i le 3 Nifae 13:25–34 i Ona soo sa Nifae e toasefululua, o e na tuuto atu o latou taimi atoa e auauna ai i le Ekalesia. Peitai, e mafai ona faatatau e tagata uma o le Ekalesia le 3 Nifae 13:33 i o latou olaga.
Tuu atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 13:33.
-
O le a le uiga o lenei mea ia te oe? (Uunaia le sili atu ma le tasi se tali.)
3 Nifae 14. O E Mulimuli ia Iesu Keriso e Faalogo ma Faia Ana Fetalaiga
Uu se maa i le tasi lima ma le oneone i le isi lima. Faatoulu mai le oneone i le va o ou tamatamai lima.
-
O fea o nei mea e lua e te manao e fau ai i luga se fale? Aisea?
A maea se talanoaga puupuu, valaaulia se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 14:24–27.
-
E tusa ai ma le fetalaiga a le Faaola, o a ni faatinoga se lua o le a tatou faia pe afai tatou te atamamai?
-
Aisea e manaomia uma ai nei faatinoga e lua mo i tatou e maua ai le ola e faavavau?
Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:
O le fetalaiga a le Faaola i le 3 Nifae 14
Faatonu tamaiti e faitau le leoa ia mau taitasi nei e valu ua e tusia i luga o le laupapa. Ta’u atu ia i latou o loo i ai i nei mau taitasi se fautuaga mai le Faaola e faatatau i se uiga amiotonu patino. A maea le taimi na tuu atu ia i latou e suesue ai mau, fai atu i ai e faailoa mai uiga amiotonu o Iesu e manaomia mai ia i latou e mulimuli ia te Ia. (Fuaiupu 1–2: faamasino atu ma le amiotonu; fuaiupu 3–5: taulai atu i a tatou lava mea sese nai lo mea sese a isi; fuaiupu 6: faaali atu le faaaloalo i mea paia; fuaiupu 7–11: saili atu i faaaliga patino e tali ai a tatou fesili; fuaiupu 12: faia i isi e pei ona tatou mananao ia faia ia te i tatou; fuaiupu 13–14: filifili le ala o le talalelei, lea e taitai atu ai i le ola e faavavau; fuaiupu 15–20: mulimuli i perofeta moni; fuaiupu 21–23: faia le finagalo o le Atua.)
Vaevae le vasega i ni vaega se valu. Tofi vaega taitasi e saunia se faatinoga puupuu i se tasi o uiga amiotonu ua lisi atu i luga. E tatau ona lua i le tolu minute le umi o le faatinoga. E mafai ona aofia ai i faatinoga taitasi mea nei:
-
Faailoaina o uiga amiotonu.
-
Faasoaina o se mau mai soo se tusi o tusitusiga faavae lea e fesoasoani ai ia i tatou ia malamalama tele ai i uiga amiotonu.
-
Faasoaina o se faataitaiga mai le taimi nei e uiga i le taua o le uiga amiotonu ma lona talafeauga ma o tatou olaga i aso nei.
-
Faasoaina o se molimau patino e faatatau i le uiga amiotonu ma faamanuiaga e oo mai i le faia e avea ma se vaega o o tatou olaga.
A o tuuina mai e vaega a latou faatinoga, lisi ia uiga amiotonu i luga o le laupapa. Afai e le mafai ona tusia i luga o le laupapa, saunia se pepa e faailoa atu ai a o lei amataina le vasega ma faaali atu i le taimi lenei o le lesona.
Valaaulia tamaiti taitasi e faailoa ma le le leoa se tasi o uiga amiotonu e taulai atu i ai. Atonu e te manao e tuu atu i tamaiti se taimi e tusi ai o latou manatu ma sini mo le alualu i luma i se tamai api po o se fasi pepa.
Ina ia toe iloiloina le manatu aoaoina pe faamaea loa le lesona atoa, atonu e te manao e faitau pe toe faitau le faaiuga a le Faaola i Lana lauga, lea o loo maua i le 3 Nifae 14:24–27. Faasoa atu ou lagona pe o le a le uiga o le fausia i luga o se faavae mautu. Uunaia tamaiti e mulimuli i le fautuaga a le Faaola ina ia faalogo i Ana fetalaiga ma faatino (tagai i lefuaiupu 24). Atonu foi e te manao e valaaulia tamaiti e usu le “O Le Atua Lo’u Tama” (Viiga, nu. 184)
3 Nifae 14:6. “O Le Mea Paia” e Tatau Ona Taulimaina ma le Faaeteete
Fai i tamaiti pe o le a so latou manatu i le uiga o le faatusa i le 3 Nifae 14:6. Fautua atu ia latou faatusatusa mau i le 3 Nifae 14:6 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:64. Faamalamalama atu e faapea o “le mea paia” (3 Nifae 14:6) o soo se mea e i ai se natura faaleagaga faapitoa, e pei o se tali i tatalo, o se faamanuiaga faaleperisitua, faaaliga patino, se aafiaga paia, ma isi mea faapena.
-
O le a le tulaga lamatia o i ai i le talanoaina o aafiaga paia ma tagata e le mafai ona malamalama pe o le a le malamalama i ai?
-
E faapefea ona fesootai le fautuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le fefaasoaai o aafiaga paia?
3 Nifae 14:12. O Le “Tulafono Faaauro”
Faitau le 3 Nifae 14:12, lea ua lauiloa o le Tulafono Faaauro.
-
O a ni auala o loo atagia mai ai le Tulafono Faaauro i isi mataupu faavae i le lauga a le Faaola?
Valaaulia tamaiti e ta’u mai se taimi na faamanuiaina ai i latou mai lenei mataupu faavae.