Inisitituti
Mataupu 42: 3 Nifae 15–17


Mataupu 42

3 Nifae 15–17

Folasaga

A o aoaoina e le Faaola le nuu o Nifae, na Ia faailoa atu Ia lava o le “tulafono ma le malamalama” (3 Nifae 15:9) ma le “Leoleo Mamoe” o Lona nuu (tagai i le 3 Nifae 15:17, 21; 16:3). O nei faalaniga e mafai ona faateleina ai lo tatou malamalama i le galuega a le Faaola i sa Nifae. Na avea lava o Ia ma “tulafono” ma le “malamalama,” ae na le naunau tagata Isaraelu e tausia i le atoatoa Lana tulafono ma o lea na manaomia ai lo latou ola i se tulafono maualalo ifo seia oo ina latou saunia e o mai i le “malamalama moni e faamalamalamaina ai tagata uma” (MFF 93:2). I Amerika, na aoao atu ai e Iesu Keriso, le Leoleo Mamoe Lelei “isi mamoe” o Lana lafu (3 Nifae 15:17) ma uunaia i latou e mulimuli ia te Ia, o le puna o le malamalama moni.

E faamaea lenei poloka mau i se aafiaga uunaia faaleagaga lea na faasoa mai e le au sa Nifae i Nuumau. O se nofoaga matagofie lenei e tuu atu ai le molimau e uiga i le alofa o Iesu Keriso mo i tatou. E mafai ona e faamalosiau atu i tamaiti e mafaufau loloto ma tatalo, e pei lava ona poloaiina ai e le Faaola ia sa Nifae ia faia, ina ia fesoasoani ai ia i latou e saunia mo se malamalama sili atu o le Faaola ma Ana aoaoga. Ina ia faamamafa atu fautuaga aoaoina mo le 3 Nifae 17, mafaufau e faaaoga le “Ua Atoa Lo’u Olioli,” o se faatinoga i le vitio e fa minute o loo i le Aoaoga i le DVD o le Tusi a Mamona (numera o le aitema 54011).

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • Na tuuina mai e Iesu Keriso le tulafono a Mose ma Ia faataunuuina (tagai i le 3 Nifae 15:1–10).

  • Na fetalai mai le Faaola o le a faalogo foi “isi mamoe” i Lona siufofoga (tagai i le 3 Nifae 15:11–24; 16:1–6).

  • O le mafaufau loloto ma le tatalo e fesoasoani ia i tatou e malamalama i afioga a Iesu Keriso (tagai i le 3 Nifae 17:1–4).

  • E i ai le agaalofa ma le alofa mutimutivale o le Faaola mo Lona nuu (tagai i le 3 Nifae 17:5–25).

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 15:1–10. Na Tuuina mai e Iesu Keriso le Tulafono a Mose ma Faataunuuina

Tuu atu le tulaga lenei i tamaiti: Mafaufau o loo e nofo i se malo o loo patino lava a latou tulafono i le auala e tatau ona ola ai tagata. Ua oo mai le aso ua talosagaina ai tagata ina ia ola i se tulafono fou lea e le o taulai tele ai i mea patino e faia e tagata ae taulai sili atu i faamoemoega o faatinoga a tagata ma le tali atu a le tagata lava ia.

  • E faapefea ona faatosinaina e lenei tulafono le amio a le tagata?

  • O le a le mea o le a iloa ai lou manuia po o le toilalo i le ola ai i le tulafono fou?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 1:24–25.

  • O le a le tulafono na iloa e tagata o le a faataunuuina i se aso?

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 15:1–10.

  • A o outou faitauina lenei fuaiupu, o le a le mea na e iloaina e uiga i le pule a le Faaola i le tulafono a Mose? (Lisi tali a tamaiti i luga o le laupapa.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le fetalaiga a Iesu Keriso ina ua Ia faapea mai o Ia “o le tulafono” ma le “malamalama”?

  • Na fetalai mai le Faaola, “Vaai mai ia te au” (3 Nifae 15:9). O le a le uiga o lenei mea ia te oe? O a ni auala e mafai ai e lo tatou alofa mo le Alii ona faatosinaina le auala tatou te vaai atu ai ia te Ia ma mulimuli ia te Ia?

3 Nifae 15:11–24; 16:1–6. Na Fetalai mai le Faaola O Le A Faalogo foi “Isi Mamoe” i Lona Leo

Faaali atu se faafanua o le lalolagi. (Afai e i ai ni lomiga fou a tamaiti o le fusitolu, atonu o loo i ai se faafanua o le lalolagi e latalata i le faaiuga o le tusi i le vaega ua faaulutalaina Faasologa o Mea na Tutupu i le Talafaasolopito o le Ekalesia, Faafanua, ma Ata pue.) Tuu atu i tamaiti e faailoa mai pe o fea o i ai mamoe a le Alii o le Feagaiga Fou. (O Le Nuu Paia, o loo i ai i Sasae Tutotonu.) Valaaulia se tamaitiiti e faitau le Ioane10:11–16. Ona tuu lea i tamaiti e faatusatusa na fuaiupu ma le 3 Nifae15:16–20. Fai atu ia i latou e faailoa mai le nofoaga aoao o “isi mamoe” lea na fetalai ai Iesu Keriso i le Ioane10. (Ia faaeteete ia aloese mai le taumatemate o se nofoaga maoti.)

  • O le a se tele o le silafia o tagata Iutaia e uiga i “isi mamoe” a le Alii?

  • Aisea na le tuuina atu ai e Iesu i tagata Iutaia se faamatalaga e uiga i “isi [Ana] mamoe”? (Tagai i le 3 Nifae 15:18–20.)

  • O ai tagata o Nuu ese lea e faasino i ai le Faaola i le 3 Nifae 15:22–23?

Faasoa atu le faamalamalamaga lenei o le upu Tagata o Nuu ese:

“E pei ona faaaogaina i tusitusiga paia, o Tagata i Nuu ese e tele ona uiga. O nisi taimi e faailogaina ai tagata e le tupuga mai ia Isaraelu, o nisi taimi o tagata e le o ni Iutaia, ma o nisi taimi o malo e aunoa ma le talalelei, e ui lava atonu o loo i ai sina toto Isaraelu i na tagata. O lenei faaaogaaga o aso nei o loo maioio lelei ai le upu e pei ona faaaoga ai i le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga” (Guide to the Scriptures, “Gentiles,” scriptures.lds.org).

Faitau le 3 Nifae 16:1–3 faatasi ma tamaiti. Fai atu ia i latou pe i ai so latou manatu pe o ai “isi mamoe” ia.

Fautua atu ia faatusatusa e tamaiti le 3 Nifae 16:1–3 ma le 2 Nifae 10:22; 29:12–14; ma le 3 Nifae 17:4.

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Pe lei asiasi atu ea Iesu ia i latou [o isi ituaiga o Isaraelu] ina ua ia talai atu i sa Nifae? Tali: Ioe, na ia asiasi atu, i se nofoaga se tasi pe tele foi e pei ona talafeagai ai ma ona faamoemoega. Na ia faapotopotoina i latou i le ala tonu lava e tasi lea na ia faapotopotoina ai sa Nifae i Nuumau ina ia mafai ai ona latou faalogo foi i lona siufofoga ma tagotago i faailoga o fao i ona aao. E leai se fesiligia o lenei mea” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 216; uluai faatusilima).

3 Nifae 16:8–20. Na Tuu mai e le Faaola se Lapataiga i Tagata i Aso e Gata Ai

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

O le a le mea o le a taitai atu ai faatasi Tagata o Nuu ese ma le fanauga a Isaraelu i puapuaga?

O le a le mea o le a tupu i ē le salamo i aso amuli?

O a faamanuiaga e oo mai ia i latou e salamo?

Vaevae le vasega i ni vaega taitoalua. Tuu atu i tamaiti taitasi e iloilo le 3 Nifae 16:8–20, a o le tasi tamaitiiti e saili mo lapataiga ma folafolaga i tagata o Nuu ese ae o le isi tamaitiiti e saili mo lapataiga ma folafolaga i le fanauga a Isaraelu. Fai atu foi ia i latou e galulue faatasi e tali fesili o loo i luga o le laupapa. Pe a maea le taimi na tuu atu, tuu atu i tamaiti e fefaasoaai ma le vasega mea na latou maua.

3 Nifae 17:1–4. Mafaufau Loloto ma le Tatalo e Fesoasoani ia i Tatou ia Malamalama i Afioga a Iesu

Valaaulia tamaiti e suesue le 3 Nifae 17:1–3. Fautua atu ia latou faailogaina upu ia e faamatalaina ai le auala tatou te maua ai se malamalama o afioga a le Alii. Fai atu ia i latou e faasoa mai a latou tali.

  • O a ni auala e mafai ona faatatau ai nei fuaiupu i se tasi o loo auai i se vasega o le inisitituti? se sauniga faamanatuga? le malumalu? O a ni auala e mafai ona faatatau ai i suesuega patino o tusitusiga paia?

  • Aisea e manaomia ai le mafaufau loloto mo se malamalama loloto o le talalelei?

3 Nifae 17:5–25. E I Ai i le Faaola le Agaalofa ma le Alofa Mutimutivale mo Lona Nuu

Tuu atu i tamaiti e faitau le 3 Nifae 17:5–15. Fai i tamaiti e faailoa mai uiga na faatino e le Faaola i Ana fegalegaleaiga ma tagata. Lisi a latou tali i luga o le laupapa. E mafai ona aofia ai tali nei:

  1. E agaalofa o Ia (tagai i le fuaiupu 6).

  2. E alofa mutimutivale o Ia (tagai i le fuaiupu 7).

  3. Na te silafia o tatou manaoga (tagai i le fuaiupu 8).

  4. E mamana tele o Ia (tagai i le fuaiupu 9).

  5. E alofa o Ia i tamaiti laiti (tagai i le fuaiupu 11).

  6. E inoino o Ia i le agasala (tagai i le fuaiupu 14).

  7. Na Ia tatalo i le Tama (tagai i le fuaiupu 15).

Faitau le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), le Persitene lona 13 o le Ekalesia:

“E pito sili lava ma pito i faamanuiaina ma olioli le tagata e pito i latalata ona mulimuli lona olaga i faataitaiga a Keriso. E leai se faiā o lea tulaga ma oa o le lalolagi, ma le malosi, po o le lauiloa. Na o le pau le suega moni o lo tatou maoae, manuia, ma le olioli, o le tele lea e mafai ona tatou ola latalata atu ai e faapei o le Matai, o Iesu Keriso” (“O Meaalofa a Iesu Keriso—ma Mea e Faamoemoeina mai ia i Tatou,” Liahona, Tes. 1987, 3).

Valaaulia se tamaitiiti e faitau ia fuaiupu 16–25 a o mafaufau ma le filemu isi tamaiti i mea paia na tutupu o loo faamatala mai ai. Tuu atu i tamaiti e mafaufau pe faapei se tulaga e i ai pe ana faapea sa i ai i le taimi o le asiasiga a le Faaola. Ona mafaufau lea e faaaoga nisi o fesili po o fesili uma nei e taiala ai se talanoaga:

  • O le a sou manatu i se mea e te ono lagonaina i le avea ai ma se molimau o nei mea na tutupu?

  • O le a se aafiaga e ono i ai lenei mea ia te oe?

  • O le a le vaega o le aafiaga o le a sili ona faagaeetia ai oe? Aisea?

Ina ia faamamafa atu le alofa o le Faaola mo tamaiti laiti, fai i tamaiti e faitau le Mataio 19:13–14.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faatinoga a le Faaola i tamaiti laiti?

Valaaulia tamaiti e faasoa mai o latou manatu po o lagona e uiga i lenei tala.

Mafaufau e faasoa atu le faataitaiga faaonapo nei o le alofa mo tamaiti laiti, lea na toe faamatalaina e Elder Eduardo Ayala o le Fitugafulu:

“O se tasi o faailoaga silisili o le alofa mo tamaiti na ou vaaia o tupu a o avea au ma se peresitene o se siteki i Chile. Na asiasi atu Peresitene Spencer W. Kimball i Chile mo se konafesi faale-eria. Na faatasi uma tagata o le Ekalesia mai atunuu e fa i se fale matamata lea na ofi pe tusa e sefululima afe tagata. Sa matou fesiligia Peresitene Kimball pe o le a se mea na te finagalo e fai pe a maea le konafesi. Sa ia faapea mai a o tumu ona fofoga i loimata, “Ou te fia manao e vaai i tamaiti.’ Sa faasilasila atu e se tasi o taitai perisitua i le masini faaleotele leo o loo finagalo Peresitene Kimball e lulu lima pe faamanuia foi tamaiti taitasi o loo i le fale matamata. Na maofa tagata—sa i ai se filemu tele. Na faafeiloaia taitasi e Peresitene Kimball pe tusa e lua afe tamaiti, ma sa tutulu o ia a o ia faatalofa atu ma sogi atu ia i latou pe tuu foi ona aao i o latou ulu ma faamanuia i latou. Na matuai migao tamaiti ma vaavaai atu ia te ia ma fetagisi foi. Na ia faapea mai e na te lei lagonaina muamua lava i lona olaga se agaga faapea. O se taimi maoae tele lea i olaga o tagata uma o le Ekalesia iina” (i le Janet Peterson and Eduardo Ayala, “Friend to Friend,” Friend, Mar. 1996, 6–7).

Lolomi