Inisitituti
Mataupu 39: 3 Nifae 1–7


Mataupu 39

3 Nifae 1–7

Folasaga

E tele lava mea e tutusa ai le va o taimi a o lumanai ai le faaali atu o Keriso i Amerika ma le taimi a o lumanai ai lona Afio Mai Faalua. Mo se faataitaiga, sa i ai se faatelega o le amioleaga a o lumanai ai le afio atu o le Alii i Amerika, ae toatele lava tagata na tumau i le faamaoni. E mafai ona i ai foi oe ma au tamaiti aoga faatasi ma i latou e tumau ma le faamaoni e tusa lava pe faateleina le amioleaga a o lumanai le Afio Mai Faalua o le Alii. A o faailoaina mai e tamaiti tulaga ma mea na tutupu o loo faamatalaina mai i nei mataupu lea e tutusa ma tulaga ma mea e tutupu i aso amuli, e mafai ona latou saunia lelei atu e ola ma le faamaoni.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • O faailoga ma vavega e tauia ai ē faamaoni ma folafola atu ai le afio mai o le Faaola (tagai i le 3 Nifae 1:4–23).

  • O soo o Iesu Keriso e ola e tusa ma aoaoga a le Faaola (tagai i le 3 Nifae 5:13–15).

  • O le liua atoa e mafai ai e i tatou ona tumau e oo i le iuga (tagai i le 3 Nifae 6–7).

Fautuaga mo le Aoaoga

3 Nifae 1–7. E Tele Mea e Tutusa ai le Talafaasolopito o Sa Nifae ma o Tatou Aso

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le saunoaga a Peresitene Ezra Taft Benson o loo i le itulau 303 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Tuu atu i tamaiti e faitau le ulutala mataupu mo le 3 Nifae 1–7, saili mo mea e tutusa ai i o tatou taimi. Valaaulia tamaiti e faasoa mai mea ua latou maua. I le faiga o le talanoaga, fesoasoani i tamaiti ia iloa le malosi tele o le faasagatau mai o Satani a o lei afio mai le Faaola. Faamalamalama atu e ala i le suesueina o le 3 Nifae 1–7 ma faaaoga ia mataupu faavae o loo i ai i totonu, o le a mafai ai ona tatou malamalama i faailoga o le afio atu o le Faaola i sa Nifae ma mafai ai ona saunia mo Lona Afio Mai Faalua.

3 Nifae 1:4–23. O Faailoga ma Vavega e Tauia ai Ē Faamaoni ma Folafola atu ai le Afio Mai o le Faaola

Fai i tamaiti e faailoa mai ni tagata taitoatasi i tusitusiga paia na vaai i ni vavega tetele ona o se taunuuga o lo latou faatuatua.

  • E mafai faapefea e se vavega ona faamalosia se tasi e faatuatua?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 1:4–9.

  • E ui lava e tele faailoga ma vavega tetele na tutupu i tagata, ae o a ni mafuaaga na faasalaina ai e e amioleaga ia e amiotonu?

  • Aisea e masani ai ona le mafai e faailoga ona faatalitonuina e amioleaga ia sui? (Tagai MFF 63:7–11).

Fai i tamaiti e faitau le leoa le 3 Nifae 1:10–14.

  • O le a le mea na fetalai le Faaola o le a Ia faaali atu i le lalolagi e ala i le afio mai i le lalolagi? (Tagai i fuaiupu 13–14. O le a Ia faaali atu o le a Ia faataunuuina mea uma na fetalai i ai perofeta ma mea uma na Ia faailoa mai talu le faavaega o le lalolagi.)

  • E faapefea e le faatunuuga o valoaga ona faamalosia le faatuatua?

Tuu atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 1:15–21.

  • Aisea e te manatu ai e muamua lava ona tali atu ē le talitonu ma le fefe nai lo le faatuatua?

  • O faailoga o le soifua mai o le Faaola na oo mai ai le malamalama mai le lagi i le lalolagi. Aisea ua avea ai le malamalama ma se faailoga tatau mo le afio mai o Iesu Keriso i le lalolagi?

  • E faapefea ona aumai e le faatuatua i le Faaola le malamalama i olaga o tagata?

Faitau le 3 Nifae 1:22–23.

  • O le a le mea na aumaia le filemu i le laueleele ina ua uma faailoga o le soifua mai o le Faaola?

Valaaulia tamaiti e toe faitau le 3 Nifae 1:8.

  • O le a le mea o loo aoao mai e lenei fuaiupu e uiga i le auala e tatau ona tatou saili ai mo faailoga i o tatou aso?

  • O le a sou manatu i le uiga o le “faatalitali pea”?

  • E mafai faapefea e le faatalitali pea ona fesoasoani ia i tatou e saunia mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso?

Fesoasoani i tamaiti ia malamalama e le mafai ona latou faatalitali pea pe afai latou te le iloa pe malamalama foi i le mea o loo latou faatalitali i ai. Uunaia i latou ia faaauau pea ona latou saili mo valoaga o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso i a latou suesuega o tusitusiga paia ma gauai atu ma le totoa i mea na tutupu o loo faamaumauina i le 3 Nifae e fai ma mamanu o aso amuli.

Faitau ma talanoaina le 3 Nifae 1:4–9. Fai i tamaiti e mafaufau e uiga i auala o le a latou tali atu ai pe afai e o’o mai ni taufaamatau faapea i le Au Paia o Aso e Gata Ai i aso nei. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i fesili nei:

  • Mata e te tumau faamaoni?

  • Pe ua i ai ni ou aafiaga o le a faamalosia ai oe i au taumafaiga e tumau ai ma le faamaoni?

3 Nifae 3. E Le Fefefe Ē Amiotonu i Mea e Faia e Ē Amioleaga

A o lei aoaoina atu le 3 Nifae 3, atonu e te manao e aotele le tala mai le vaega mulimuli o le 3 Nifae 1 ma le 3 Nifae 2 atoa, faapenei:

Ina ua maea ona vaaia e tagata ia faailoga faavavega o le soifua mai o le Faaola, na faasalalau ai e Satani “upu pepelo i le nuu,” ae “ua talitonu le tele o le nuu ma ua faaliliuina mai i le Atua” (3 Nifae 1:22). Peitai, i totonu o nai tausaga, o le tele o tagata, aemaise lava le “tupulaga” faiae na “amata ona le toe ofo i se faailoga po o se vavega mai le lagi, ua iu ina amata ona maaa o latou loto, ma tauaso i o latou manatu, ma ua amata ona le talitonu i mea uma na latou faalogoina ma vaaia” (3 Nifae 1:30; 2:1). “Ona o le amioleaga o le nuu o Nifae, ma a latou finauga ma fevaevaeaiga e tele, ua manumalo ai le au faomea a Katianetona ia te i latou i nisi mea e tele” (3 Nifae 2:18).

Valaaulia tamaiti e iloilo le tusi a Kitianae ia Lakoneu i le 3 Nifae 3:1–10. Fai atu ia i latou e saili mo ni faamatalaga na faaaoga e Kitianae na taumafai ai e taufaamatau pe faafefe ia Lakoneu.

  • E faapefea ona faaaoga e Satani ni taupulepulega tali tutusa i aso nei?

  • E tusa ai ma fuaiupu 11–12, o le a le tali a Lakoneu i le tusi?

Tusi i luga o le laupapa le Sauniuniga a Lakoneu ma Mea e tutusa ai faaonapo nei. Fai i tamaiti e saili ia fuaiupu 12–25, vaavaai mo sauniuniga a Lakoneu ma lona nuu sa faia ina ia latou saogalemu ai. Tuu atu i tamaiti e tusi mea na latou mauaina i luga o le laupapa i lalo o le Sauniuniga a Lakoneu. O lalo o Mea Faaonapo Nei e tutusa ai, tuu atu i tagata o le vasega e fautua mai auala e mafai ai e nei sauniuniga taitasi ona faaaoga i o tatou aso. A maea ona tusia a latou tali, e mafai ona tali foliga faapea le laupapa:

Sauniuniga a Lakoneu

Mea Faaonapo nei e Tutusa Ai

Na tatalo mo le malosi

Tatalo mo le malosi

Na valaau atu Lakoneu i tagata ia salamo

Ua valaau mai taitai o le Ekalesia ia i tatou ia salamo

Na fausia ni olo malolosi

Fausia ni molimau malolosi

Na faapotopotoina tagata i se nofoaga se tasi

Faapotopoto faatasi mo le malosi; faapotopoto i le aso Sapati

Na faapotopoto i le totonugalemu o le laueleele

Aloese mai siosiomaga matautia

Na faapotopotoina mea e manaomia mo le nuu

Saunia faaletino

3 Nifae 5:13–15. O Soo o Iesu Keriso e Ola e tusa ai ma Aoaoga a le Faaola

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 5:13.

Tusi le Soo o Keriso i luga o le laupapa.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le matafaioi a se soo o Keriso? O a nisi o auala e mafai ai ona tatou faataunuuina lenei matafaioi?

A o talanoaina e tamaiti lenei fesili, fai atu ia i latou e sue le itulau 306 i le tusi lesona a tagata o le vasega. Atonu e te manao e tusi a latou tali i luga o le laupapa. (Manatua o le faauigaga, o se soo o sē mulimuli atu [tagai i le MFF 41:5]. Peitai o le faasinoga a Mamona ia te ia lava o se soo atonu foi o i ai se faasinoga maoti i lona valaauga o se taitai e i ai le pule faaaposetolo, e pei o soo e toasefululua o sa Nifae i le 3 Nifae 12:1. I le 3 Nifae 5:13, na tautino mai ai Mamona ua tuuina atu ia te ia le pule e folafola atu ai le afioga a le Alii i tagata.)

  • E tusa ai ma le 3 Nifae 5:14–15, o le a le mea na uunaia ma taitaia Mamona i lana galuega?

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama e mafai foi ona tatou mauaina valaauga i le avea ai ma soo, fai atu ia i latou e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:3–5.

  • O le a le mea o manaomia ina ia “valaauina [ai] i le galuega”—i se isi faaupuga, ina ia avea ai ma se soo?

  • O le a le mea e agavaa ai i tatou mo le galuega?

Valaaulia ni nai tamaiti e faasoa mai o latou lagona po o ni molimau pe o le a le uiga ia i latou o le avea ma soo o Keriso?

3 Nifae 6–7. O Le Liua Atoa e Mafai ai e i Tatou ona Tumau e oo i le Iuga

Valaaulia tagata o le vasega e sue i le saunoaga a Elder Richard G. Scott o loo i le itulau 309 i le tusi lesona a tagata o le vasega. (O loo maua foi lenei saunoaga i luga o le companion DVD A. Afai e te faaaogaina le DVD, ia muai maimoa i le vaega o le vitio ina ia mafai ai ona e sauni e taofi i taimi talafeagai mo talanoaga.)

Valaaulia tamaiti e faitau (pe faalogo) i uluai parakalafa e tolu i lena saunoaga. A o lei e faitauina, fai i tamaiti e faalogologo mo tali i fesili nei:

  • E faapefea ona ese i latou ua liua mai ia i latou e lei liua?

  • O a ni auala e ese ai le liuaina mai le mauaina o se molimau o le upumoni?

Fai i tamaiti ia manatua pea a latou tali i nei fesili a o latou suesueina ma talanoaina le 3 Nifae 6–7.

Fai atu i se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 5:1–3. Fai i tamaiti e fautua mai ni upu o loo faamatalaina ai sa Nifae i vaitaimi o loo ta’ua i na fuaiupu. Ona valaaulia lea o se tamaitiiti e faitau le 3 Nifae 7:7–8, lea o loo ta’ua ai le tulaga na i ai tagata i le ono tausaga mulimuli ane. Fai i tamaiti e fautua mai ni upu o loo faamatalaina ai sa Nifae i le maea ai o tausaga e ono. Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa:

E leai se mea e mafai ona taofia i latou mai le faamanuiaina sei vagana …

(tagai i le 3 Nifae 6:4–5, 10–18, 20, 23, 27–30)

Fai i tamaiti e sailiili nei fuaiupu ma sue ni upu po o ni fuaitau o loo faailoa ai mea na taofia ia tagata faaleagaga. Tusi a latou tali i luga o le laupapa. Fesoasoani ia i latou ia iloa e ui lava sa talitonu muamua nei tagata, ae o a latou faatinoga amioletonu na taitai atu ai i latou e faagalo a latou molimau ma toe foi ai i le amioleaga.

Toe sue i le saunoaga a Elder Richard G. Scott i le tusi lesona a tagata o le vasega po o le DVD. Valaaulia tamaiti e faitau (pe faalogo) i le parakalafa mulimuli. Tuu atu i tamaiti e faailoa mai elemene taua o le liua atoa lea o le a puipuia i latou mai le pa’u’u atu i elemene o le lalolagi lea e faaumatia ai le faatuatua.

Uunaia tamaiti e tausia le taamilosaga o le liua i o latou olaga e ala i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ma ia tumau i lo latou usiusitai. Atonu e te manao e faaiu atu i le molimau atu i le auala na aumaia ai e nei mataupu faavae ia faamanuiaga i lou olaga.

Lolomi