Inisitituti
Mataupu 7:2 Nifae 1–3


Mataupu 7

2 Nifae 1–3

Folasaga

O loo i ai i lenei poloka mau nisi o apoapoaiga mulimuli a Liae i lana fanau a o lei maliu o ia. O mataupu faavae na aoao atu e Liae e taua mo i tatou i le asō. Sa ia aoao atu e uiga i faamanuiaga na folafola mai e le Atua i e usiusitai. Na ia molimau mai e uiga i le Foafoaga, o le Pa’ū o Atamu ma Eva, ma le Togiola a Iesu Keriso i se auala e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai pe faapefea ona fesootai atu le tasi i le isi. Na aofia ai foi se valoaga na tuuina mai e Iosefa i Aikupito, na molimau ai i le valaauga ma le galuega a le Perofeta o Iosefa Samita. A o outou talanoaina nei aoaoga, fesoasoani i tamaiti ia faatatau i o latou olaga.

O Nisi o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

  • Na maua e ē amiotonu i le nuu o le folafolaga ia faamanuiaga (tagai i le 2 Nifae 1:5–12).

  • O le Foafoaga, o le Pa’ū, ma le Togiola e taua i le fuafuaga o le togiola a le Tama Faalelagi (tagai i le 2 Nifae 2).

  • O le Toefuataiga o le talalelei ua faataunuuina ai valoaga anamua (tagai i le 2 Nifae 3).

Fautuaga mo le Aoaoga

2 Nifae 1:5–12. Na Maua e E Amiotonu i le Nuu o le Folafolaga ia Faamanuiaga

Tusi i le laupapa le Nuu o le Folafolaga. Amata le tou talanoaga i le faia o nisi o fesili nei:

  • O le a le mea e oo mai i lou mafaufau pe a e faalogo i le fuaitau “nuu o le folafolaga”?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le Eperu 11:8–9.

  • O fea le nuu o le folafolaga mo Aperaamo?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 1:5.

  • O le fea o konetineta o loo i ai le nuu o le folafolaga i lenei valoaga?

Fesoasoani i tamaiti ia malamalama ua atofaina e le Alii ia nuu eseese o le folafolaga mo Lona nuu e tusa ma o latou tulaga ma manaoga.

Faamalamalama atu na tau atu e Liae i lana fanau ia faamanuiaga ma fetuu e fesootai ma o latou nuu o le folafolaga. Ia tusi i luga o le laupapa se siata e lua ni koluma. Faaigoa le tasi koluma Faamanuiaga ma le isi koluma Fetuu. Valaaulia tamaiti e suesue le 2 Nifae 1:7–12, ma vaavaai mo faamanuiaga ma fetuu e faatumu ai le siata. A maea ni nai minute, valaaulia i latou e faasoa mea sa latou aoaoina. Tusi faapuupuu o latou manatu i le laupapa. E ono tutusa tali a tamaiti ma tali o loo i ai i le siata lea:

Faamanuiaga

(2 Nifae 1:7–9)

Fetuu

(2 Nifae 1:10–12)

nuu o le saolotoga (fuaiupu 7)

e tumau ia te i latou faamasinoga a le Atua (fuaiupu 10)

e le faatoilaloina ai lava faatagataotaua (fuaiupu 7)

aumaia isi atunuu o le a i ai le pule e aveesea ai fanua o lo latou tofi (fuaiupu 11)

ia natia ina ia le iloa ai e isi atunuu mo se taimi (fuaiupu 8)

faasalalauina ma taia (fuaiupu 11)

e manuia i le laueleele (fuaiupu 9)

faamaligiina o le toto (fuaiupu 12)

leai se tasi e aveeseina le fanua o lo latou tofi (fuaiupu 9)

nonofo filemu e faavavau (fuaiupu 9)

Faamalamalama atu o aso e gata ai, sa tatau ai ona faatuina se malo ina ia mafai ai ona toefuatai faamanuiaga o le talalelei. O le taimi lava na faatuina ai le talalelei iina, sa mafai ai loa ona faalautele atu le malo o le Atua i le lalolagi atoa. Talanoaina ma tamaiti faamanuiaga e faatatau i le nuu o le folafolaga lea e mafai foi ona faatatau i isi atunuu o loo nonofo ai tagata o le Ekalesia.

Faasoa atu ou lagona e uiga i le auala na faamanuiaina patino ai oe e le talalelei ma lou atunuu.

2 Nifae 2. O le Foafoaga, o le Pa’ū, ma le Togiola E Taua i le Fuafuaga o le Togiola a le Tama Faalelagi

Faamalamalama atu e ala mai i le aoaoga a Liae i le mataupu e 2, e mafai ona tatou iloa ai le sootaga i le va o le Foafoaga, o le Pa’ū, ma le Togiola.

Tusi i luga o le laupapa Foafoaga—Pa’ū—Togiola. Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (o loo maua foi i le companion DVD A. Tagai mo auala e fesootai ai le Foafoaga, o le Pa’ū, ma le Togiola i le isi.

“O le fuafuaga e manaomia ai le Foafoaga, ma e manaomia ai foi le Pa’ū ma le Togiola. O itutino faavae ia o le fuafuaga. O le foafoaina o se paneta faaparataiso e mai le Atua. O le ola faaletino ma le oti na oo mai i le lalolagi talu le Pa’ū o Atamu. O le tino ola pea ma le mafai ona ola e faavavau, na saunia e le Togiola a Iesu Keriso. O le Foafoaga, o le Pa’ū, ma le Togiola na fuafuaina a o lei taitai ona amataina le galuega o le Foafoaga” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 2000, 105; po o le Liahona, Iulai 2000, 102).

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa:

Fai i tamaiti e faitau mau taitasi nei ma ta’u mai po o a vaaiga o le fuafuaga o le faaolataga o loo talanoaina. Ona taitai lea o se talanoaga e uiga i vaaiga taitasi o le fuafuaga, e faaaoga i ai nisi o fautuaga nei:

O Le Foafoaga (2 Nifae 2:11–16)

  • O a faamoemoega o le Foafoaga, e pei ona faailoa mai i lenei fuaitau?

  • Aisea na avea ai le Foafoaga ma se laasaga talafeagai a o lei oo i le Pa’ū ma le Togiola?

  • O a nisi o faataitaiga o le “faafeagai o mea uma”? Aisea tatou te manaomia ai mea tuu faafeagai?

O Le Pa’ū (2 Nifae 2:17–25)

  • O a ni tulaga na tutupu a o lei oo i le Pa’ū? O a ni tulaga na tutupu ina ua maea le Pa’ū?

A o e taitaia lenei talanoaga, atonu e te manao e lisiina nei tulaga i luga o le laupapa i ni koluma se lua. O nisi o faataitaiga o loo faaalia i le siata lenei:

A o lei oo i le Pa’ū

Ina ua maea le Pa’ū

O le a le maua e Atamu ma Eva ni fanau

Na la maua ni fanau

O le a le iloa e Atamu ma Eva le fiafia ma le faanoanoa.

Na mafai ona la oo i le fiafia ma le faanoanoa

O le a la le faia le lelei po o le leaga.

Na mafai ona la faia le lelei, ma na mafai foi ona la agasala.

Semanu e nonofo ai pea i le Faatoaga o Etena e faavavau.

Na tulieseina i la’ua mai le afioaga o le Alii ma mai le Faatoaga i Etena. Na la pauu ma avea ai ma tagata faitino—ua noatia ai i le oti faaletino (tagai foi i le Mose 6:48).

  • Aisea na talafeagai ai le Pa’ū i le fuafuaga o le fiafia? (Tagai i le Mose 5:11–12.)

E toatele tagata ua manatu o le Pa’ū o Atamu ma Eva o se mea sese leaga tele. Faasoa atu i tamaiti le faamalamalamaga lenei na tuuina mai e Elder Bruce C. Hafen o le Fitugafulu (o loo maua foi i le companion DVD B):

O le Pau sa le o se mea leaga. Sa le o se sasi po o se mea tupu faafuasei. O se vaega fuafuaina o le fuafuaga o le faaolataga. O i tatou o ‘fanau’ agaga a le Atua, na auina mai i le lalolagi ma le ‘mama’ mai le solitulafono a Atamu. Ae peitai, o le fuafuaga a lo tatou Tama tatou te oo atu ai i faaosoosoga ma le faanoanoa i lenei lalolagi pa’ū e avea ma taui ina ia malamalama ai i le olioli mautinoa. Afai tatou te le tofo i mea oona, e le mafai lava ona tatou malamalama i mea suamalie. Tatou te moomia le aoaiina ma le faaleleia i le olaga nei e avea ma se “isi laasaga e sosoo ai i [lo tatou] atinaega” ina ia avea faapei o lo tatou Tama. Ae o le tuputupu ae o lona uiga o le faateleina foi lena o tiga. O lona uiga foi o lo tatou aoao lea mai i a tatou mea sese, i se faagasologa faifai pea ua mafaia ona o le alofa tunoa o le Faaola, lea ua Ia tuuina mai e le gata i le taimi tatou te faia ai ae pe a ‘uma foi ona faia o mea uma tatou te mafaia’” (i le Lipoti o le Konafesi, Ape. 2004, 100; po o le Liahona, Me 2004, 97; i lenei saunoaga, na sii mai ai e Elder Hafen ia punaoa nei: Galuega 17:28; MFF 93:38; Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 207; 2 Nifae 25:23 faatasi ma le faatusilima faaopoopo).

Valaaulia tamaiti e faaaoga sina taimi e tauloto ai le 2 Nifae 2:25 . Fai i ni tagata e ofo mai e taulotoina i le vasega.

O Le Togiola (2 Nifae 2:6–10, 26–29)

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, aisea na tatau ai ona i ai le Togiola?

  • E tusa ai ma le 2 Nifae 2:7, o le a le mea e tatau ona tatou faia e faaaoga atoa ai le taulaga no ofoina mai e Iesu Keriso ia i tatou? (Mo se faamalamalamaga o le fuaitau “o se loto momomo ma se agaga salamo,” tagai i le faamatalaga e uiga i le 3 Nifae 9:19–20 i le itulau 313 i le tusi lesona a tagata o le vasega.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e “faailoa atu [ai] ia mea i tagata o le lalolagi”? (2 Nifae 2:8).

Fai atu i se tamaitiiti e tauloto mai pe faitau le mataupu faavae o le faatuatua lona tolu. Faamanatu atu i tamaiti o le Togiola a Keriso ua faatoilaloina ai aafiaga o le Pa’ū o Atamu mo tagata uma. O le a tatou toetutu uma—faaolaina mai le oti faaletino. O le a faaolaina foi i tatou mai le oti faaleagaga lea na oo mai ona o le Pa’ū— o le a tatou toe foi atu i le afioaga o le Atua ina ia faamasinoina. (Tagai i le Helamana 14:15–17.) Ina ia maua uma faamanuiaga o le Togiola—ina ia maua le faaeaga—e tatau ona tatou popole i lo tatou “pa’ū” faaletagata lava ia ona o a tatou agasala patino. E tatau ona tatou agavaa mo faamanuiaga uma o le Togiola “e ala i le tausia o poloaiga ma sauniga o le Talalelei” (Mataupu Faave o le Faatuatua 1:3).

Afai o i ai ni tusipese, mafaufau e valaaulia tamaiti e usu pe faitau le “Ou te Tu ma Ofo” (Viiga, nu. 107).

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i le alofa o le Tama Faalelagi mo i tatou i le saunia ai o Lana fuafuaga mo lo tatou faaolataga.

2 Nifae 2:26–27. Ua Tatou Saoloto e Filifili le Saolotoga ma le Ola e Faavavau po o le Faatoilaloina ma le Oti

Valaaulia tamaiti e faitau le leoa le 2 Nifae 2:26–27.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “filifili mo i [tatou] lava a e le galueaiina”?

  • Aisea e avea ai le faitalia ma se elemene taua i le fuafuaga o le faaolataga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 27 , o a mea o tatou saoloto e filifili?

Tofi tamaiti e faamatala se tagata (e aunoa ma le faailoa mai o lona igoa) na faatoilaloina ona o filifiliga amioletonu. Ona tofi lea o tamaiti e faamatala mai se tagata na faaalia le saolotoga e ala i filifiliga amiotonu.

Faasoa atu lau molimau i faamanuiaga e oo mai, mai le faaaogaina ma le amiotonu o le faitalia.

2 Nifae 3. O Le Toefuataiga o le Talalelei ua Faataunuuina ai Valoaga Anamua

O le Toefuataiga o le talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ua faataunuuina ai se valoaga a le perofeta o le Feagaiga Tuai o Iosefa, le atalii o Iakopo. Tuu atu i tamaiti e faitau le 2 Nifae 3:6–18, ia faitau feauaua’i ia fuaiupu. Valaaulia i latou e faailoa mai ia Iosefa e toafa ia e ta’ua.

Vaevae tamaiti i ni vaega laiti. Valaaulia tamaiti e faailoa mai ia valoaga eseese o loo ta’ua i fuaiupu 6–18 e faatatau i le Perofeta o Iosefa Samita. Pe a maea ona latou faia lea mea, atonu e te manao e valaaulia i latou e faatusatusa a latou lisi ma le lisi o loo i itulau 59 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

Faitau le saunoaga lenei a Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Sa muai faauuina e le Alii lona tama, o Iosefa Samita, le Matua, o le o loo ta’ua i tusitusiga paia, e avea ma se tasi o matua faalelalolagi o le Perofeta. Sa vavalo Iosefa o Aikupito o le tagatavaai o aso e gata ai o le a toe faatuina mai e le Atua e faia lana galuega o le a ‘igoa ia Iosefa’ (Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50:33), ma o lona igoa ‘o le igoa lea o lona tama’ (2 Nifae 3:15). Sa poloaiina e le avefeau faalelagi o Moronae le talavou o Iosefa e alu atu i lona tama ina ua mavae se po mamalu o faatonuga paia. I upu a Iosefa lava ia, o lenei avefeau, ‘sa ia poloaiina au ou te alu i lo’u tama ma ta’u atu ia te ia le faaaliga vaaia ma poloaiga na ou maua. Sa ou usiusitai; sa ou toe foi atu i lo’u tama i le faatoaga, ma toe faamatala i ai le mataupu atoa ia te ia. Sa ia tali mai ia te au, o se mea mai le Atua, ma fai mai ia te au ou te alu ma faia e pei ona poloaiina ai e le avefeau’ (Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:49–50)” (i le Lipoti o le Konafesi, Oke. 1991, 4; po o le Liahona, Ian. 1992, 5).

Fai i se tamaitiiti e faitau le 2 Nifae 3:12. Ona fesili atu lea pe na faapefea ona faataunuuina lenei valoaga. Ina ia taliina atili lenei fesili, faasoa atu le saunoaga a Peresitene Boyd K. Packer o loo i le itulau 59 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

Fai i tamaiti e faitau le 2 Nifae 3:15, 18, 24. Ina ia fesoasoani latou te malamalama atili ai i le matafaioi taua a le Perofeta o Iosefa Samita, e mafai ona e faasoa atu ni malamalamaaga e uiga ia te ia o loo i itulau 58 i le tusi lesona a tagata o le vasega.

Valaaulia tamaiti e faasoa mai a latou molimau o le Toefuataiga o le talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.

Lolomi