Fuakava Motuʻá 2022
ʻAokosi 1–7. Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: “Te u Falala pē Kiate Ia”


“ʻAokosi 1–7. Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: ‘Te u Falala pē Kiate Ia,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au —Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“ʻAokosi 1–7. Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
kau tangata ʻe toko tolu ʻoku talanoa ki ha tangata he kelekelé

Ko e Ngaahi Tautea ʻo Siopé, tā ʻe Joseph Brickey

ʻAokosi 1–7

Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–4042

“Te u Falala pē Kiate Ia”

ʻI hoʻo laukonga kia Siopé, ʻe tataki koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻe ʻaonga kiate koe. Hiki ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiloʻí, pea fakalaulauloto ki he anga e kaunga ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate koe.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku fakanatula pē ke fifili ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ki ha kakai lelei—pe ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko e hā ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa lelei ki ha kakai angakovi. Ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ʻe ha ʻOtua angatonu ke hoko ha meʻa pehē? ʻOku fai ha vakai ki he ngaahi fehuʻi pehení ʻi he aʻusia ʻa Siopé, ko e taha ʻo e kakai fai leleí ne hoko ki ai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi. Naʻe fifili e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siopē pe ko ha tangata lelei ia pe ʻikai koeʻuhi ko hono ngaahi faingataʻá. Naʻe fakapapauʻi ʻe Siope ʻa ʻene angatonú mo fifili pe ʻoku faitotonu nai e ʻOtuá pe ʻikai. Ka neongo ʻene faingataʻaʻiá mo ʻene fifilí, ka naʻe tuʻu maʻu pē ʻa Siope ʻi heʻene angatonú mo e tui kia Sīsū Kalaisí. ʻI he tohi ʻa Siopé, ʻoku fehuʻia mo siviʻi ʻa e tuí ka naʻe teʻeki ai pē ke liʻekina ʻaupito ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia kuo tali kotoa e ngaahi fehuʻí. ʻOku akoʻi ʻe he tohi ʻa Siopé neongo ʻoku teʻeki ke tali kotoa e ngaahi fehuʻí ka ʻoku fengāueʻaki lelei pē e fehuʻí ia mo e tuí, pea tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi ní, te tau lava ke pehē ki hotau ʻEikí, “Te u falala pē kiate Ia” (Siope 13:15).

Ki ha vakai fakalūkufua ki he tohi ‘a Siopé, vakai “Siope” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures. ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
Learn More image
ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Siope 1–3; 12–13

ʻE tokoni ʻeku falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ke u tuʻu maʻu ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.

ʻOku fakataumuʻa e ngaahi vahe kamata ʻo Siopé ke fakamamafaʻi e fatongia ʻo Sētane ko hotau fili pe talatalaakí, ka ʻoku ʻikai ke ne fakamatalai kakato mai e founga fengāueʻaki ʻa e ʻOtuá mo Sētané. Mahalo te ke ala fifili ʻi hoʻo lau ki hono tukuakiʻi ʻe Sētane ʻa Siopé (vakai, Siope 1:9–11; 2:4–5), pe ʻokú ne fai mo e fakamatala tatau kiate koe. Mahalo te ke fehu‘i pē kiate koe, Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ou kei tuʻu maʻu ai ʻi he ʻOtuá? Fakalaulauloto ki he ngaahi faingataʻa naʻe ʻoange kia Siopé mo ʻene fakafeangaí (vakai, Siope 1:20–22; 2:9–10). Ko e hā ʻokú ke ako mei ai ʻe tokoni ki hoʻo fakafeangai ki ho ngaahi faingataʻaʻiá?

Neongo na‘e feinga ʻa Siope ke tuʻu maʻu, ka naʻe kei hoko atu pē ʻene faingataʻaʻiá mo e mamahí (fakatokangaʻi ʻene tangilaulau ʻi he vahe 3). Ko hono moʻoní, naʻe hangē ne toe fakalalahi ange ʻene mamahí, pea talaange ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ʻoku tauteaʻi ia ʻe he ʻOtuá (vakai, Siope 4–5; 8; 11). ʻI hoʻo lau e konga ʻo e tali ʻa Siopé ʻi he vahe 12–13, fakakaukau ki he meʻa naʻe ʻilo ʻe Siope ki he ʻOtuá naʻe malava ai ke kei hoko atu ʻene falalá, neongo ʻene mamahí mo e ngaahi fehuʻi ne teʻeki ke talí. Ko e hā hoʻo ʻilo ki he ʻOtuá ʻoku tokoni ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá? Naʻá ke ʻilo fēfē e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ʻení, pea naʻa nau fakamālohia fēfē hoʻo tuí?

Siope 19

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Huhuʻí.

ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku toki fakahā mai e ngaahi moʻoniʻi mahuʻinga tahá kiate kitautolu ʻi he uhouhonga ʻo ʻetau mamahi lahi tahá. Fakalaulauloto ki he ngaahi faingataʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻe Siope ʻi he Siope 19:1–22 mo e ngaahi moʻoni naʻá ne tala ʻi he Siope 19:23–27. Peá ke fakalaulauloto leva ki he founga ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻoku moʻui ho Huhuʻí. Ko e hā ha meʻa makehe ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení ʻi hoʻo aʻusia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá?

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 121:1–12; 122.

ʻĪmisi
tangata ʻoku sio ki ʻolunga

Siope, tā ʻe Gary L. Kapp

Siope 21–24

“Pea ka ʻosi ʻene ʻahiʻahiʻi aú, te u hao mai ʻo hangē ko e koulá.”

ʻI he lahi ange ko ia hoʻo laukonga ki he fakakikihi ʻi he vahaʻa ʻo Siope mo hono ngaahi kaungāmeʻá ki he ʻuhinga ʻo e faingataʻaʻia ʻa Siopé, mahalo te ke fifili pe te ke tali fēfē e fehuʻi ko e ʻelito ia ʻo ʻenau fakakikihí: Ko e hā ʻoku faʻa faingataʻaʻia ai he taimi ʻe niʻihi ʻa e kau angatonú kae ʻikai ke tauteaʻi e kau faikoví ia? Fakakaukau ki he meʻá ni ʻi hoʻo lau ʻa e Siope 21–24. Ko e hā hoʻo ʻilo kau ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní ʻe lava ke tokoni ki hono maʻu ʻo e ngaahi talí? Vakai, hangē ko ʻení, 2 Nīfai 2:11–13; Mosaia 23:21–23; 24:10–16; ʻĒpalahame 3:22–26; Dallin H. Oaks, “Fehangahangai ʻi he Meʻa Kotoa pē,” Liahona, Mē 2016, 114–17.

Vakai foki, L. Todd Budge, “Falala Maʻu Pē mo Vilitaki,” Liahona, Nōvema 2019, 47–49.

Siope 38; 40; 42

ʻOku lahi ange e meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻiate au.

Naʻe toutou tangi ʻa Siope ki he ʻOtuá ʻi heʻene foʻi hono tukuakiʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá (vakai, Siope 16:1–5; 19:1–3), mo fekumi ki ha tali ki heʻene faingataʻaʻiá (vakai, Siope 19:6–7; 23:1–931). Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele “ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau fakamaʻumaʻu ai ki he tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá ki he taimí,” ʻo hangē ko Siopé, “ʻoku hangē leva ia ʻoku tau talaatu ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá. ʻOku ngali kehe ia, ʻikai ko ia—ke faleʻi atu ʻe kitautolu ʻoku ʻikai haʻatau ʻilo lahi ki he taimí ʻa e tokotaha ʻokú Ne pule aoniu ki he taimí” (“ʻAmanaki Lelei ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ” Ensign, Nov. 1998, 63). Fakalaulauloto ki he ngaahi lea ko ʻení ʻi hoʻo lau e tali ʻa e ʻOtuá kia Siope ʻi he vahe 38 mo e 40. Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻá Ne akoʻi kia Siope? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate kitautolu ʻi heʻetau fefaʻuhi mo e faʻingataʻá mo e fehuʻí ʻi he moʻui fakamatelie ko ʻení? Ko e hā ʻoku mālie kiate koe mei he tali ʻa Siopé ʻi he Siope 42:1–6?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Siope 1:20–22.Ke mahino e anga e ongo ʻa Siopé, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻe lava ke laukonga ho fāmilí kia “Siope” ʻi he Ngaahi Talanoa Mei he Fuakava Motuʻá pe fakatātaaʻi ʻa e Siope 1:13–22. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Siopé?

Siope 14:14.Te tau tali fēfē e fehuʻi ʻa Siopé ʻi he veesi ko ʻení? ʻE tokoni fēfē ʻa e ʻAlamā 11:42–44 kiate kitautolú? (ChurchofJesusChrist.org.)

Siope 16:1–5.ʻOku tau hangē nai ko e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siopé, ʻo fakamaauʻi mo fakaangaʻi ʻa Siope ʻi he taimi naʻá ne fie maʻu ai ha fakafiemālié? (vakai, Siope 16:1–4; vakai foki, Sione 7:24). ʻE fakamālohia fēfē ʻe heʻetau ngaahi leá ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau mamahí? (vakai, Siope 16:5).

Siope 19:23–27.Hili hono lau e ngaahi veesi ko ʻení, ʻe lava ke vahevahe e kau mēmipa ʻo e fāmilí pe ʻoku nau ʻiloʻi fēfē ʻoku moʻui hotau Huhuʻí. ʻE lava ke mou ngāue fakataha ke ʻai hoʻo fakamoʻoní (pe ko e fakatātā ʻa e fānaú ʻo e Fakamoʻuí) ʻi ha tohi, hangē ko ha tohinoa fakafāmilí (vakai, veesi 23). ʻE lava foki ke mou hivaʻi ha foʻi hiva ʻoku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, hangē ko e “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí” (Ngaahi Himi, fika 68), pea vahevahe e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamālohia hoʻo tui kiate Iá.

Siope 23:8–11.Ko e hā hono ‘uhinga ʻo e “ʻalu atu” mei hotau ngaahi faingataʻaʻiá “ʻo hangē ko ha koula”? Ko hai ʻoku tau ʻiloʻi naʻá ne fai ha meʻa peheni? Mahalo ʻe fiefia e fānaú ke ngaohi ha meʻa ʻo hiki ki ai e ngaahi lea mei he veesi 10. Te mou lava foki ʻo aleaʻi e founga naʻe ikunaʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi Hono ngaahi faingataʻá (vakai, Luke 22:41–44; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 19:16–19).

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai ki he lēsoni ʻo e uike ko ‘eníʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Ko Hoku Huhuʻí,” Ngaahi Himi, fika 67.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fakakaukau pē ʻoku pehē ʻE lava ke maʻu ha ngaahi fakakaukau mahuʻinga ʻi heʻetau feinga ke fakatatau kitautolu ki he folofolá. Hangē ko ʻení, ʻe lava ʻe hano tuku koe ki he tūkunga ʻo Siopé ʻo tokoniʻi koe ke ke fakalaulauloto ki ho vā mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku talanoa ki ha tangata ʻoku tangutu ʻi he kelekelé

Siope mo Hono Ngaahi Kaungāmeʻá, tā ʻe Ilya Repin

Paaki