Inisitituti
Lesona 14: Aoaoina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso (Vaega 2)


14

Aoaoina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso (Vaega 2)

Folasaga

O le talalelei a Iesu Keriso e aofia ai aoaoga e faavavau, mataupu faavae, tulafono, feagaiga, ma sauniga e manaomia mo le tagata e toe ulu atu ai i totonu o le afioaga o le Atua ma ia faaeaina i le malo selesitila. O uluai mataupu faavae ma sauniga o le talalelei o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, salamo, papatisoga i le faatofuina, ma le meaalofa o le Agaga Paia. Ua i ai i faifeautalai se tiute taua o le valaaulia o isi ina ia papatisoina ma maua le meaalofa o le Agaga Paia. Ma le isi, o le taimi lava e avea ai le fanau a le Atua ma tagata o le Ekalesia, e tatau ona latou tumau seia oo i le iuga e ala i le talia o isi mataupu faavae ma sauniga ma tumau faamaoni i poloaiga a le Atua. E tatau i faifeautalai faaolioli ona i ai se malamalamaaga manino e uiga i nei aoaoga faavae ma ia saunia e faamalamalama atu faafaigofie ma ia molimau atu e uiga i ai ma le mana.

Sauniuniga Muamua

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O Le Papatisoga, O La Tatou Uluai Feagaiga

Ina ia saunia tamaiti aoga e faailoa mai mataupu faavae e uiga i le papatisoga, faaali atu se ata o Ioane o loo papatisoina Iesu, ma valaaulia tamaiti aoga e aotele mea ua latou iloa e uiga i le papatisoga o Iesu Keriso.

Ata
Ioane ma Iesu i totonu o le vaitafe

Ioane o loo papatisoina Iesu

E mafai ona e filifili e toe faamanatu le tala i le papatisoga o le Faaola e ala i le fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 3:13–17 . Ona valaaulia lea o tamaiti aoga e faliu atu i se tasi o nofo i o latou talane ma tali le fesili lenei:

  • O a upumoni o loo aoaoina mai i lenei tala i le papatisoga o Iesu?

Tusi upu nei i le laupapa:

Sauniga   Feagaiga

Fai atu i le afa o le vasega e suesue i parakalafa muamua e fa i le vaega “O Le Papatisoga, O La Tatou Uluai Feagaiga ” i itulau 64-65 o le Tala’i La’u Talalelei, ma vaavaai mo ni auala e faamalamalama ai le upu sauniga. Fai atu i le isi afa e suesue i le vaega lava lea e tasi, ma vaavaai mo ni auala e faamalamalama ai le upu feagaiga.

A lava le taimi mo tamaiti aoga e suesue ai, fesili atu mo ni volenitia e faamatala ia uiga o upu sauniga ma le feagaiga. Ona fesili atu lea:

  • O le a le faia o upu sauniga ma le feagaiga i le papatisoga? (Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai lenei upumoni: E ala mai i le sauniga o le papatisoga, tatou te osia ai se feagaiga paia ma le Atua.

Tata’i atu mafaufau o au tamaiti aoga i le parakalafa lona fa o le vaega “O Le Papatisoga, O La Tatou Uluai Feagaiga ” , ona fesili atu lea:

  • Pe a tatou maua le sauniga o le papatisoga, o le a le mea tatou te osifeagaiga e fai? (Pe a tatou papatiso, tatou te osia se feagaiga e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, ia manatua pea o Ia, ma ia tausi Ana poloaiga. Afai e te lagona e manaomia e tamaiti aoga nisi aoaoga i lenei manatu, atonu e te faaalu ni nai minute ma i latou e sailiili ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37.)

E mafai ona e fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama lelei i o latou feagaiga o le papatisoga e ala i le faaali atu o le upusii lenei a Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Robert D. Hales

“I le papatisoga tatou te osia ai se feagaiga ma lo tatou Tama Faalealgi, ua tatou naunau e omai i Lona malo ma tausi Ana poloaiga e amata mai i lena lava taimi, e ui lava o loo tatou nonofo pea i le lalolagi. Ua faamanatu mai ia te i tatou e le Tusi a Mamona o lo tatou papatisoga o se feagaiga lea ia ’tutu o ni molimau a le Atua [ma Lona malo] i taimi uma ma i mea uma, ma i nofoaga uma seia oo lava i le oti, ina ia mafai ona togiolaina outou e le Atua, ma faitauina faatasi ma i latou o le uluaʼi toetutu, ina ia mafai ona outou maua le ola e faavavau’ [Mosaea 18:9; faaopoopo le faamamafa].

“Pe a tatou malamalama i a tatou feagaiga o le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia, o le a ia suia o tatou olaga ma o le a amatalia ai lo tatou faamaoni i le malo o le Atua. Pe a oo mai faaosoosoga ia i tatou, afai tatou te faalogo, o le a faamanatu mai e le Agaga Paia ia te i tatou ua uma ona tatou folafola atu e manatua lo tatou Faaola ma usitai i poloaiga a le Atua” (“O Le Feagaiga o le Papatisoga: O Le I Ai i le Malo ma ni O le Malo,” Liahona, Ian. 2001, 7).

  • O le a lou manatu i le uiga o le “amatalia ai lo tatou faamaoni i le malo o le Atua”?

  • O a ni auala e mafai ai e le papatisoga ona suia le olaga o se tagata?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau ia parakalafa o loo totoe e uiga i le papatisoga i le itulau e 65 o le Tala’i La’u Talalelei. Fai atu ia i latou e su’e ma faailoga ni vaega faapitoa faaopopo o le aoaoga faavae o le papatisoga o le a taua e faasoa atu i tagata sailiili. Tuu atu ia i latou sina taimi e faauma ai lenei gaoioiga, ona fai atu lea i nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou mauaina. A o tali mai tamaiti aoga, e mafai ona e fai atu i ai ni fesili tulitatao e pei o nei:

  • Aisea o le a taua ai mo se tagata sailiili ona malamalama i nei aoaoga faavae?

  • O le a le faia i le va o le feagaiga o le papatisoga ma mataupu faavae o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo, lea na tatou talanoaina i le vasega ua tuanai?

  • Aisea e avea ai le faatofu o se vaega taua o le sauniga o le papatisoga? (E faatusa i le maliu, tanumia, ma le Toetu o Iesu Keriso. E faatusa foi i le faaiuga o lo tatou olaga tuai ma lo tatou toe fanau mai o se soo o Keriso [tagai i le Roma 6:3–6].)

Faamatala atu e faapea, e taua i tagata sailiili ona saunia lelei mo le papatisoga. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37. Ona fai atu lea i tamaiti aoga e faliu atu i se isi tagata o le vasega ma talanoa i le mea lenei:

  • E faapefea ona fesoasoani lenei fuaiupu ia te oe e iloa ai le taimi ua saunia ai se tagata sailiili mo le papatisoga? (Afai e faafaigata ona tali e tamaiti aoga lenei fesili, faasino atu i latou i le pusa ua faaautuina “A o Le’i Faia le Papatisoga” i le pito i luga o le itulau e 65 o le Tala’i La’u Talalelei.)

  • O le a lou manatu i le uiga o le “o mai ma se loto momomo ma se agaga salamo”?

  • E faapefea ona faaalia e se tagata ua latou “mauaina [moni] le Agaga o Keriso”?

Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e tusitusi ai ia latou api talaaga e uiga i ni auala faapitoa na aumaia ai e le tausia o feagaiga o le papatisoga ia faamanuiaga i o latou olaga. A uma se taimi talafeagai, valaaulia ni tamaiti aoga se toalua pe toatolu e faasoa mai mea na latou tusia i le vasega atoa.

Faaali le vitio “Invitation to be Baptized: German” (2:43). A’o matamata tamaiti aoga i le vitio, valaaulia i latou e vaavaai pe na faapefea ona aoao e faifeautalai ia German e uiga i le taua o le papatisoga.

  • O le a le mea na ta’u atu e faifeautalai e fesoasoani ai ia German ia malamalama i le taua o le papatisoga?

  • O le a le faamaoniga sa i ai e faapea, na lagona e German le Agaga Paia ma i ai se manao ina ia papatisoina?

Vaevae le vaega i paga, ma valaaulia paga taitoatasi e faaaoga mea o loo i itulau e 64–65 o le Tala’i La’u Talalelei ma se mau se tasi pe lua mai le pusa o Mau Suesueina i le itulau e 66 e saunia ai se lesona e fa i le lima minute e taulai atu i le faailoaina atu o le papatisoga i se tagata sailiili. E mafai foi e tamaiti aoga ona faaaoga ia maea o loo i le itulau e 8 o le tamaitusi a le faifeautalai O Le Talalelei a Iesu Keriso.

A uma ona tuu atu se taimi ia lava mo tamaiti aoga e saunia ai, faatulaga le vasega i ni vaega laiti e taitoafa tamaiti aoga, e tailua paga i vaega taitasi. Fai atu i se paga se tasi i vaega taitasi e aoao le isi paga e uiga i le papatisoga mo le fa i le lima minute. Uunai tamaiti aoga o loo fai ma faifeautalai e su’e i a latou mau fuaitau na filifilia ma faitau leotele o se vaega o a latou aoaoga. A’o faaiu e tamaiti aoga a latou aafiaga faafaiaoga, fai atu i vaega laiti e talanoa i latou lava i mea nei: O le a le mea na lelei ona fai? Na faapefea ona fesoasoani le lesona ia i latou na aoaiona ia malamalama i le taua o le papatisoga? O le a se mea e mafai ona suia e faiaoga ia atili lelei ai la latou aoao atu.

Ona, fesuiai lea o matafaioi ma tuu atu i le paga o tamaiti aoga o e sa aoaoina e aoao atu le isi paga. Ia mautinoa e i ai se taimi mo le paga lona lua e maua ai ni manatu faaalia. I le taimi o lenei gaoioiga, savalivali solo i le potu e mataitu aoaoga a tamaiti aoga, ma tuu atu le faamalo ma ofo atu ni fautuaga i auala e mafai ona faaleleia atili ai.

A maua uma e tamaiti aoga le avanoa e aoao ai, faaalu ni nai minute e talanoa faatasi ai o se vasega i le aafiaga. Ina ia amata le talanoaga, fai atu fesili e pei lenei:

  • O a nisi o mea sa e aoao mai le aoaoina atu o lenei aoaoga faavae?

  • Aisea e taua ai lou sauniuni i le taimi nei e aoao atu nei mataupu faavae, upumoni, ma aoaoga faavae i isi?

  • O le a se mea e mafai ona e faia i le taimi nei e saunia lelei ai e aoao atu le talalelei a Iesu Keriso i lau misiona?

O Le Meaalofa o le Agaga Paia

Ina ia saunia tamaiti aoga mo le vaega lenei o le lesona, fesili atu i le vasega po o le a le sauniga e faataunuuina a’o le’i leva ona uma le papatisoina o se tagata (faamauga, lea e avea ai tagata ma tagata o le Ekalesia ma maua le meaalofa o le Agaga Paia.) Fai atu i tamaiti aoga e faaalu ni sekone se tolusefulu e mafaufau loloto ai pe aisea e faamauina ai tagata a’o le’i leva ona uma ona papatisoina i latou. A’o le’i tali mai tamaiti aoga, mafaufau e faitau atu ia i latou le upusii lenei a le Perofeta o Iosefa Samita:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“E sili ai lava lou papatisoina o se taga oneone e pei o se tagata, pe a fai o le a le faia ma le manatu i le faamagaloina o agasala ma le mauaina o le Agaga Paia. O le papatisoga i le vai ua na o le afa lea o le papatisoga, ma e leai se aoga e aunoa ma le isi afa—o le, papatisoga i le Agaga Paia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 101-102).

Fesili atu:

  • Aisea e ono ta’ua ai le papatisoga e na o se “afa o le papatisoga” pe a le mulimulita’i i le “papatisoga i le Agaga Paia”? (A uma ni nai tali, e mafai ona e uunaia tamaiti aoga e faalogologo mo nisi tali i le fesili lenei a’o faagasolo le lesona.)

Faamatala atu i tamaiti aoga, sa sau faalilolilo i le po se taitai Iutaia na igoa ia Nikotemo, e fai atu ni fesili ia Iesu le Nasareta. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 3:3, ma fesili atu:

  • O le a le mea o loo faaalia i fetalaiga a le Faaola i le Ioane 3:3 e uiga i le mea e manaomia e sao atu ai i le malo o le Atua?

Faitau le Ioane 3:4–6 i le vasega ma fesili atu:

  • O le a le mea na fesili ai Nikotemo na ta’u mai ai sa le’i malamalama o ia i le aoaoga a le Faaola o loo i le fuaiupu e 3?

  • Na faapefea ona tali e Iesu fesili a Nikotemo? (Sa ia aoao atu ia Nikotemo se aoaoga faavae autu o le talalelei: E tatau ona tatou fananau i le vai ma le Agaga ia sao atu ai i le malo o le Atua. Sa Ia aoao mai o le “toe fanau” e faatatau i se toe fanauina faaleagaga ae le o se toe fanauina faaletino.)

Tusi i luga o le laupapa:

Toe Fanau

Fanau i le vai

Fanau i le Agaga

Ona fesili atu lea:

  • O le a le uiga o le “fanau i le vai”? (O lona uiga ia papatisoina i le faatofu.)

  • O le a le uiga o le “fanau i le Agaga”? (O lona uiga ia maua le meaalofa o le Agaga Paia. Afai e faafaigata i tamaiti aoga ona tali le fesili lenei, fai atu ia i latou e su’e i le Ioane 3:5, vaefaamatalaga a.)

  • Aisea e te manatu ua faaaogaina ai le upu “fanau” e faamatala ai le mea e tatau ona tupu ia te i tatou faaleagaga? O a ni vaaiga o se fanau faaletino e faatusatusa i lo tatou toe fanau faaleagaga? (Pe a manaomia, mafaufau e faitau le Mose 6:58–59 e fesoasoani e tali ai le fesili lenei.)

Fai atu i nisi o tamaiti aoga e auauai e faitau leotele ia parakalafa i le vaega “O Le Meaalofa o le Agaga Paia” i le itulau e 66-67 o le Tala’i La’u Talalelei. Fai atu i isi tamaiti uma o le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga e o mai faatasi ma le meaalofa o le Agaga Paia.

Fesili atu i le vasega:

  • O a nisi o faamanuiaga e o mai faatasi ma le meaalofa o le Agaga Paia? (O se tasi o aoaoga faavae e tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga o lenei: O le meaalofa o le Agaga Paia e mafai ona aumaia se taunuuga faapaiaina ma le faamamaina i luga o i latou o e mauaina.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama lelei i le aoaoga faavae, fai atu ia i latou e suesue se mau se tasi pe lua o loo i lalo o le ulutala “Faamanuiaga ma Aafiaga mai le Agaga Paia ” i le pusa o Mau Suesueina i le itulau e 67 o le Tala’i La’u Talalelei. A’o latou suesue, valaaulia i latou e valivali i totonu o a latou tusitusiga paia nisi o faamanuiaga e oo mai mai le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia. Ona fesili atu lea:

  • Aisea e taua ai mo se tagata le maua o le Agaga Paia pe a uma ona papatisoina?

Fai atu le fesili lenei, ae a’o le’i tali mai tamaiti aoga, tuu atu ia i latou se taimi e mafaufau loloto filemu ai i a latou tali. A ua lava loa se taimi na latou maua, valaaulia nisi o tamaiti aoga e tali mai ma faasoa mai o latou lava aafiaga i le vasega.

  • O a ni faamanuiaga ua e mauaina mai le meaalofa o le Agaga Paia?

Vaevae le vasega i ni paga. Fai atu i tamaiti aoga e faaaoga faamatalaga mai le Tala’i La’u Talalelei (po o le vaega ua faaautuina “Aisea e Tatau ai Ona Ou Maua le Agaga Paia?” i itulau e 8–10 o le tamaitusi a le faifeautalai O Le Talalelei a Iesu Keriso) ma saunia ai se lesona e fa i le lima minute i le meaalofa o le Agaga Paia. Faamanatu ia i latou ia faaaofia i a latou lesona se mau se tasi pe lua mai le pusa o Mau Aoaoina i le pito i luga o le itulau 67 o le Tala’i La’u Talalelei.

A ua lava loa le taimi na tuu atu e sauniuni ai, faatulaga le vasega i ni vaega laiti o ni tamaiti aoga se toafa, e tailua paga i vaega taitasi. Fai atu i se paga e tasi o tamaiti aoga e aoao atu i le isi paga. A’o aoao atu tamaiti aoga, savalivali solo i le potu e mataitu, ma tuu atu se faamalo ma ofo atu ni fautuaga i auala e mafai ona latou faaleleia ai. A’o faaiu e tamaiti aoga o latou aafiaga faafaiaoga, tuu atu i vaega laiti e talanoa i latou lava i mea nei: O le a le mea na lelei ona fai? O le a se mea e ono ese se faiga e faiaoga ina ia atili lelei ai a latou aoaoga? Na faapefea ona fesoasoani a latou lesona ia i latou na aoaoina e malamalama ai i le meaalofa o le Agaga Paia?

Ona fai atu lea i paga e fesuiai matafaioi, e mafai ai e paga o tamaiti aoga sa aoaoina ona aoao atu le isi paga. Ia mautinoa e i ai se taimi mo le paga lona lua e maua ai ni manatu faaalia.

A maua uma loa e paga taitasi o tamaiti aoga le avanoa e aoao atu ai, faaalu ni nai minute e iloilo ai le aafiaga e ala i le fai atu o fesili e pei o nei:

  • O a nisi o mea sa e aoao mai le aoaoina atu o le aoaoga faavae lenei?

  • E faavae i lenei aafiaga, o le a se mea e mafai ona e faia e faaleleia ai lau aoaoga i le avea ai o se faifeautalai?

Tumau e oo i le Iuga

I luga o le laupapa, tusi ai se ata o se faitotoa ma se auala i ona tua atu:

Ata
faitotoa ma le auala

Fai atu i se tamaitiiti i le vasega e faitau leotele le 2 Nifae 31:17. Ona fesili lea i le vasega:

  • O le a le mea na ta’u mai e Nifae o le faitotoa e tau atu i lo tatou ola e faavavau?

Fai atu i se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le 2 Nifae 31:18–20 a’o mulimuli le vasega i le faitauga, ma vaavaai mo le mea e ao ona tatou faia pe a uma ona papatisoina i tatou.

  • O le a le mea na fai mai Nifae o loo taatia i tua atu o le faitotoa? (O le ala lauitiiti ma le vaapiapi e tau atu i le ola e faavavau.)

  • E tusa ai ma le faamatalaga a Nifae, o le a le mea e ao ona faia e se tagata pe a uma ona papatisoina ina ia maua ai le ola e faavavau?

  • E faapefea ona fesootai le tumau e oo i le iuga i le mulimuli i le faataitaiga a le Faaola?

Fai atu i tamaiti aoga e faitau i le vaega ua faaautuina “Tumau e oo i le Iuga” i le itulau e 67-68 o le Tala’i La’u Talalelei. Uunai i latou e vaavaai mo mea e mafai ona tatou faia e tumau ai e oo i le iuga. Ona fesili atu lea:

  • Aisea e taua ai mo i tatou ona tumau e oo i le iuga? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga le mataupu faavae lenei: A’o tatou taumafai malosi e tumau e oo i le iuga, o le a tatou agavaa mo le ola e faavavau.)

  • O le a faapefea ona fesoasoani lou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e te tumau ai e oo i le iuga?

Faaiu i le faasoa atu o lau lava molimau i le taua o le talalelei a Iesu Keriso, ae maise lava o le papatisoga, le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau e oo i le iuga.

Valaaulia e Faatino

Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e faateleina lo latou malamalama i le talalelei a Iesu Keriso e ala i le faia o se tasi pe sili atu o gaoioiga nei i le vaiaso a sau:

  • Faataitai le faamalamalamaga o mea e manaomia mo le papatisoga e pei ona maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37. Tusi ni fuaiupu se lua i lau api talaaga mo suesuega e faamatala ai se mea o loo e faia i le taimi nei e ola ai e tusa ma feagaiga o le papatisoga na faataatia mai i le fuaiupu lenei.

  • Faitau fuaitau e uiga i le meaalofa o le Agaga Paia o loo maua i le pusa o Mau Suesueina i le itulau e 67 o le Tala’i La’u Talalelei. Ia faitau foi le tusiga “Agaga Paia” i le Bible Dictionary. Faailoga i au tusitusiga paia pe tusi i lau api talaaga mo suesuega ia fuaiupu o le a e manao e faaaoga pe a aoao atu se tasi e uiga i le meaalofa o le Agaga Paia.

  • Aoao atu mataupu faavae o le “Lesona 3: O Le Talalelei a Iesu Keriso” i se tagata o le aiga po o se uo (e manaia se tagata e le auai i le Ekalesia, po o se tagata e le toaga i le lotu), [aoao] faafesaga’i po o luga o le initoneti. Faasoa atu lau lava molimau e uiga i nei mataupu faavae a’o e aoaoina i latou.

Lolomi