Inisitituti
Lesona 15: Galuega o le Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga


15

Galuega o le Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga

Folasaga

E mafai e faifeautalai faaolioli ma faifeautalai faamisiona ona faalautele le galuega o le faaolataga e ala i le aoao e uiga i galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga, ona fesoasoani atu lea i isi ia iloa lagona o le Agaga o loo i ai faatasi i lenei galuega. O talafaasolopito o aiga e mafai ona avea ma ni auala mamana e maua ai tagata e aoao ma faamalolosia ai faatuatua o tagata fou liliu mai ma tagata o le au paia e le malolosi [i le ekalesia]. O le auai i le galuega o talafaasolopito o aiga e liliu atu ai loto o tagata i o latou tuaa ma i le Alii. O le talafaasolopito o aiga o se meafaigaluega e mafai ona faaaoga e faifeautalai e valaaulia ai isi e o mai ia Keriso ma ia maua sauniga o le faaolataga.

Sauniuniga Muamua

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O Le Taua o le Faaeega Paia o le Malumalu

Faaali atu se ata o se malumalu latalata ane, ona faitau lea o le upusii lenei a Peresitene Howard W. Hunter:

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“Ia tatou saunia faifeautalai uma taitasi e ulu i le malumalu ma le agavaa ma avea lena aafiaga ma se aafiaga sili atu, i lo le mauaina o le valaauga faamisiona” (“Mulimuli i le Alo o le Atua,” Liahona, Ian. 1995, 104).

Mo le faamamafaga, e mafai ona e toe faitauina le upusii ona fesili atu lea i tamaiti aoga:

  • O a ni mea e mafai ona avea ai le alu i le malumalu o se “faatumutumuga sili atu” nai lo o le mauaina o se valaauga o le misiona? (O tali e ono i ai e mafai ona aofia ai mea nei: taluai o se misiona e mo se taimi le tumau, o feagaiga tatou te osia i le malumalu e faavavau; o faamanuiaga o le malumalu e aumai ai le mana i faifeautalai agavaa.)

Tuu atu i se tamaitiiti aoga e faitau le parakalafa muamua i lalo o le “Malumalu ma Talafaasolopito o le Aiga” i le itulau e 90 i le Tala‘i La‘u Talalelei. Ona fesili atu lea:

  • O a nisi o faamanuiaga e mafai ona tatou maua i le malumalu?

  • E mafai faapefea e nei faamanuiaga ona fesoasoani i se tagata o loo taumafai e sau ia Keriso?

Ina ia vaai po o faapefea ona faamanuiaina faifeautalai e ala i le auai i le malumalu a‘o lei auauna atu faafaifeautalai, fai atu i le vasega e susu‘e i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22–23, ma faamalamalama atu o nei fuaiupu o se vaega o le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele ia fuaiupu a‘o mulimuli ai le vasega, ma vaavaai mo faamanuiaga o le malumalu e maua e auauna a le Alii. Ona fesoasoani lea i tamaiti aoga ia iloa se matapu faavae na aoaoina i nei fuaiupu e ala i le fai atu o fesili nei:

  • E faapefea ona fesoasoani nei fuaiupu ina ia e malamalama i le pogai e taua tele ai mo faifeautalai le maua o faamanuiaga o le malumalu a‘o le‘i aluese atu i se misiona? (E mafai ona aoteleina tali a tamaiti aoga i le mataupu faavae lenei: O le mauaina o faamanuiaga o le malumalu e mafai ai e faifeautalai ona o atu i le lalolagi ma le fesoasoaniga ma le mana o le lagi. Mafaufau e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“E matuai taua ona e malamalama o le alu atu i le malumalu mo lou lava faaeega paia, … o se vaega taua o au tapenaga o le misiona. … [E tatau ona e] malamalama i le taua o na feagaiga o le malumalu, [ma] le sootaga e le mavavaeeseina i le va o lou faaeega paia iina ma le faamanuiaina o lau misiona. E moni, o le upu lava ia o le faaeega paia o loo momoli mai ai le ute o lena sootaga taua. O se faaeega paia o se meaalofa. …

“Ua e iloa e le mafai ona e faia toatasi lenei galuega. E tatau lava ona i ai le fesoasoani a le lagi, e tatau lava ona tatou maua meaalofa a le Atua. … O lenei galuega e matuai taua tele ma o le tetee a le fili i ai e matuai maoae foi, o lea tatou te manaomia ai mana uma o le lagi e faaleleia a tatou taumafaiga ma uunai malosi i luma le Ekalesia” (“Keeping Covenants: A Message for Those Who Will Serve a Mission,” New Era, Ian. 2012, 3–4).

Fesili atu:

Faamalamalama atu e faapea, a‘o le‘i maua le faaeega paia o le malumalu, e tatau i tagata agavaa o le ekalesia ona maua se pepa faataga o le malumalu mai o latou taitai perisitua i le lotoifale. Ona faaali atu lea o le fuaitau lenei ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele atu i le vasega:

“O se pepa faataga o le malumalu o se faailoga lea ua tatou agavaa e ala i se faatalanoaga ma se tasi o le au epikopo po o le peresitene o le paranesi faapea foi se faatalanoaga ma se tasi o le au peresitene o le siteki po o le au peresitene o le misiona. O faatalanoaga mo pepa faataga o le malumalu o ni avanoa ia mo i tatou e iloilo ai lo tatou tulaga agavaa. I faatalanoaga taitasi, o le a fesiligia i tatou e o tatou taitai perisitua e uiga i a tatou amio patino ma le faatuatua. O le a tausia e o tatou taitai perisitua nei faatalanoaga ia malupuipuia ma ia lē faalauaiteleina. …

“O loo i lalo nisi o autu o le a fesiligia ai outou e o outou taitai perisitua:

  1. O lau molimau i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia.

  2. Pe e te lagolagoina le Peresitene o le Ekalesia.

  3. Pe o e ola i le tulafono o le ola mama, totogi le sefuluai, faamaoni i isi, ma tausia le Upu o le Poto.

  4. Pe o e taumafai e auai i le lotu, tausi poloaiga ua e osia, ma faatulaga lou olaga ia ogatasi ma poloaiga o le talalelei” (“Ia Agavaa e Ulu Atu i le Malumalu,” Ensign, Aug. 2010, 8–9; po o le Liahona, Aok. 2010, 12–13).

  • O a ni auala e fesoasoani ai ia te oe ia tulaga manaomia mo le agavaa, ina ia e malamalama i le natura paia o le malumalu ma e uiga i lou valaauga o se faifeautalai?

  • Afai e le paia tele pe patino i latou, o a ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu sa fesoasoani ia te oe ina ia e malamalama ai ma lagona le taua o le malumalu ma le galuega o loo faia ai iina?

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau po o le a se mea o le a manaomia ona latou faia e maua ai ma le agavaa o latou faaeega paia o le malumalu.

A‘o le‘i faaauauina [le lesona], e mafai ona e faailoa atu i tamaiti aoga e faapea, i le avea ai ma faifeautalai e tatau ona latou faia mea uma latou te mafaia e uunaia ai tagata fou liliu mai ia saunia e o atu i le malumalu. O tagata fou liliu mai o e o atu i le malumalu e faataunuu sui papatisoga sui mo o latou tuaa, atonu o le a sili atu ona tumau le toaaga ona o atu ai lea i le malumalu mulimuli ane e maua o latou faaeega paia o le malumalu ma faamauga. Faauma le vaega lenei o le lesona i le faasoa atu o lau molimau e uiga i le malumalu ma le malosiaga faaleagaga ua e mauaina mai le tapuai ai iina.

O Le Fuafuaga a le Atua e Togiola E ua Maliliu

Faamanatu atu i tamaiti aoga, ina ua maliu Iesu Keriso, sa asiasi atu o Ia i le lalolagi o agaga (tagai i le 1 Peteru 3:18–20; 4:6). Ona fai atu lea i tamaiti aoga e susue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:29–35. Faamalamalama atu e faapea, o le vasega lenei o loo i ai le tala i le faaaliga vaaia a Peresitene Iosefa F. Samita e uiga i le lalolagi o agaga. Valaaulia ni tamaiti aoga se toalua e auauai i le faitauina leotele o fuaiupu. Ona fesili atu lea:

  • O le a le mea na fai e le Faaola e faatulaga ai le talaiga o le talalelei i e ua maliliu i le lalolagi o agaga?

  • E faapefea ona fesoasoani fuaiupu e 33–35 ina ia tatou malamalama i auala e mafai ai e i latou o e ua talia le talalelei i le lalolagi o agaga ona maua sauniga o le faaolataga? (O i latou o e talia le savali o le talalelei e mafai ona maua sauniga faaola e faataunuuina e sui ai mo i latou.

Fai atu i ni tamaiti aoga se toalua e auauai e faitau leotele ia parakalafa mulimuli e lua i le vaega Malumalu ma Talafaasolopito o le Aiga” i le itulau e 90 o le Tala‘i La‘u Talalelei. Ona fesili atu lea:

  • E faapefea ona saofaga le fuafuaga a le Alii mo tagata o e maliliu e aunoa ma le mauaina o sauniga matuai taua o le talalelei? (E mafai e tagata o loo soifua ona faataunuu sauniga faaola e fai ai ma sui o i latou o e ua maliliu.)

O Le Misiona a Elia

Faamalamalma atu o Elia o se perofeta o le Feagaiga Tuai sa ola pe tusa o le 900 T.L.M. Sa vavalo le perofeta o Malaki e faapea, o le a toe foi mai Elia i le lalolagi (tagai i le Malaki 4:5–6), ma ina ua faaali mai Moronae ia Iosefa Samita i le 1823, sa ia toe ta‘ua ai o le a toe sau Elia. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:38–39 a‘o mulimuli le vasega i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao mai e Moronae e uiga ia Elia. Fesili atu:

  • O le a le mea na aoaoina e Iosefa Samita e uiga ia Elia? (E ui latou te ono faaaogaina ni upu eseese, e tatau ona malamalama tamaiti aoga a‘o le‘i oo i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, o le a toe foi mai Elia i le lalolagi e liliu atu loto o fanau i o latou tama.)

  • O le a le uiga o le liliu atu o loto o fanau i o latou tama? (O le a oo ina fia iloa ma popole tagata taitoatasi mo le manuia e faavavau o o latou aiga ua mavae, i le taimi nei, ma le lumanai. O lenei fia iloa, o le vaega lea o le mea e faaosofia ai tagata e su‘e faamaumauga o o latou aiga ua maliliu ma ia auai i sauniga e sui ai mo i latou.)

Faamatala atu i tamaiti aoga e faapea, e tasi le vaiaso talu ona mae‘a le faapaiaga o le Malumalu o Katelani i le 1836, ae tutupu ni mea faapitoa o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16 a‘o mulimuli ai le vasega i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na toefuatai mai e Elia i le lalolagi. Fesili atu i tamaiti aoga:

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i auala e faamanuia ai aiga e ki o faamauga o le perisitua, fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le parakalafa muamua i le vaega ua faaautuina “Faaipoipoga e Faavavau” i le Tala‘i La‘u Talalelei, itulau e 89. Ona fesili atu lea:

  • E tusa ai ma lenei parakalafa, o le a le faamoemoega o ki o le faamauga na toefuatai mai e Elia i le lalolagi? (E mafai ona faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: E ala mai i ki o le faamauga o le perisitua, ua mafai ai ona faataunuuina sauniga paia i malumalu e fusia faatasi ai aiga mo le faavavau.)

  • O faapefea ona faamanuiaina oe, lou aiga, ma ou auaiga, po o au uo i nei ki.

I luga o le laupapa tusi ai le, “O Le Agaga o Elia.” Faaali atu upusii nei ma valaaulia ni tamaiti aoga se toalua e faitau leotele atu i le vasega:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“Na faauigaina e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le agaga o Elia ‘o se faaaliga mai le Agaga Paia o loo molimau i le natura paia o le aiga’ (‘O Le Taimi o se Seleselega Fou,’ Liahona, Iulai 1998, 39).

Ata
Elder David A. Bednar

Na tuuina mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ni malamalamaaga faaopoopo sa’ o ma loloto i le ala e faatosina ai e le agaga o Elia ia tagata taitasi. “O lenei faatosinaga faapitoa a le Agaga Paia e ta’a’ina ai tagata ia iloa, faamaumau, ma faatauaina o latou augatuaa ma tagata o aiga—ua mavae ma le taimi nei.

“O le Agaga o Elia e aafia ai tagata i totonu ma fafo o le Ekalesia. Ae peitai, i le avea ai ma tagata o le Ekalesia toefuataiina a Keriso, ua ia te i tatou le tiutetauave o le feagaiga e sailia o tatou augatama ma tuuina atu mo i latou ia sauniga faaola o le talalelei. …

“O mafuaaga ia tatou te faia ai sailiga o talafaasolopito o aiga, fausia malumalu, ma faia sauniga sui mo e ua maliliu. O mafuaaga na na auina mai ai Elia e toefuatai mai le mana o faamauga e fusifusia ai i le lalolagi faapea foi ma le lagi” (“O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 25–26).

Fesoasoani i tamaiti aoga ia faailoa ma malamalama lelei i aoaoga faavae na aoao mai e Elder Nelson ma Elder Bednar e ala i le fesili atu:

  • O le a le uiga o le tatou [faamatalaga] pe a tatou ta‘ua le “agaga o Elia”?

  • O le a se auala e mafai ai e le Agaga Paia ona faatosina o tatou lagona e uiga i le aiga? (O le agaga o Elia o se faatosinaga faapitoa o le Agaga Paia, e molimau i le natura paia o le aiga ma fesoasoani ia tatou faatauaina tagata o o tatou aiga ua mavae ma le taimi nei. Na te tuuina foi i totonu o i tatou se manao e faia sauniga faaola mo o tatou tuaa.)

  • Na i ai se taimi na e lagonaina ai i nisi o tulaga le liliu atu o lou loto i ou tuaa na muamua atu? Afai sa i ai, o le a le mea sa uunaia oe e fai? (Pe a manaomia, faamanatu atu i tamaiti aoga lesona na muamua atu o le kosi, e uiga i le ala e fesootai mai ai le Agaga Paia ia i tatou.

Auai i le Galuega o Talafaasolopito o Aiga

Faaali atu i tamaiti aoga se siata ua faatumuina o le faasologa o le gafa o augatupulaga e fa po o se siata ili e lolomi mai le FamilySearch.org. Fai atu i tamaiti aoga e faamatala mai po o a faamatalaga o loo i ai i nei pepa.

Tufatufa atu se siata e le‘i faatumuina o le faasologa o le gafa o augatupulaga e fa, i tamaiti aoga taitoatasi. Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e iloilo ai le siata o le faasologa o le gafa ma ia faatumu igoa o o latou tuaa i le mea sili latou te gafatia.

Ata
pepa e tufa atu o le faasologa o le gafa

Fesili atu i tamaiti aoga:

  • O fea e mafai ona e maua ai faamatalaga e manaomia e faatumu ai lau siata po o le siata ili o le faasologa o le gafa? (Faamanatu atu i tamaiti aoga e tatau ona latou saili muamua le fesoasoani mai matua, matua matutua, po o isi tagata o le aiga. E mafai ona fesoasoani tele faufautua mo talafaasolopito o aiga a le uarota po o le paranesi i le sailiga o talafaasolopito o aiga. Ma le isi, e tatau ona nofouta tamaiti aoga i le uepisaite a le Ekalesia mo le sailiga o talafaasolopito o aiga, FamilySearch.org.)

Fesili atu pe i ai ni tamaiti aoga e fia faasoa mai o latou aafiaga i le faaaogaaga o le FamilySearch e aoao ai e uiga i o latou tuaa. Afai e le‘i faaaogaina e tamaiti aoga le FamilySearch, tuu atu ia i latou se vaaiga aoao faavave o mea e mafai ona latou maua iina. Atonu foi e mafai ona e su‘e maia le FamilySearch.org i luga o se komepiuta ma fai se sailiga e faaaoga ai le igoa o se tasi o tuaa ua maliu o au tamaiti aoga. Faamamafa atu o le FamilySearch o se meafaigaluega e fesoasoani tatou te iloa ai o tatou tuaa ma ia saunia ai o latou faamatalaga e auina atu i le malumalu o sauniga sui.

Faamalamalama atu i tamaiti aoga o le isi auala e fai ai talafaasolopito o aiga o le aoina mai lea o tala mai o latou tuaa ma tagata o aiga. O tala o talafaasolopito o aiga e mafai ona fesoasoani ia tatou lagona ai le agaga o Elia ma faateleina ai lo tatou alolofa ma le talisapaia o tagata o le aiga o e ua fai i lagi le folauga. Mafaufau e faasoa atu se tala puupuu e uiga i se tasi o ou tuaa. Ona fesili atu lea:

  • E mafai faapefea e tala o talafaasolopito o aiga ona aafia ai ou lagona mo tagata o lou aiga?

  • E mafai faapefea ona latou fesoasoani ia e malamalama lelei po o ai oe ma o le a foi le ituaiga tagata e mafai ona avea ai oe.

Faaali atu le vitio “The Time Is Now” (3:20). A‘o latou matamata i le talanoaga ma Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, uunai tamaiti aoga ia mafaufau i mafuaaga pe aisea na latou amataina pe mananao ai e amata auai i le galuega o talafaasolopito o aiga.

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga i le talafaasolopito o aiga mai ia Elder Bednar ma le autalavou i lenei vitio?

  • O a ni lagona na oo i nei tagata talavou ina ua latou auai i le talafaasolopito o aiga?

Ta‘u atu i tamaiti aoga e faapea, sa faia e Elder Bednar se folafolaga i le autalavou o e auai atu i le galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga. Faaali atu le upusii lenei ma valaaulia se tamaitiiti aoga na te faitauina leotele:

Ata
Elder David A. Bednar

“A outou tali atu ma le faatuatua i lenei valaaulia [ia auai i le galuega o talafaasolopito o aiga, ma faataunuu sui papatisoga mo ou tuaa], o le a liliu atu o outou loto i tamā. O folafolaga na faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo o le a totoina i o outou loto. O lou faamanuiaga faapeteriaka, faatasi ai ma le tautinoga mai o lou gafa, o le a faafesootaia oe i nei tamā ma o le a ‘anoa atili ai ia te oe. O le a faateleina lou alofa ma lou lotofaafetai mo ou augatama. O le a loloto ma mausali lau molimau ma lou liua i le Faaola. Ma ou te folafola atu ia te oe o le a puipuia oe mai uunaiga faateleina a le tiapolo. A o outou auai i le faatinoga ma outou fiafia i lenei galuega paia, o le a malupuipuia outou i lo outou talavou ma i o outou olaga” (“O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 26–27).

Fesili atu i tagata aoga:

  • O le fea o faamanuiaga sa ta‘ua e Elder Bednar e te manao e maua, ma aisea? (O tali e mafai ona aofia ai le mataupu faavae, o le auai i le galuega o talafaasolopito o aiga e faamalosia ai lo tatou liua i le Faaola ma aumaia ai le puipuiga faaleagaga e faasaga i faatosinaga a le fili.)

E mafai ona e fesoasoani i tamaiti aoga e faasoa aafiaga patino e faatatau i galuega o talafaasolopito o aiga e ala i le fai atu o fesili e pei o nei:

  • Ua faapefea ona e vaaia se tasi pe sili atu o nei faamanuiaga folafolaina i lou olaga?

  • Pe i ai se tasi o outou po o se tagata o lou aiga ua mauaina le igoa o se tuaa ona alu lea i le malumalu ina ia sui papatiso mo lena tagata? Na faapefea ona ese mai lena aafiaga mai le papatisoina mo se tasi e le o se tagata o le aiga?

  • Afai e leai ni tamaiti aoga na i ai lenei aafiaga, mafaufau e fesili atu: Ua faapefea ona e mauaina faamanuiaga folafolaina e ala i le faia o papatisoga mo e ua maliliu?

Afai e te silafia i le taimi o le talanoaga a lau vasega ia se tamaitiiti aoga se toatasi pe sili atu o e na auai i le, ma i ai ni lagona malolosi e uiga i talafaasolopito o aiga, e mafai ona e fai atu ia i latou po o le a se fautuaga o le a latou tuu atu i se tasi o le latou tupulaga e le‘i amataina ona faia galuega o talafaasolopito o aiga.

Faaaogaina o Talafaasolopito o Aiga e Valaaulia ai Isi e O Mai ia Keriso

Ta‘u atu i tamaiti aoga o le sailiga o faamatalaga o talafaasolopito o aiga ua avea ma gaoioiga lauiloa i le lalolagi i aso nei. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O loo i ai le faitau miliona [o tagata] i le lalolagi atoa o e o loo galulue i faamaumauga o talafaasolopito o aiga. Aisea? Aisea ua latou faia ai? Ou te talitonu ona sa faagaeetia i latou e le agaga o lenei galuega, o se mea lea tatou te ta‘ua o le agaga o Elia. O se liliu atu o loto o fanau i o latou tama. O le toatele o i latou e le malamalama i se faamoemoega moni o i lenei mea, nai lo na o le atonu, o le malosi ma le uunaiga o le fia iloa.

“E tatau lava ona i ai se faamoemoega i lenei anoanoai o le taimi ma tupe faaalu. O lena faamoemoega, lea matou te molimau faamaoni atu ai, o le faailoa lea o augatupulaga o e ua maliliu ina ia mafai ona faataunuuina sauniga e fai ma o latou sui mo lo latou faamanuiaiga ma le alualu i luma e faavavau ma tumau” (“A Century of Family History Service,” Ensign, Mar. 1995, 62).

Fesili atu:

  • E mafai faapefea ona faaaoga e faifeautalai lenei fia iloa faateleina, e le lalolagi atoa i le talafaasolopito o aiga e faailoa atu ai isi i le talalelei?

Fai atu i tamaiti aoga e faitau leotele parakalafa muamua e tolu ma le parakalafa mulimuli o le vaega ua faaautuina “Talafaasolopito o Aiga” i le Tala‘i La‘u Talalelei, itulau 178–80. Fai atu ia i latou e vaavaai pe aisea e avea ai le talanoa e uiga i le galuega o talafaasolopito o aiga i tagata le lolotu o se auala masani ma e le taufaamata‘u mo faifeautalai e amata ai se talanoaga. A uma ona faitau nei parakalafa, ia fesili atu:

  • E mafai faapefea e le talanoa atu i isi e uiga i talafaasolopito o aiga ona avea o se meafaigaluega lelei mo faifeautalai e maua ai tagata e aoao. (E tatau ona malamalama tamaiti aoga, o talafaasolopito o aiga e mafai ona avea ma se punaoa mamana e faaaoga e su‘e ai i latou o e ua saunia e le Alii e maua le talalelei.)

A uma ona tali mai tamaiti aoga, faaali atu le vitio “Family History and Missionary Work—Finding” (3:53). A‘o latou matamata, fai atu i tamaiti aoga e mafaufau pe mafai faapefea ona latou faaaoga le autu o le talafaasolopito o aiga e amata ai ni talanoaga ma isi.

A uma le vitio, fesili atu:

  • O a mea na fai e faifeautalai o loo i le vitio e amata ai talanoaga ma isi e uiga i le galuega o talafaasolopito o aiga?

  • O le a se aafiaga o talanoaga e uiga i le galuega o talafaasolopito o aiga sa i ai i tagata sailiili faaolioli?

Ta‘u atu i tamaiti aoga o le a latou faataitai nei ona faaaoga le siata o le faasologa o gafa e valaaulia ai se tasi e aoao atili e uiga i le Ekalesia. (A le o lena, e mafai ona e fai atu i tamaiti aoga e mafaufau pe mafai faapefea ona latou faaaogaina se tala e uiga i se tasi o o latou tuaa e amata ai se talanoaga e uiga i le talalelei). Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia faamanuiaina i lenei galuega atofaina, fai atu i tamaiti mo ni o latou manatu i le auala e faaaoga ai se siata o le faasologa o gafa (po o se tala e uiga i se tuaa) e amata ai se talanoaga e uiga i le galuega o talafaasolopito o aiga, ma pe faapefea ona taitai atu ai i se savali e uiga i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. A‘o tali mai tamaiti aoga, tusi manatu nei i le laupapa.

Faaaoga mai ni nai o latou manatu ma faataitai atu mo le vasega le auala e faaaoga ai le siata o le faasologa o gafa e amata ai se talanoaga ma se tasi e uiga i le talalelei. Ona tofu paga lea o tamaiti aoga ma fai atu ia i latou e faataitai ona fai lea lava mea e tasi. A tofu maua uma e tamaiti aoga se avanoa e aoao ai se isi tagata o le vasega, fai atu i ai nai fesili tulitatao e pei o nei.

  • O le a sou manatu i se mea na lelei ona fai i lenei faataitaiga o le aoao atu”?

  • O le a se mea e te manao ia lelei atu ona fai?

A lava le taimi, faamalamalama atu i tamaiti aoga e faapea, i le tele o eria o le a latou auauna atu ai, e talosagaina ai faifeautalai e fesoasoani i le faamalosia o le faatuatua ma tautinoga o tagata e le toaaga o le Ekalesia. O le talafaasolopito o aiga e mafai ona avea ma se meafaigaluega taua tele e fesoasoani ai i isi tagata ia lagona le Agaga Paia ma o mai ia Keriso. Ona faaali atu lea o le vitio “Family History and Missionary Work—Activation” (3:05), ma fai atu i tamaiti aoga e vaavaai mo ni auala e mafai ona faaaoga ai talafaasolopito o aiga e fesoasoani e toe faatoaaga mai ai tagata le toaaga [o le Ekalesia]:

A uma le vitio, fesili atu:

  • E mafai faapefea e le talanoa e uiga i le galuega o talafaasolopito o aiga ma le aoaoga faavae o aiga e faavavau ona fesoasoani e faamalolosia ai faatuatua o tagata le toaaga o le ekalesia?

Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e mafaufau ai i mea e mafai ona latou faia i le taimi nei, ma ni mea e mafai ona latou faia o ni faifeautalai e faaaoga ai le galuega o talafaasolopito o aiga o se meafaigaluega e valaaulia ai isi e o mai ia Keriso. (Pe a uunaia ai e le Agaga, e mafai ona e valaau atu i ni nai tamaiti aoga e faasoa mai a latou tali i le vasega.) Faasoa atu lau molimau i mataupu faavae na aoaoina i lenei lesona.

Valaaulia e Faatino:

Valaaulia tamaiti aoga e auai i le taimi nei i le galuega o le faaolataga e ala i le faia o se tasi pe sili atu o gaoioiga nei:

  • Seti se Faitotoa a le AAG ina ia mafai ona e alu e faaaoga le FamilySearch.org. Afai e mafai, fatu ma lolomi se siata o le faasologa o le gafa o augatupulaga e fa po o se siata ili ua i ai faamatalaga o lou aiga.

  • Faaali atu lau siata o le faasologa o le gafa o augatupulaga e fa i se uo po o se tuaoi, ma valaaulia o ia e aoao atili e uiga i le talafaasolopito o aiga. Seti se aso e ave ai lau uo i se faufautua o talafaasolopito o aiga pe asiasi atu i se faletusi o talafaasolopito o aiga.

  • I le faaaoga ai o le FamilySearch.org, faailoa se tasi pe sili atu o ou tuaa o e e manaomia ona faataunuu sauniga o le malumalu, e fai ma o latou sui. Afai e mafai, saunia faamatalaga mo o latou galuega o le malumalu ina ia faataunuuina ma fai sauniga o le papatisoga ma le faamauga e fai ai ma o latou sui.