‘Inisititiuti
Lēsoni 14: Ko Hono Akoʻi e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (Konga 2)


14

Ko Hono Akoʻi e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (Konga 2)

Talateú

ʻOku kau ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi tokāteline, ngaahi tefitoʻi moʻoni, ngaahi fono, ngaahi fuakava, mo e ngaahi ouau taʻengata ʻoku fie maʻu maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau toe hū ai ki he ʻao ʻo e ʻOtuá mo hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ko e tui kia Sīsū Kalaisi, fakatomala, papitaiso ʻi he fakauku, mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai e fatongia mahuʻinga ʻo e kau faifekaú ko hono fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke nau papitaiso mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻIkai ngata ai, ko ʻene hoko pē fānau ʻa e ʻOtuá ko e kāingalotu ʻo e Siasí, kuo pau ke nau kātaki ki he ngataʻangá ʻaki hono tali ʻa e toenga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi ouaú pea fai pau ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku totonu ke mahino lelei ki he kau teuteu ngāue fakafaifekaú ʻa e ngaahi tokāteline ko ʻení mo mateuteu ke fakamatalaʻi mahinongofua kinautolu mo fakamoʻoniʻi ʻaki ʻa e mālohi.

Tomuʻa Teuteu

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e Papitaisó, Ko ʻEtau ʻUluaki Fuakavá

Fakaʻaliʻali ha fakatātā hono papitaiso ʻe Sione ʻa Sīsuú ke teuteuʻi ai e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e papitaisó, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi nounou ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
John and Jesus in river

Ko hono papitaiso ʻe Sione ʻa Sīsuú

Mahalo te ke fili ke fakamanatu ʻa e fakamatala ki hono papitaiso ʻo Sīsuú ʻaki hano lau leʻolahi ʻe ha tokotaha ako ʻa e Mātiu 3:13–17. Ka hili ia pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau tafoki ki ha taha ʻi honau tafaʻakí ʻo tali ange ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku akoʻi ʻi he fakamatala ko ʻeni ʻo e papitaiso ʻo Sīsuú?

Hiki ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé:

Ouau   Fuakava

Kole ki ha vaeua ʻo e kalasí ke nau ako ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻe fā ʻo e konga ki he “Ko e Papitaisó, ʻa ʻEtau ʻUluaki Fuakava” he peesi 72 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, mo kumi ha ngaahi founga ke fakamatalaʻi ai ʻa e foʻi lea ko e ouau. ʻAi ʻa e vaeua ʻe tahá ke nau ako ʻa e konga tatau, mo kumi ha ngaahi founga ke fakamatalaʻi ai ʻa e foʻi lea ko e fuakava.

Ka hili hano maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke ako ai, kole ki ha niʻihi ʻe loto fiemālie ke fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e ouau mo e fuakava. Ka hili ia pea fehuʻi ange:

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ongo foʻi lea ko e ouau mo e fuakava ʻi he papitaisó? (Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tau fakahoko ha fuakava toputapu mo e ʻOtuá ʻi he ouau ʻo e papitaisó.)

Tukutaha e tokanga hoʻo kau akó ki he palakalafi hono fā ʻo e konga “Ko e Papitaisó, ʻa ʻEtau ʻUluaki Fuakavá”, pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻoku tau fuakava ke fai ʻi he taimi ʻoku tau fai ai e ouau ʻo e papitaisó? ʻOku tau fai ha fuakava toputapu ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso aí, ke ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fie maʻu ʻe he kau akó ha fakahinohino lahi ange ʻi he foʻi fakakaukau ko ʻení, te ke ala fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi mo kinautolu ke vakaiʻi ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37.)

Te ke lava ʻo tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻenau fuakava ʻo e papitaisó ʻaki haʻo fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

“ʻOku tau fai ha fuakava ʻi he papitaisó mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau loto fiemālie ke hū ki Hono puleʻangá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻi he taimi ko iá ʻo fai atu, neongo ʻoku tau kei moʻui ʻi māmani. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko ʻetau fuakava ʻi he papitaisó ko ha fuakava ke ‘tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá [mo Hono puleʻangá] ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi ai, ʻo aʻu ki he mate, koeʻuhi ke huhuʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá, pea mou kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá’ [Mōsaia 18:9; toki tānaki ʻa e fakamamafá].

“ʻI he mahino kiate kitautolu ʻetau fuakava ʻi he papitaisó pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne liliu leva ʻetau moʻuí mo fokotuʻu ke tau mateakiʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he hoko mai ʻa e ʻahiʻahí, kapau te tau fakafanongo, ʻe fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻa ʻetau palōmesi ke manatuʻi hotau Fakamoʻuí mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (“The Covenant of Baptism: To Be in the Kingdom and of the Kingdom,” Ensign, Nov. 2000, 7).

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “fokotuʻu ke tau mateakiʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá”?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ala liliu ai ʻe he papitaisó e moʻui ʻa ha taha?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau e toenga ʻo e palakalafi fekauʻaki mo e papitaisó he peesi 73 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Kole ange ke nau kumi mo fakaʻilongaʻi ha ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e tokāteline ʻo e papitaisó ʻe mahuʻinga ke vahevahe mo e kau fiefanongó. ʻOange ka kiʻi taimi ke nau fakakakato ai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, pea toki kole ki ha kau ako tokosiʻi ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú. ʻI he tali ʻa e kau akó, te ke ala fai ha ngaahi fehuʻi ke muimuiʻi ʻo hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ʻe mahuʻinga ai ke mahino ki he kau fiefanongó ʻa e ngaahi tokāteline ko ʻení?

  • Ko e hā e fekauʻaki ʻi he fuakava ʻo e papitaisó mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí mo e fakatomalá, ʻa ia ne tau aleaʻi ʻi he kalasi fakamuimuí?

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e fakaukú ko ha konga mahuʻinga ʻo e ouau e papitaisó? (ʻOkú ne fakataipe ʻa e pekia, telio, mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne toe fakataipe foki ʻa e ngataʻanga ʻo ʻetau moʻui motuʻá pea mo hotau fanauʻi foʻou ko ha ākonga ʻa Kalaisí [vakai, Loma 6:3–6].)

Fakamatalaʻi ange ʻoku mahuʻinga ke mateuteu lelei e kau fiefanongó ki he papitaisó. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37. Ka hili ia pea ʻai ʻa e kau akó ke nau tafoki ki ha mēmipa kehe ʻo e kalasí ʻo aleaʻi ʻa e meʻa ko ʻení:

  • ʻE ala tokoni fēfē atu ʻa e veesi ko ʻení ke ke ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku mateuteu ai ha fiefanongo ke papitaiso? (Kapau ʻoku faingataʻaʻia ʻa e kau akó ke tali, taki ʻenau tokangá ki he puha ʻoku ui “Kimuʻa he Papitaisó” ʻi he konga ki lalo ʻo e peesi 73 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e “haʻu mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala”?

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe ha taha kuó ne maʻu moʻoni “ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí”?

ʻOange ki he kau akó ha kiʻi taimi ke nau tohi ʻi heʻenau tohinoa akó ha ngaahi founga pau kuo ʻomi ai ha ngaahi tāpuaki ki heʻenau moʻuí ʻi hono tauhi ʻenau fuakava ʻo e papitaisó. Ka hili ha taimi feʻunga, pea kole ki ha toko ua pe tolu he kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau hikí ki he toenga ʻo e kalasí.

Huluʻi ʻa e foʻi vitiō ko e “Invitation to be Baptized: German” (2:43). Fakaafeʻi ʻa e kau akó ʻi he lolotonga ʻenau mamata ʻi he foʻi vitioó, ke nau siofi e founga hono akoʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa Siamane ki he mahuʻinga ʻo e papitaisó.

  • Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe he ongo faifekaú ke tokoni ke mahino kia Siamane hono mahuʻinga ʻo e papitaisó?

  • Ko e hā ha fakamoʻoni naʻe ongoʻi ʻe Siamane ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo loto ke papitaiso?

Vahevahe ʻa e kalasí ke nau tau hoa, pea fakaafeʻi ʻa e hoa takitaha ke nau ngāue ʻaki ʻa e fakamatala ʻi he peesi 72–73 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí fakataha mo ha potufolofola ʻe taha pe ua mei he puha Ako Folofolá he peesi 73 ke teuteu ha lēsoni miniti ʻe fā ki he nima ʻo nofotaha ʻi hono fakafeʻiloaki ʻo e papitaisó ki ha fiefanongo. ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ʻi he peesi 8 ʻo e tohi tufa ʻa e faifekaú Ko e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ka hili hano tukuange ha taimi feʻunga ke teuteu ai ʻa e kau akó, fokotuʻutuʻu fakakulupu e kalasí ʻo tautau toko fā, ʻo hoa ʻe ua ʻi he kulupu. Kole ki ha hoa ʻe taha ʻi he kulupú ke ne akoʻi ʻa e hoa ʻe tahá fekauʻaki mo e papitaisó, ʻi ha miniti ʻe fā pe nima. Poupouʻi ʻa e kau ako ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ongo faifekaú ke nau huke ki he ngaahi potufolofola naʻe filí pea lau leʻolahi ia ko ha konga ʻo ʻenau faiakó. ʻI hono fakaʻosi ko ia ʻe he kau akó ʻenau faiakó, talaange ki he fanga kiʻi kulupú ke nau aleaʻi ʻeni: Ko e hā e meʻa naʻe leleí? Naʻe tokoniʻi fēfē kinautolu ʻe he lēsoni naʻe akoʻí ke mahino hono mahuʻinga ʻo e papitaisó? Ko e hā naʻe mei liliu ʻe he kau faiakó ke ola lelei ange ai ʻenau faiakó?

Ka hili ia, pea fetongi ʻo tuku ki he ongo hoa naʻe akoʻí ke na akoʻi ʻa e hoa ʻe tahá. Fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha taimi feʻunga ke nau maʻu ai ha fakamatala tokoni. ʻI he lolotonga ʻo e ʻekitivitī ko ʻení, lue takai ʻi he lokí ke vakaiʻi e faiako ʻa e kau akó, pea fakahīkihikiʻi mo fai ha fokotuʻu ki ha founga te nau lava ʻo fakalakalalaka ai.

Hili hono maʻu kotoa ʻe he kau akó ha faingamālie ke faiako, tuku ha ngaahi miniti ke aleaʻi fakakalasi ai e meʻa naʻe hokó. Fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení, ke kamata ʻaki ʻa e fealēleaʻakí:

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke ako mei hono akoʻi ʻo e tokāteline ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke teuteu he taimí ni ke akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni, ngaahi moʻoni, pea mo e ngaahi tokāteline ko ʻení ki he niʻihi kehé?

  • Ko e hā ha meʻa te ke ala fakahoko he taimí ni ke ke mateuteu lelei ange ai ki hano akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú?

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ke mateuteu e kau akó ki he konga ko ʻeni ʻo e lēsoní, ʻeke ki he kalasí pe ko e hā e ouau ʻoku fakahoko hili ha taimi nounou mei hono papitaiso ha taha (hilifaki nima, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa e kakaí fakafoʻituitui ko e kāingalotu ʻo e Siasí mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,). Kole ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ha sekoni ʻe tolungofulu ke fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku hilifakinima ai ʻa e kakaí ʻi ha taimi nounou pē mei honau papitaisó. Fakakaukau ke ke lau ange ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kimuʻa pea nau toki tali:

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“ʻE saiange ke ke papitaiso ha tangai ʻoneʻone ko ha tangata, kapau ʻoku ʻikai fai ia ʻi he mahino ke fakamolemole ʻa e angahalá pea mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e papitaiso ʻaki ʻa e vaí ko ha konga pē ia ʻo e papitaisó, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo kapau he ʻikai fakahoko ʻa e konga ʻe tahá—ʻa ia, ko e papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 109.

Fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻe lau ai ʻa e papitaisó ko ha “konga papitaiso” pē, kapau ʻoku ʻikai ke hoko atu ai ʻa e “papitaiso ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”? (Ka hili ha ngaahi tali, te ke ala fakalotolahiʻi ʻa e kau akó ke nau fanongo ki he tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi he hoko atu ʻa e lēsoní.)

Fakamatalaʻi ki he kau akó naʻe ʻi ai ha taki ko e Siu ko Nikotīmasi naʻe haʻu fakafufū ʻi he poʻulí ke fai ha ngaahi fehuʻi kia Sīsū ʻo Nāsaletí. Fekau ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sione 3:3, pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻoku fakalika mai ʻe he ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 3:3 fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fie maʻu ka te hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Lau ʻa e Sione 3:4–6 ki he kalasí pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā naʻe ʻeke ʻe Nikotīmasi ʻoku hā ai naʻe ʻikai mahino ki ai e akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi 3?

  • Naʻe anga fēfē hono tali ʻe Sīsū e ngaahi fehuʻi ʻa Nikotīmasí? (Naʻá Ne akoʻi kia Nikotīmasi ha tefitoʻi tokāteline ʻo e ongoongoleleí: Kuo pau ke fanauʻi kitautolu ʻi he vaí pea mo e Laumālié ka tau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne akoʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e “fanauʻi foʻoú” ki he fanauʻi fakalaumālie, ka ʻoku ʻikai ko e fanauʻi fakaesino.)

Tohi ʻi he palakipoé:

Fanauʻi foʻou

Fanauʻi ʻi he vaí

Fanauʻi ʻi he Laumālié

Ka hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fanauʻi ʻi he vaí”? (ʻOku ʻuhinga ia ke papitaiso ʻi he fakauku.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fanauʻi ʻi he Laumālié”? (ʻOku ʻuhinga ia ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamahino ʻe ha futinouti ʻi he paaki faka-Pilitānia ʻo e Tohi Tapú ʻe he Siasí ʻoku ʻuhinga eni ki he papitaiso ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e foʻi lea “fanauʻí” ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke hoko fakalaumālie kiate kitautolú? Ko e hā ha ngaahi tafaʻaki ʻo e fanauʻi fakaesinó ʻoku lava ke fakafehoanaki mo hotau fanauʻi fakalaumālié? (Ka fie maʻu, pea fakakaukau ke lau ʻa e Mōsese 6:58–59 ke tokoni ki hono tali ʻo e fehuʻi ko ʻení.)

Kole ki ha kau ako tokolahi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e ngaahi palakalafi ʻi he konga “Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” he peesi 74 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻAi ke muimui pē e toenga ʻo e kalasí, mo kumi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku haʻu fakataha mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fehuʻi ange ki he kalasí:

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku haʻu fakataha mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māoniʻoní? (Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline ʻoku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó: ʻE lava ke ʻomi ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ha ivi fakamāʻoniʻoniʻi mo fakamaʻa kiate kinautolu ʻoku nau maʻu iá.)

Tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e tokāteliné, ʻaki hono kole ange ke nau ako ha potufolofola ʻe taha pe ua ʻoku ʻi he ʻuluʻi tohi “Ngaahi Tāpuaki mo e Ivi Tākiekina mei he Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he puha Ako Folofolá he peesi 75 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Fakaafeʻi kinautolu ʻi he lolotonga ʻo ʻenau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻi heʻenau ngaahi folofolá ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní Ka hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻe ha taha ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻosi ʻene papitaisó?

Fai ʻa e fehuʻi ko ʻení, ka kimuʻa pea tali ʻa e kau akó, tukuange ha kiʻi taimi ke nau fakalaulauloto fakalongolongo ai ki heʻenau talí. Ko ʻene feʻunga pē taimi kuo nau maʻú, pea fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau tali mo vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá ki he kalasí.

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu mei he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Vahe e kalasí ke nau tauhoa. Kole ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala mei he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí (pe konga ʻoku ui “Ko e Hā ʻOku Fie Maʻu ai ke u Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he peesi 8–10 ʻo e tohi tufa ʻa e faifekaú ko e Ko e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí) ʻo teuteu ha lēsoni miniti ʻe fā ki he nima ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakamanatu ange ke nau fakakau ʻi heʻenau lēsoní ha potufolofola ʻe taha pe ua mei he puha Ako Folofola he konga ki ʻolunga ʻo e peesi 75 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.

Ka hili hano tukuange ha taimi feʻunga ke nau teuteu ai, fokotuʻutuʻu ʻa e kalasí ke tautau toko fā ʻo hoa ʻe ua ʻi he kulupu takitaha. ʻAi ha hoa ʻe taha ke na akoʻi e hoa ʻe tahá. ʻI he lolotonga e faiako ʻa e kau akó, lue takai ʻi he lokí ke vakaiʻi, fai ha fakahīkihiki mo fai ha ngaahi fokotuʻu ʻi ha founga te nau ala fakalakalaka ai. ʻI hono fakaʻosi ko ia ʻe he kau akó ʻenau faiakó, talaange ki he fanga kiʻi kulupú ke nau aleaʻi ʻeni: Ko e hā e meʻa naʻe leleí? Ko e hā naʻe mei fulihi ʻe he kau faiakó ke ola lelei ange ai ʻenau faiakó? Naʻe tokoniʻi fēfeeʻi heʻenau lēsoní ʻa kinautolu naʻe akoʻí ke mahino ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ka hili ia, pea fetongi ʻo tuku ki he ongo hoa naʻe akoʻí ke na akoʻi ʻa e hoa ʻe tahá. Fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha taimi feʻunga ke nau maʻu ai ha fakamatala tokoni.

Ka ʻosi hano maʻu ʻe he ngaahi hoá kotoa ha faingamālie ke faiakó, tuku ha kiʻi taimi ke vakaiʻi ai ʻa e meʻa ne hokó ʻaki hano fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke ako mei hono akoʻi ʻo e tokāteline ko ʻení?

  • Makatuʻunga ʻi he aʻusia ko ʻení, ko e hā ha faʻahinga meʻa te ke ala fakahoko ke fakaleleiʻi ai hoʻo faiako ko ha faifekaú?

Kātaki ki he Ngataʻangá

Tā ʻi he palakipoé ha fakatātā ʻo ha matapā ʻoku ʻasi mei mui ha kiʻi hala:

ʻĪmisi
gate and path

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 2 Nīfai 31:17. Ka hili ia pea fehuʻi ange ki he kalasí:

  • Ko e hā naʻe tala ʻe Nīfai ko ha matapā ia ki heʻetau moʻui taʻengatá?

Kole ki ha tokotaha ako kehe ke ne lau leʻolahi ʻa e 2 Nīfai 31:18–20 kae muimui pē ʻa e kalasí, mo kumi ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ʻi he hili ʻo ʻetau papitaisó.

  • Ko ha naʻe pehē ʻe Nīfai ʻoku ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e matapaá? (Ko e hala lausiʻi mo fāsiʻi ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.)

  • Fakatatau kia Nīfai, ko e hā kuo pau ke fai ʻe ha taha ʻi he hili ʻene papitaisó ka ne lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá?

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e kātaki ki he ngataʻangá mo e muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí?

Kole ki he kau akó ke nau lau ʻi he konga ʻoku ui ko e “Kātaki ki he Ngataʻangá” he peesi 75 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Poupouʻi kinautolu ke nau kumi ha meʻa te tau lava ʻo fai ke kātaki ai ki he ngataʻangá. Ka hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau kātaki ki he ngataʻangá? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau feinga faivelenga ke kātaki ki he ngataʻangá, te tau feʻunga ai ki he moʻui taʻengatá.)

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻú ke ke kātaki ai ki he ngataʻangá?

Fakaʻosi ʻaki haʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tautautefito ki he papitaisó, meʻafokai ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e kātaki ki he ngataʻangá.

Ngaahi Fakaafe ke Ngāué

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakaloloto ʻenau mahino ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki haʻanau fakohoko ha taha pe toe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitií ko ʻení he lolotonga ʻo e uike ka hokó:

  • Akoako hono fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ki he papitaisó ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:37. Hiki ha sētesi ʻe ua ʻi hoʻo tohinoa akó ʻokú na fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke fai ʻi he taimí ni ke ke moʻui fakatatau ai mo e fuakava ʻo e papitaisó ʻoku fakamatalaʻi ʻi he veesi ko ʻení.

  • Lau ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻi he puha Ako Folofola ʻo e peesi 75 he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Toe lau foki mo e fakamatala ʻo e “Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá. Fakaʻilongaʻi ʻi hoʻo folofolá pe hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e ngaahi veesi te ke fie fakaʻaongaʻi ʻi haʻo akoʻi ha taha fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e “Lēsoni 3: Ko e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa (ko e sai tahá ko ha taha ʻoku ʻikai kau ki he Siasí, pe ko ha taha ʻoku māmālohi), fakahangatonu pe ʻi he ʻinitanetí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo akoʻi kinautolú.

Paaki