‘Inisititiuti
Lēsoni 7: Ko Hono Akoʻi ʻo e Pōpoaki ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí (Konga 1)


7

Ko Hono Akoʻi ʻo e Pōpoaki ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí (Konga 1)

Talateú

Kuo akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻe he kau palōfita ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē, ʻo lava ai ke mahino ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi moʻoni taʻengatá mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Hili e pekia ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe mole mei māmani ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo tupu ai ʻa e Hē Lahi mei he Moʻoní. Naʻe ikunaʻi ʻe hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hē mei he Moʻoní mo toe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻi māmani. ʻOku totonu ke mahino lelei ki he kau teuteu ngāue fakafaifekaú ʻa e tefitoʻi fakakaukau ʻo e Hē mei he Moʻoní pea mo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí pea ʻoku totonu ke nau mateuteu ke fakamatalaʻi mahino mo fakamoʻoniʻi mālohi kinautolu.

Tomuʻa Teuteu

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e ʻOtuá ʻa ʻEtau Tamai Hēvani ʻOfá

Kamata ʻaki e kalasí hano ʻai ʻa e kau akó ke nau fakakaukauʻi ʻa e meʻa ke ako mei ai ʻi hení:

Kimuʻa peá ke ʻalu ʻo mohe he pōní, kuó ke maʻu ha pōpoaki mei ha kaungāmeʻa ʻoku lotofoʻi mo fifili pe ʻoku moʻoni koā ʻa e ʻOtuá mo fehuʻia pe ʻokú Ne tokanga mai kiate kitautolu. ʻOku fehuʻi atu ho kaungāmeʻá, “ ʻOkú ke tui ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá? ʻOkú ke fakakaukaú ko e tokotaha fēfē ʻa e ʻOtuá?”

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau vahevahe e anga ʻenau tali ki honau kaungāmeʻá. Hili ia, pea talaange ki hoʻo kalasí ʻoku nofotaha ʻa e lēsoni ʻo e ʻaho ní ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi he lēsoni ʻuluaki ʻo e ngāue fakafaifekaú, kau ai e natula ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e konga ʻoku ui “Ko e ʻOtuá ʻa ʻEtau Tamai Hēvani ʻOfá” ʻi he peesi 35–36 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau laineʻi pe fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea te nau ala fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi ha taha ke mahino lelei ange ʻa e natula ʻo e ʻOtuá ko ʻetau Tamai Hēvani ʻofá.

ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke nau kumi ha potufolofola ʻe tolu pe fā kuo lisi ʻi he puha Ako Folofolá he peesi 36 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻAi ke nau fakakaukau ki ha founga ʻe ala tokoni ai ʻa e potufolofolá ke tali ha ngaahi fehuʻi mei ha taha ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi kau ki he ʻOtuá, hangē ko ia ʻi he meʻa ke ako mei ai ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Te ke ala poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ha potufolofola ʻe taha pe toe lahi ange ʻi heʻenau folofolá pe hiki kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau tohi Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ʻe ala hoko ko ha fakamatala nounou ʻo e ngaahi tokāteline mahuʻinga taha kuó ke lau ai ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí mo e ngaahi potufolofolá? (ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí ʻa e tokāteline Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá pea ʻokú Ne finangalo ke tau foki kātoa ange ʻo nofo mo Ia.)

  • Ko e hā ʻe ala mahuʻinga ai ke ʻuluaki mahino fakafoʻituitui kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení kimuʻa pea nau toki ako ki he ngaahi tokāteline kehé?

ʻOku Tāpuekina ʻe he Ongoongoleleí ʻa e Ngaahi Fāmilí

ʻAi ke lau fakalongolongo ʻe he kau akó ʻa e konga ʻoku ui “ ʻOku Tāpuekina ʻe he Ongoongoleleí ʻa e Ngaahi Fāmilí” ʻi he peesi 36 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí pea faʻu ha fakamatala nounou ki he fatongia ʻo e ʻapí mo e fāmilí ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá. Ka hili haʻanau maʻu ha taimi ke laukonga aí, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻenau fakamatala fakanounoú. (ʻE ala kau ʻi he fakamatalá ʻa e tokāteline ko e ngaahi fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea ko e konga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá ke ʻomi ʻa e fiefiá ki Heʻene fānaú. Hiki mataʻitohi fakamamafa ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

ʻI hoʻo fakafuofuaʻi e ngaahi fie maʻu hoʻo kau akó mo e taimi ʻoku maʻú, fakakaukau ke ke ʻoange ʻa e ʻekitivitī ko ʻení: Tukutaha e tokanga hoʻo kau akó ki he laine fakaʻosi naʻa nau lau ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: “Kuo fakafou mai ʻe he ʻOtuá ʻi he kau palōfita he kuonga kotoa pē, ʻo kau ai hotau kuongá, ʻa ʻEne palani ʻo e fiefiá ki he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.”

Koeʻuhí ke tokoni ke mahino ange ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní, fakaʻaliʻali ha tatau ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” pe tufa hanau tatau ki he kalasí. Hili ia pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau tuku ha kiʻi taimi ke lau ai ʻa e fanongonongó mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea pe ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tokoni ke mahino ange kiate kitautolu ʻa e fatongia ʻo e malí mo e fāmilí ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé.

ʻĪmisi
The Family

Fakaʻaliʻali e kupuʻi lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“Ko e taumuʻa taupotu taha ʻa e filí, ʻa ia ‘kuo ʻita lahi, koeʻuhí ʻokú ne ʻilo ʻoku fuoloa siʻi pē hono kuongá’ (Fakahā 12:12), ke veteki, fakahelekeu, mo fakaʻauha ʻa e ʻapí mo e fāmilí” (“The Father and the Family,” Ensign, Mē 1994, 19).

Fehuʻi ange ki he kau akó:

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ko e “taumuʻa taupotu taha” ʻa e filí ke fakaʻauha ʻa e ʻapí mo e fāmilí? (Ko e “feituʻu lelei taha ia ke akoʻi, ako, pea mo fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”)

  • Ko e hā ha ngaahi huʻunga fakamāmani ʻokú ne fakafepakiʻi e palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he malí, ʻapí, mo e fāmilí? (Fakatokangaʻi ange: ʻOua ʻe fakamoleki ha taimi lahi ke aleaʻi ʻa e ngaahi huʻunga ko ʻení. ʻE feʻunga pē ke ʻiloʻi kinautolu pea fakaʻaongaʻi leva ʻa e fakahinohino hoko hake aí ke tau tokanga ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he ngaahi fāmilí.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga te nau ala fakaʻaongaʻi ai ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” ʻi hono akoʻi ha ngaahi tūkunga ke fakafaikehekeheʻi e palani ʻa e Tamai Hēvaní mo e ngaahi huʻunga fakamāmani ʻokú ne fakafepakiʻi ʻEne palani ki he malí, ʻapí, mo e fāmilí.

Fakamatalaʻi ki he kau akó ʻe ʻi ai ha kakai te nau fetaulaki ʻe kehe ʻenau fakakaukaú, pe aʻu ʻo nau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Siasí kau ki he malí, ʻapí, mo e fāmilí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ko e taimi ʻe faiakoʻaki ai ʻe he kau faifekaú ʻa e folofolá mo e lea ʻa e kau palōfitá, ʻe tataki kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi kinautolu ʻoku nau akoʻí ke mahino ange ʻa e ngaahi fatongia ʻo e malí, ʻapí mo e fāmilí ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú.

Kau Palōfitá mo e Ngaahi Kuonga Faka-Kosipelí

Fakamatalaʻi ki he kau akó ko e taha ʻo e ngaahi founga mahuʻinga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú ko hono uiuiʻi ʻa e kau palōfitá. Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia. ʻAi ke kumi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku muimui ki he palōfitá:

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“ ʻE sai ke tau fehuʻi, ʻ ʻOku ʻi ai nai ha leʻo te ne ʻomi maʻu pē ha ngaahi fakahinohino mahino ke tau ʻiloʻi ai hotau halá ʻi he māmani puputuʻu ʻo e ʻaho ní?’ Ko e talí ko e ʻio. Ko e leʻo ko iá ko e leʻo ʻo e palōfitá mo e kau ʻaposetolo moʻuí. …

“ ʻE kāinga, ʻoku ʻikai ko ha meʻa siʻi ke ʻi ai ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotolotongá. ʻOku maʻongoʻonga mo fakaofo ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakafanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ai kiate kitautolú. … Ko e taimi ʻoku tau fanongo ai ki he fakafou mai he lea ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí, ʻoku totonu leva ke sai mo vave ʻetau talí. Kuo fakahaaʻi ʻe he hisitōliá ʻoku ʻi ai ʻa e malu, nonga, tuʻumālie, mo e fiefia ʻi hono tali e faleʻi fakapalōfitá hangē ko ia naʻe fai ʻe Nīfai ʻo e kuonga muʻá: ʻTe u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí’ (1 Nīfai 3:7). …

“Ko e ʻaho ní, ʻoku ou fai atu ha palōmesi. ʻOku mahinongofua ka ʻoku moʻoni. Kapau te mou fanongo ki he palōfitá mo e kau ʻaposetolo moʻuí pea talangofua ki heʻemau faleʻí, he ʻikai ke mou hē” (His Word Ye Shall Receive,” Ensign, Mē 2001, 65–66).

Ka hili hono lau e kupuʻi fakamatalá, pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku muimui ki he faleʻi ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí?

ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:37–38. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e kau palōfitá mo ʻenau faleʻí?

  • ʻOkú ke lava ʻo fakakaukau ki ha taimi pau ne tāpuakiʻi ai hoʻo moʻuí he muimui ki he faleʻi ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí?

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e palakalafi ʻuluaki he ʻuluʻi tohi ko e “ ʻOku Fakahā Mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne Ongoongoleleí ʻi he Kuonga Fakakosipeli Kotoa pē” ʻi he peesi 37 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tokāteline naʻe akoʻi ʻi he palakalafí, ʻaki hono fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi tokāteline te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e kau palōfitá ʻi he palakalafi ko ʻení? (Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi ʻe ala vahevahe ʻe he kau akó, tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tokāteline ʻoku ako ʻe he kau palōfitá ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he fakahā pea ʻoku ʻanautolu ʻa e fatongia ke akoʻi ʻa e kakaí mo fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi.)

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ʻo e akó ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekaú ʻi hoʻo tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau akoʻi hono mahuʻinga ʻo e kau palōfitá. Fakamatalaʻi ki he kau akó ʻoku totonu ke nau lau ʻa e ʻuhinga ʻo e palōfitá ʻoku ʻi he peesi 50 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí pea teuteu ke fakatātaaʻi hono akoʻi ha fiefanongo fekauʻaki mo e kau palōfitá. Hili ia pea fakatātaaʻi hono fakahoko iá ʻaki hano akoʻi ha mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e kau palōfitá. Hokó, ʻai ke kumi ʻe he kau akó hanau hoa pea akoako hono fakahokó, ʻo fakakaukau pē ko e tokotaha ako ʻoku akoʻí ko ha taha teʻeki Siasi kuo fanongo ʻoku taki ʻa e Siasí ʻe ha palōfita. ʻOku totonu ke fakamatalaʻi nounou ʻe he kau ako ʻoku faiakó ʻa e palōfitá mo fakamoʻoniʻi ʻa e kau palōfita ʻo onopōní. Pea ʻe vakaiʻi leva ʻe he kau ako ʻoku akoʻí honau hoá ʻaki haʻanau fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga mo fakalaumālie taha kiate kinautolu ʻi he fakamatalá. Hili ia pea toe ʻai ʻa e kau akó ke nau toe akoako hono fakahokó, ʻo toe fai pē ʻa e fakatātāʻí kae fetongi e fatongia ʻo e ongo hoá, ke maʻu ʻe he kau ako kehé ha faingamālie ke akoʻi mo maʻu ha fakamatala.

ʻAi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e palakalafi fakaʻosi ʻe ua ʻo e peesi 37, pea hoko atu ai pē ki he fuofua palakalafi ʻe ua ʻi he peesi 38 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻAi ʻa e toenga ʻo e kalasí ke nau muimui pē, mo fekumi ki he fekauʻaki ʻa e kau palōfitá, hē mei he moʻoní, mo e ngaahi kuonga fakakosipelí. Ka fie maʻu, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau toe ako mo e “Dispensation” ʻi he Bible Dictionary. Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he ngaahi palakalafi ko ʻení ʻaki hano fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ení:

  • Ko e hā ʻe ʻaonga ai ke mahino ki he kau fiefanongó naʻe fakaiku ʻo hē mei he moʻoní ʻa e ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa kimuʻá ?

  • Ko e hā kuo fai ʻe he ʻOtuá ʻi hono kotoa ʻo e hisitōliá ke fakangata ʻa e ngaahi vahaʻa taimi ʻo e hē mei he moʻoní? ʻE teuteuʻi fēfē ʻe he mahino ʻo e sīpinga ko ʻení ʻa e kau fiefanongó ke nau ako ki hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Kapau ʻoku kei toe ha taimi, te ke ala ʻoange ki he kau akó ha kiʻi taimi ke nau akoako ai hano fakamatalaʻi ki ha taha ʻa e fakamatala ʻi he peesi 37–38 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Poupouʻi kinautolu ke nau fakakau ʻi heʻenau fakamatalá ʻa e ngaahi foʻi lea ko e hē mei he moʻoní, kuonga fakakosipelí, mo e palōfitá.

Ko e Ngāue Fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi Māmaní mo e Fakaleleí

ʻAi ke sio e kau akó ki he fakatātā ʻi he peesi 39 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi mai hono fakanofo ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe Sīsū Kalaisí. Fehuʻi ki he kau akó:

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ke fokotuʻu Hono Siasí ʻi māmani ʻi Hono kuongá? (Te ke ala fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e konga ʻoku ui ko e “Ko e Ngāue Fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Māmaní [mo e Fakaleleí]” ʻi he peesi 38–39 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.)

  • Naʻe faitatau fēfē ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí mo hono taʻetalí ʻi he sīpinga ne fokotuʻu ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli kimuʻá? (Kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe hē ʻa e kakaí mei he moʻoní . Naʻe fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ongoongoleleí ki māmani, hangē ko ia naʻe fai ʻe Noa, ʻĒpalahame, mo Mōsese ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli kimuʻá. Hili pē pekia ʻa Sīsū Kalaisí mo e kau ʻAposetoló, ne toe tō e fānau ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga ʻo e hē mei he moʻoní kae ʻoua kuo toe ui ʻe he ʻOtuá ha palōfita ke ne fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.)

Ko e Hē Fakaʻaufuli Meí he Moʻoní

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé, ke tokoni ke mahino ange ki he kau akó ʻa e fie maʻu ke fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakatupu ʻa e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní, pea ko e hā honau nunuʻá?

ʻAi ke kumi ʻe he kau akó e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he ongo ʻuluaki palakalafi ʻo e konga ʻoku ui “Ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní” ʻi he peesi 39–40 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Ka hili ha taimi feʻunga, pea ʻai ke tali ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé. Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻi he hili e pekia ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne kau ʻAposetoló, naʻe fakakeheʻi ʻe ha ngaahi liliu taʻe-fakamafaiʻi ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi ngāue ʻa e Siasí, pea iku ai ki hono ʻave ʻo e ngaahi kī mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei māmani.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ako fakalongolongo ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola kuo hiki atu he puha Ako Folofolá ʻi he peesi 40 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻAi ke kumi ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻe kikiteʻi ʻe he kau hiki folofolá ʻe iku ʻo hoko ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Ka hili hano maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke ako ai, ʻai ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú mo ha mēmipa kehe ʻo e kalasí. Te ke ala hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi talí ʻi he palakipoé pea toki fakakaukau ke hiki ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻení: Naʻe tomuʻa tala ʻe he ngaahi kikite ʻo e kuonga muʻá ʻe hoko ha hē fakamāmani lahi mei he moʻoní.

Vahevahe ʻa e kau akó ke nau tautau toko ua pea fakahinohino ke nau teuteu ke akoʻi ha lēsoni miniti ʻe fā pe nima ʻi he Hē mei he Moʻoní. Fakamatalaʻi ange ʻoku totonu ke faingofua, mahino mo fakatefito ʻenau faiakó ki he taha ʻoku fanongó. ʻAi ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ʻoku ʻi he peesi 39–40 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí (pe te nau ala fakaʻaongaʻi e tohi tufa ʻa e faifekaú ʻoku ui Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí). Poupouʻi e ngaahi hoá ke nau vahevahe ha potufolofola ʻe taha pe ua ʻoku fekauʻaki mo e Hē mei he Moʻoní mo fakamatalaʻi honau ʻuhingá.

Ka hili hano maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke teuteu ai, ʻai ʻa e ngaahi hoá takitaha ke nau akoʻi ha hoa kehe. ʻI hono fakaʻosi ko ia ʻe he kau akó ʻenau faiakó, talaange ki he kulupú ke nau aleaʻi ʻeni: Ko e hā naʻe fakahoko lelei ʻi hoʻomou lēsoní? Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke mei fai ke lelei angé? Ko e hā naʻe ʻaonga taha ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke mahino e meʻa naʻe hoko ʻi he hili e pekia ʻa e kau ʻAposetoló?

Hili ia pea fetongi ʻo ʻai ʻa e ongo hoa naʻe akoʻí ke na akoʻi ʻa e ongo hoa ʻe tahá. Fakapapauʻi ʻoku ʻi ai hanau taimi ke fakahoko mo maʻu ha fakamatala ki heʻenau faiakó.

Ka hili hano maʻu ʻe he kau akó kotoa ha faingamālie ke faiakó, fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi ʻilo makehe mei heʻenau ngaahi aʻusiá ki he toenga ʻo e kalasí.

Koeʻuhí ke fakatātaaʻi e mālohi ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní he māmaní mo teuteuʻi ʻa e kau akó ki he lēsoni hono hoko ʻi he Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, huluʻi ʻa e foʻi vitiō “The Great Apostasy (Ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní)” (16:33). ʻI heʻenau mamatá, poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ne ikunaʻi ai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻa e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.

Fehuʻi ange ʻi he ʻosi ʻa e foʻi vitioó:

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe ikunaʻi ai ʻe he Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní?

  • ʻI hoʻomou mamata ki he talanoa ʻo e ului ʻa Uilifooti Utalafí, ko e hā ha ngaahi fakakaukau naʻá ke maʻu fekauʻaki mo e faingamālie ke vahevahe ki ha niʻihi kehe ʻa e pōpoaki ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

Fakaʻosi ʻaki haʻo fehuʻi ki he kau akó pe ʻoku ʻi ai hanau taha te ne fie vahevahe ʻene fakamoʻoni ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fakaafe ke Ngāué

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau toe fakamanatu ʻa e ngaahi tokāteline naʻe fakamatala ʻi he lēsoni ko ʻení ʻaki haʻanau fakakakato ha taha pe toe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fokotuʻu atú:

Lauʻipepa Tufa

ʻĪmisi
Ko e Fāmilí

Paaki