‘Inisititiuti
Lēsoni 12: Ko hono Kumi ha Kakai ke Akoʻí


12

Ko hono Kumi ha Kakai ke Akoʻí

Talateú

He ʻikai lava e kau faifekaú ʻo vahevahe e ongoongoleleí kae ʻoua kuo nau maʻu ha taha ke akoʻi. ʻOku fie maʻu ke ngāueʻaki e tuí ʻi hono kumi ʻo e kakaí—ʻa e tui ke lea ki he kakaí fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tui ke siofi ha ngaahi faingamālie akoʻi, pea mo e tui ʻe taki kinautolu ʻe he ʻOtuá ki he kakai ʻoku mateuteu ke fanongó. Ko e founga lelei taha ki hono maʻu ha kakai ke akoʻí ko e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ʻi ai e fatongia fakafoʻituitui e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí, kau ai ʻa e kau teuteu ngāue fakafaifekaú, ke tokoni ʻi hono kumi e kakai kuo nau mateuteu ke tali e ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻE lava ʻa e kakai kei talavoú ʻo teuteu ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻaki haʻanau vahevahe fakahangatonu pea ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaʻinitanetí ʻa e ongoongoleleí he taimí ni.

Tomuʻa Teuteu

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Tui ke Kumi e Kakai ke Akoʻí

Fakamatalaʻi ange naʻe hoko ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ko ha faifekau ʻi ʻIngilani ʻi he hili pē hono fakanofo ia ko e ʻAposetoló. Fakaʻaliʻali mo kole ki he kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení, ke fakafeʻiloaki ʻa e mahuʻinga hono lotua e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono kumi ʻo ha kakai ke akoʻí. ʻAi ke kumi ʻe he kalasí e meʻa naʻe fai ʻe ʻEletā Utalafi ke maʻu ai ha kakai ke akoʻí:

ʻĪmisi
President Wilford Woodruff

“Naʻe fekumi ʻa ʻEletā Utalafi ki he ʻEikí ʻi he lotu … , ʻo fehuʻi pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku totonu ke ʻalu ki aí. Naʻá ne pehē: ‘ ʻI heʻeku tui ko hoku faingamālie mo hoku fatongia ke ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ki Hono kakaí, ko ia, ne u fehuʻi ai ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ke Ne fakaʻilo mai Hono finagaló ʻi he meʻá ni, pea ʻi heʻeku fehuʻí, naʻe foaki ʻe he ʻEikí, ʻo fakahā mai kiate au ko Hono finangaló ke u ʻalu he taimi pē ko iá ki he fakatonga ʻo ʻIngilaní. Naʻá ku talanoa leva mo Misa Viliami Penipou ʻi he meʻá ni, he naʻe nofo ʻi Hiafootisaea pea naʻe kei nofo ai hano ngaahi kaumeʻá, pea naʻa nau fakaʻamu lahi ke u ʻaʻahi ange ki he potu ko ʻeni ʻo e fonuá, pea naʻe angaʻofa lahi ke ma fononga mo au ki he ʻapi ʻo hono tokouá mo totongi ʻeku pāsí, pea naʻá ku tali fiefia ia.’

“ ʻI he ʻaho 4 ʻo Māʻasi 1840, ne tūʻuta atu ai ʻa ʻEletā Utalafi mo Viliami Penipou ki he ʻapi ʻo e tokoua ʻo Viliamí ko Sione. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Utalafi, ‘Hili pē ha houa ʻe taha mei heʻeku aʻu atu ki hono falé, kuo mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻe fekauʻi ai au ʻe he ʻEikí ki aí. … Naʻá ku ʻilo ai ha kau tangata mo ha kakai fefine, ʻoku meimei toko onongeau nai, kuo nau kau fakataha ʻo fakahingoa kinautolu ko e Kāinga Fakatahatahá (United Brethren), pea naʻa nau feinga ke fokotuʻu ʻa e faʻunga ʻo e ngaahi meʻa he kuonga muʻá. Naʻa nau fie maʻu ʻa e Ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ʻo hangē ko ia ne u fie maʻu ʻi heʻeku kei talavou haké.’

[ʻI heʻenau ako faivelenga ʻa e Tohi Tapú, naʻe mateuteu heni ʻa Sione Penipou mo hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ke pukenimā ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí.]

“Naʻe tali vave ʻe he fāmili Penipoú ʻa e pōpoaki ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, pea foki leva ʻa Viliami ia ki [Sitāfootisaea] ‘hili ʻene maʻu ʻa e faingamālie fakafiefia ke mamata ki hono tokoua ko Sioné, fakataha mo hono fāmilí kotoa, … ʻi heʻenau papitaiso ki he fuakava foʻou mo taʻengatá.’ Ne nofo ʻa ʻEletā Utalafi ʻi he feituʻu ko ʻení ʻi ha māhina ʻe valu. Naʻá ne fakamatala ki mui ʻo pehē: ‘ ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻe tolungofulu, hili ʻeku aʻu atu ki Hiafootisaeá, ne u papitaiso ha kau malanga ʻe toko fāngofulu mā nima mo ha kau mēmipa ʻe laungeau. … Ne mau fakakau mai ha toko uaafe ʻi haʻamau ngāue ʻi ha meimei māhina pē ʻe valu.’

“Fekauʻaki mo e meʻa ne hoko ki aí, ne tohi ʻe Palesiteni Utalafi ʻo pehē: ‘ ʻOku fakahaaʻi ʻe he hisitōlia kakato ʻo e ngāue fakafaifekau ko ʻeni ki Hiafootisaeá, ʻa hono mahuʻinga ʻo e fakafanongo ki he leʻo vanavanaiki ʻo e ʻOtuá mo e ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻonʻoní. Naʻe teuteu ai ʻe he ʻEikí ha kakai ki he Ongoongoleleí. Naʻa nau lotua ke maʻu ʻa e māmá mo e moʻoní, pea naʻe fekauʻi au ʻe he ʻEikí kiate kinautoluʻ” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], 100–101).

Fehuʻi ange ki he kau akó:

  • Ko e hā naʻe fai ʻe ʻEletā Utalafi ke ʻiloʻi ai ʻa e feituʻu ʻe maʻu ai ha kakai kuo mateuteu ke tali e ongoongoleleí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEletā Utalafí? (Te ke ala fakamahinoʻi ange ki he kau akó naʻe ʻikai ngata ʻi hono tataki fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa ʻEletā Utalafi ke ʻalu ki he fakatonga ʻo ʻIngilaní, ka naʻá Ne toe fakaʻatā foki mo e hala ke faiako ai ʻa ʻEletā Utalafi ʻi he faama ʻa Sione Penipoú, ʻa ia naʻe ʻosi mateuteu ai ha kau tangata mo ha kau fefine ʻe laungeau ke tali ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí.)

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe hā mei he talanoa ʻo ʻEletā Utalafí kau ki hono kumi ha kakai ke akoʻí ? (ʻE lava ke fakamatalaʻi nounou e tali ʻa e kau akó ʻaki hano hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ʻa e ʻEikí ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e kakai kuo ʻosi mateuteu ke tali ʻa e ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku tau lotua ai ha tokoni, fakafanongo ki he Laumālié, pea ngāue ʻi he tuí.)

Kole ki he kalasí ke nau huke ki he peesi 187 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻi he ʻuluʻi tohi “Ko hono Fakatupulaki ʻo e Tui ke Kumi ha Kakai ke Akoʻí.” Ka hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • ʻOku tokoniʻi mo fakaʻaiʻai fēfē koe ʻe hoʻo ʻilo “ ʻoku teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha kakai ke nau tali koe mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí” ke ke teuteu ai ke ngāue fakafaifekau?

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e palakalafi hono hoko ʻi he peesi 187 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ʻi he ʻuluʻi tohi siʻisiʻi “Ko e Fāmili ʻo e ʻOtuá.” Ka hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he tokāteline, ko e tangata mo e fefine kotoa pē ko ha konga ia e fāmili ʻo e ʻOtuá, hoʻo ngaahi ongo kau ki hono kumi ʻo e kakai ke akoʻí?

  • ʻI he lea ko ia mei he ʻAlamā 31:34–35, ko e hā naʻe lotua ʻe ʻAlamā ʻi heʻene teuteu ke malanga ki he kau Sōlamí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he lotu ʻa ʻAlamaá?

Huluʻi ʻa e foʻi vitiō ko e “Developing the Faith to Find” (2:55), pea ʻai ke kumi ʻe he kau akó ha ʻilo makehe fekauʻaki mo hono kumi e kakai ke akoʻí. Te ke ala poupouʻi ʻa e kau akó ke nau hiki ha fakamatala ʻo e meʻa ʻoku nau akó.

Fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi ʻilo makehe ʻoku maʻu mei he kau faifekau he foʻi vitioó ni fekauʻaki mo hono kumi ʻo e kakai ke akoʻí? (ʻE ala fai ʻe he kau akó ha ngaahi tali hangē ko ʻení: ʻOku totonu ke lotua ʻe he kau faifekaú ha ngaahi faingamālie, ʻofa ʻi he kakai kehé mo vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa e ʻOtuá, pea manatuʻi ʻoku teuteu ʻe he ʻEikí ʻEne fānaú ke nau maʻu e ongoongoleleí pea mo tataki ʻEne kau faifekaú ke nau ʻiloʻi ia. Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá Heʻene fānaú, ʻokú ne finangalo ke maʻu ʻe he taha kotoa ʻa e faingamālie ke fanongo mo tali ʻa e ongoongoleleí.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ngāueʻi ʻa e ngaahi ongo ke tokoni ki he niʻihi kehé mo fakaafeʻi kinautolu ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí?

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻe tolu ʻi he ʻuluʻi tohi siʻisiʻi ko e “[Kumi] ʻa Kinautolu ʻe Fie Tali ʻa Kimoutolú” he peesi 188 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi palopalema te tau ala fehangahangai mo ia ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke kumi ha kakai ke akoʻí? (ʻOku ʻikai ke tau faʻa ʻiloʻi pe ko hai ʻoku mateuteu ki he ongoongoleleí. Mahalo he ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe he kakaí he taimi pē ko iá ko e kau tamaioʻeiki kitautolu ʻa e ʻEikí. Mahalo he ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻoku nau fekumi ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí.)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi hono kumi ʻo e kakai ke akoʻí? (ʻOkú Ne fekauʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki kitautolu.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e finangalo ʻo e ʻEikí ke fai ʻe he kau faifekaú ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ai ha ola he taimi pē ko iá ʻi heʻenau feinga ke maʻu ha kakai ke akoʻí?

Kapau ʻoku ʻi ai ha kau ako ʻi he kalasí ko e kau ului ki he Siasí, fakakaukau ke fakaafeʻi ha taha pe tokolahi ange ke nau vahevahe ʻa e founga ne nau fetuʻutaki ai mo e Siasí mo e anga ʻenau ʻiloʻi ʻoku moʻoni e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe he kau faifekaú kiate kinautolu. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha kau ului ʻi he kalasí, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki ha tokotaha ului ʻoku nau ʻiloʻi lelei ʻi honau fāmilí pe ʻi honau uōtí. Fakakaukau ke ke fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e founga naʻe tali ai ʻe he tokotaha ko iá ʻa e ongoongoleleí.

Ko Hono Mahuʻinga ʻo e Ngāue Fakafaifekau ʻa e Mēmipá

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“Ko e taimi ʻeni ki he kāingalotú mo e kau faifekaú ke nau ngāue fakataha ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí, ke ʻomi e ngaahi laumālié kiate Ia. Kuó ne ʻosi teuteu e founga ke tau vahevahe ʻaki e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga lahi, pea te Ne tokoniʻi ʻetau ngāué kapau te tau ngāue ʻi he tui ke fakahoko ʻEne ngāué” (“Faith in the Work of Salvation” [lea naʻe fai ʻi he fakamafola fakatakimuʻa ki he Ngāue ʻo e Fakamoʻuí, Sune 23, 2013]).

Te ke ala fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi kuo ʻosi kole mai ha palōfita ʻa e ʻOtuá ke tau kau ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá? (Te ke ala fakaʻaongaʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:81, ʻa ia ʻokú ne fakamahinoʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kuo nau ʻosi maʻu e ongoongoleleí.)

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Monisoni ko e “taimi ʻeni ki he kāingalotú mo e kau faifekaú ke nau ngāue fakataha aí?

Hili ia pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau huke ki he peesi 193 ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, pea ʻai ha kau ako ʻe toko tolu ke nau lau leʻolahi ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻe tolu ʻi he ʻuluʻi tohi “Ko e Mahuʻinga ʻo e Kāingalotú.” Ka hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ha ola ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e kāingalotú mo e kau faifekaú ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí? (ʻE ala kau ʻi he tali ʻa e kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ko e taimi ko ē ʻoku fakaafeʻi ai ʻe he kāingalotú ha niʻihi ke akoʻi pea nau ʻi ai lolotonga e akoʻí, ʻoku tokolahi ange ʻa e kakai ʻoku papitaiso pea nau mālohi ai pē ʻi he Siasí.)

Huluʻi ʻa e foʻi vitiō “The Lord of the Harvest: The Adams Family” (4:41), pea kole ki he kau akó ke nau tokanga ki he meʻa naʻe fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ke tokoniʻi ʻa e fāmili ʻĀtamá ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

Fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue naʻe fakaiku ʻo maʻu ai ʻe he fāmili ʻĀtamá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí?

  • ʻOku mou pehē ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fakaʻaiʻai e kāingalotu ʻi he foʻi vitioó ke nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e fāmili ʻĀtamá?

ʻAi ke lau leʻolahi ʻe he kau akó ʻa e palakalafi ʻe ua ʻi he konga ʻoku ui ko e “ ʻOku ʻIkai ha Ngāue Ia ʻe Taʻeʻaonga” ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, peesi 205. Hili ia pea fakakaukau ke fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Neongo kapau ʻoku ʻikai tali ʻe he kakaí ʻa e fakaafe ke nau fekumi ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, ko e hā ʻoku ʻikai molenoa ai ʻa e feinga ke tokoni mo akoʻí?

  • ʻE anga fēfē ha lava ke maʻu pē ʻe ha faifekau ha fakakaukau lelei ʻi he taimi ʻoku fili ai ʻa e kakaí ke ʻoua te nau fekumi ki he ongoongoleleí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau fai ʻi he kuohilí ke kau ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá. Kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻa ʻenau ongo ʻi he taimi ne nau feinga ai ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

Ko e Kau ʻi he Ngāue Fakafaifekau ʻa e Mēmipá

Hiki ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé, hili ia pea ʻai ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ha taha ʻo e ngaahi potufolofolá mo kumi ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kiate kinautolu ʻoku fili ke kau ʻi he ngāue fakafaifekaú.

T&F 18:10, 14–16

T&F 33:6–11

T&F 100:5–6

Ka hili hano tukuange ki he kau akó ha kiʻi taimi ke nau fakamanatu ai ʻa e potufolofola naʻa nau filí, kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi veesi naʻa nau laú pea vahevahe ʻa e founga ʻe ala fakaʻaiʻai ai kinautolu ʻe he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí ke nau ʻilo ʻa e kakai te nau tali ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Poupouʻi kotoa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kau ʻi he fealēleaʻaki ko ʻení. Te ke ala hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e potufolofola totonú.

Fakakaukau ke hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Te tau lava ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ngāue fakafaifekaú ke kamata he taimí ni hono kumi ʻa e kakai ke akoʻi ʻe he kau faifekaú.

ʻAi ke lau leʻolahi ʻe ha tokotaha ako ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e founga ke nau kau ai ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he faleʻi fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ha loto lahi mo lototoʻa ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé:

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“Kāinga, ʻe fetongi e ilifiá ʻaki e tuí mo e loto falalá ʻi he taimi ʻoku tūʻulutui ai e kāingalotú mo e kau faifekau taimi kakató ʻo lotu mo kole ki he ʻEikí ke tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ha ngaahi faingamālie fakafaifekau. Pea kuo pau ke tau fakahaaʻi ʻetau tuí mo fakasio e ngaahi faingamālie ke fakahā ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ko e moʻoni ʻe hoko mai e ngaahi faingamālié. He ʻikai teitei fie maʻu ʻe he ngaahi faingamālie ia ko ʻení ha tali fakamālohiʻi pe fakaʻapē. Te nau hoko ko ha ola fakanatula ʻo ʻetau ʻofa ki hotau kāingá. Fai lelei pē, pea ʻe ongoʻi ʻe kinautolu ʻoku mou talanoá hoʻomou ʻofá. He ʻikai toe ngalo ʻiate kinautolu e ongo ko iá neongo kapau ʻoku ʻikai ko e taimi totonu ia ke nau tali ai ʻa e ongoongoleleí. ʻE liliu mo ia ʻi he kahaʻú ʻi he liliu honau tūkungá.

“ ʻOku malava ia ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai hotau lelei tahá ʻi heʻetau fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí. Neongo ko e olá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngāue ʻaki ʻe he tokotahá ʻene tauʻatāina ke filí, ka ko hotau fatongiá ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

“Falala ki he ʻEikí. Ko ia ʻa e Tauhi-sipi Leleí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻEne fanga sipí, pea ʻoku ʻilo Heʻene fanga sipí Hono leʻó; pea ʻi he ʻaho ní, ko e leʻo ʻo e Tauhi-sipi Leleí ʻa ho leʻó mo hoku leʻó. Pea kapau ʻoku ʻikai ke tau kau ki ai, [ʻe tokolahi ha kakai ne mei fanongo ki he pōpoaki ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí] te tau fakalaka ai. Ko hono fakamahinó, ko e meʻa ke faí ko e tui mo fakahoko ʻetau tafaʻakí. ʻOku mahinongofua pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní—lotu, fakatāutaha pea ʻi homou fāmilí, ke maʻu ha ngaahi faingamālie ke ngāue fakafaifekau. …

“ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke hoko ko ha taha feohi pe taha pōtoʻi lea pe ko ha faiako poto. Kapau ʻokú ke maʻu ha ʻofa moʻoni mo ha ʻamanaki lelei, kuo ʻosi talaʻofa ʻa e ʻEikí kapau te ke “hiki hake [ho] leʻó ki he kakaí ni; [pea] lea ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau te [Ne] fakahū ki [ho] lotó, … ʻe ʻikai veuveuiki [koe] ʻi he ʻao ʻo e kakaí;

“[Pea] ʻe foaki kiate [koe] … ʻi he momeniti ko iá, ʻa e meʻa ke [ke] mo lea ʻakíʻ (T&F 100:5–6)” (“Falala ki he ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nov. 2013, 44).

Fehuʻi ange:

  • Ko e hā naʻe fokotuʻu ʻe ʻEletā Palati ʻe lava ke fai ʻe he kāingalotú ke fakatupulaki ha lototoʻa lahi ange ke fakafeʻiloaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai kehé?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai hono kumi ʻo e kakai ke akoʻí ko ha ngāue ʻo e tui?

ʻAi ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha kiʻi taimi ke kumi ʻi he lisi ʻo e “Ngaahi Fakakaukau ke Tokoniʻi ʻaki e Kaingalotú” he peesi 195–96 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí mo kumi ha ngaahi founga pau ʻe lava ke kau ai ʻa e kāingalotú ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻAi ke fili ʻe he kau akó ha foʻi fakakaukau ʻe taha pe ua te nau ala ngāueʻaki he taimí ni ke kau ai ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá. Ka hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko fē ʻi he ngaahi fakakaukau ko ʻení te ke lava ʻo fakahoko he taimí ni ke fakaafeʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku momou ai ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ke tokoniʻi ha niʻihi kehe ʻaki e ngaahi founga mei he lisi ko ʻení?

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau tuku ha kiʻi taimi ke hiki ai ha fanga kiʻi meʻa te nau fai ke maʻu ha kakai ke akoʻi ʻe he kau faifekaú. Fokotuʻu ange ki he kau akó ʻe ala ola lelei ange ʻenau palaní kapau te nau hiki e hingoa ʻo hanau ngaahi kaungāmeʻa pau mo ha ngaahi mēmipa honau fāmilí ʻoku teʻeki ke siasi, te nau ala vahevahe ki ai e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Te ke ala fokotuʻu ange ke fakakau ʻe he kau akó ha ngaahi ngāue hangē ko e lotua maʻu pē ha ngaahi faingamālie fakafaifekaú, ala atu ʻo tokoni ke talanoa mo ha niʻihi kehe fekauʻaki mo e ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí, fakaafeʻi ha niʻihi kehe ki he ngaahi houalotú pe ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí, fakaafeʻi ha niʻihi ke fanongo ki he ngaahi lēsoni mei he kau faifekaú, fakaafeʻi ha niʻihi ke nau lau ʻe Tohi ʻa Molomoná, mo e ngaahi meʻa peheé. Te ke ala ui ha kau ako tokosiʻi ke nau vahevahe ʻenau palaní mo e kalasí, fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Laumālié.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Ngaahi Meʻangāue Kotoa Kuo Teuteu ʻe he ʻOtuá

ʻAi ke lau leʻolahi ʻe ha tokotaha ako ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli (1922–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he liliu ʻa e founga hono kumi ha kakai ke akoʻí:

ʻĪmisi
Elder L. Tom Perry

“Ko e taimi naʻá ku kei hoko ai ko ha faifekau kei talavoú, naʻa mau lava ʻo talanoa mo ha niʻihi ʻi he halá mo tukituki ʻi he ngaahi matapaá ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Kuo liliu ʻa māmani talu mei he taimi ko iá. Kuo kau he taimí ni ha tokolahi ʻi he femoʻuekina ʻenau moʻuí. ʻOku nau fakatovave atu [mei hē ki hē], pea ʻoku siʻi ke nau toe loto ke hū taʻe fakaafeʻi ange ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ki honau ngaahi ʻapí, ke vahevahe ha pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ko ʻenau tefitoʻi fetuʻutakiʻanga mo e niʻihi kehé, ʻo aʻu ki honau ngaahi kaungāmeʻa ofí, ʻoku meimei ke ʻi he ʻInitanetí pē. Kuo pau leva ke liliu ʻa e natula ʻo e ngāue fakafaifekaú kapau ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne ngāue ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻmei he ngaahi tuliki ʻe fā ʻo e māmaníʻ [2 Nīfai 21:12]. Kuo fakamafaiʻi ʻa e kau faifekaú he taimí ni ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ʻInitanetí ʻi heʻenau malangá. …

“ʻI he ʻalu atu ko ʻeni ʻa e kau faifekaú ʻi he kuonga foʻou ʻa ia te nau ngāueʻaki ai ʻa e komipiutá ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku mau fakaafeʻi ai ʻa e talavoú mo e toulekeleká, ʻa e kakai lalahí, tāutaha kei talavoú, mo e toʻu tupú, pea mo e fānau ʻi he potu kotoa pē ke kau fakataha mo kitautolu ʻi he … vahevahe ʻenau pōpoaki ʻo e ongoongoleleí he ʻinitanetí. …

“Kuo pau ke liliu ʻe he kāingalotú ʻa e anga ʻo ʻenau fakakaukau ki he ngāue fakafaifekaú, ʻo tatau mo e pau ke liliu ʻa e kau faifekaú ʻi ha māmani feliliuakí. ʻI heʻeku lea ʻaki ʻení, ʻoku ou fakaʻamu ke fakamahino ko e meʻa ko ia ʻoku kole mai ke fai ʻe kitautolu kāingalotú, kuo teʻeki ai liliu; ka ko e founga ʻoku tau fakahoko ai hotau fatongia ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí kuo pau ke liliu ki he māmani feliliuakí” (“Missionary Work in the Digital Age” [lea naʻe fai ʻi he Work of Salvation worldwide leadership broadcast, Sune 23, 2013]).

Fehuʻi ange:

  • Fakatatau kia ʻEletā Peuli, ko e hā kuo pau ke kamata fakaʻaongaʻi ai ʻe he kāingalotú mo e kau faifekaú ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni he ʻinitanetí ʻi heʻenau vahevahe ʻa e ongoongoleleí? Ko e hā hano ngaahi lelei hono ngāueʻaki e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻangāue pe ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaʻinitaneti te ke ala fakaʻaongaʻi ke vahevahe ai hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí mo fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke nau ʻilo lahi ange ki ai?

  • Ko e hā ha ngaahi founga pau te ke ala fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi meʻangāue ko ʻení ki hono vahevahe e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí? (ʻE tokoni ʻa e fealēleaʻaki ko ʻení ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí ʻa e tekinolosia fakaonopōní ke vahevahe ai ʻenau fakamoʻoní ki he kakai he funga ʻo e māmaní.)

Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻeni mei he LDS.org, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau leʻolahi ʻa e ʻuluaki palakalafí. Hili ia pea ui ha kau ako kehe ke nau lau leʻolahi ʻa e lisi ʻo e ngaahi fakahinohino ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e mītia fetuʻutakí. Kole ki he kalasí ke nau kumi ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻa e fakamatala ko ʻení ʻo tokoni ke toe lelei ange ʻenau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he ʻinitanetí.

“ʻE lava ke hoko ʻa e mītia fetuʻutakí ko ha ivi tākiekina mālohi ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻaongaʻi iá. Te ne lava ʻo ʻomi ha ngaahi founga ke fakahaaʻi ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo fakamālohia e ngaahi fetuʻutakí. ʻOku poupouʻi ʻe he Siasí hono fakaʻaongaʻi ʻo e mītia fetuʻutakí kehe pē ke ne poupouʻi ʻa e misiona ʻo e Siasí, fakaleleiʻi ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí, mo ʻomi ha fakahā ki he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku poupouʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo ʻenau tuí he taimi kotoa pea ʻi he feituʻu kotoa, kau ai ʻa e taimi ʻoku nau kau ai ʻi he fetuʻutaki fakaemāmani lahi ʻi he mītia fetuʻutakí. …

“Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e mītia fetuʻutakí ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí: …

“Anga fakaʻapaʻapa ʻi hoʻo fetuʻutaki mo e niʻihi kehe ʻi he ʻinitanetí. ʻOku fie maʻu ʻe he ngaahi akonaki ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e kāingalotú ke nau fefakaʻapaʻapaʻaki, tatau ai pē pe ko e hā e tūkungá.

“Fakahaaʻi hoʻo fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Laumālié. ʻOku totonu ke fakafoʻituitui ʻa e faʻahinga pōpoaki peheé; ʻoua ʻe tuku ʻa e kakaí ke nau fakakaukau ʻokú ke fakafofongaʻi ʻa e Siasí, pea ʻoua ʻe fokotuʻu ha ngaahi kulupu ke ngali ʻoku nau fakafofongaʻi pe ʻoku pouaki ʻe he Siasí.

“Hoko maʻu pē ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha taha muimui ʻo Kalaisi ʻi hoʻo fengāueʻaki mo e niʻihi kehé ʻi he mītia fetuʻutakí. ʻE lava hoʻo faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻo faitokonia kinautolu ʻoku mou feohí. ʻOku fakapotopoto ke taʻofi ha feohi mo kinautolu ʻoku nau feinga maʻu pē ke holoki ʻa e niʻihi kehé pea tautautefito kiate kinautolu ʻoku nau fokotuʻu ha ngaahi fakamatala ʻoku taʻetāú. …

“Fakakaukau lelei ʻi he taimi ʻokú ke fokotuʻu ai ha meʻa ki he saiti ʻi he mītia fetuʻutakí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa lomi ‘tamateʻi’ ia ʻi he ʻinitanetí. ʻE lava ke tauhi e ngaahi ʻatá mo e fakamatalá ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea ʻe lava ʻo kaunga kovi ʻi he taimi te ke kumi ngāue ai pe feinga hū ki he kolisí, pea pehē foki ki ha ngaahi meʻa kehe ʻe lava ke vakaiʻi ai ho lekooti ʻi he ʻInitanetí. Fakapapauʻi ʻoku fenāpasi hoʻo fetuʻutakí mo hoʻo tukupā ke ʻai kiate koe ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí” ”Social Media Helps for Members,” LDS.org).

Kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau ki he ʻuhinga ʻe mahuʻinga ke nau manatuʻi ai ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻi he lisi ko ʻení ʻi heʻenau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he ʻinitanetí.

Kapau ʻoku kei toe ha taimi feʻunga, fakakaukau ke fakatātaaʻi ʻe ha tokotaha ako ʻi he kalasí ʻa e founga ke vahevahe ai ʻa e ngaahi vitioó pe ngaahi fakamatalá ʻi he LDS.org pe mormon.org ʻo ngāueʻaki ʻa e mītia fetuʻutakí. Te ke ala ʻai ha tokotaha ako kehe ke ne fakatātaaʻi ʻa e founga ke faʻu ai ha fakamatala ʻi he mormon.org.

Fakakaukau ke huluʻi ʻa e foʻi vitiō ko e “Sharing Your Beliefs” (2:02) ke tokoni ke lotolahi ʻa e kau akó ʻi heʻenau malava ke fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ke vahevahe ʻenau ongo mo e fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. Kimuʻa pea huluʻi ʻa e foʻi vitioó, poupouʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ha ngaahi ivi tākiekina ʻe ala maʻu ʻe ha taha ʻaki hono ngāueʻaki e tekinolosiá ke vahevahe ʻene ongo fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

Ka hili ʻa e vitioó, fehuʻi ange leva:

  • ʻE lava fēfē ʻe he tekinolosiá ʻo fakaleleiʻi e feinga ʻa ha kāingalotu ʻoku nau loto holi ke vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga te nau ala fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá ke vahevahe ʻenau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé. Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he lēsoní.

Ngaahi Fakaafe ke Ngāué

Tokoni ke kamata kumi he taimí ni ʻe he kau akó ha kakai ʻoku mateuteu ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻaki hano fakakakato ha taha pe toe lahi ange ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fokotuʻu atú:

  • Fakakakato ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke lisi ʻi he lolotonga ʻo e ngāue ke tohi ʻi he lēsoni ko ʻení ke ke lava ʻo maʻu ha kakai ke akoʻi ʻe he kau faifekaú.

  • Toe vakaiʻi ʻa e lisi fetuʻutaki ʻi hoʻo telefoni toʻotoʻó pea kumi ha mēmipa māmālohi pe taha teʻeki siasi. Tā pe fetohiʻaki telefoni toʻotoʻo ki he tokotaha ko iá ʻo fakaafeʻi ke mo maʻulotu ʻi he Sāpate ko ʻení.

  • Vakaiʻi ʻa e uepisaiti mormon.org pea vakaiʻi mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻo e uepisaití, hangē ko e ngaahi vitioó, ngaahi fakamatalá, mo e ngaahi fakamatala fakafoʻituitui kuo fokotuʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí. Vahevahe ha foʻi vitiō, fakamatala, pe ha ngaahi peesi mo ha niʻihi kehe ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fetuʻutakí.

  • Faʻu haʻo fakamatala pē ʻaʻau ʻi he mormon.org. Vahevahe hoʻo fakamatalá mo ha niʻihi kehe ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fetuʻutakí.

  • Vahevahe ha foʻi vitiō Mormon Messages pea mo hoʻo ongo fekauʻaki mo iá ʻi he mītia fetuʻutakí.

Paaki