Mwakoro 3: Reirei 3

Ana Euangkerio Iesu Kristo

Ana bae ni iango Aomata

• Antai Iesu Kristo? E na kanga ni buokai ma au utu?

• Tera ae nanonaki n ae iai am onimaki iroun Iesu Kristo? A na kanga onimakinana ni kakabwaiaa Maiu?

• Tera nanon ae ko na raira nanom?

• N na kanga n namakina ana rau ma ana kabwarabure te Atua imwiin ae I a tia ni karaoi rinerine aika aki raoiroi?

• Tera raoi bukin te bwabetito?

• Tera raoi ana bwaintangira te Tamnei ae Raoiroi?

• Tera ae e nanonaki n te teimatoa ni uaa te toki?

Ana euangkerio Iesu Kristo bon arora bwa ti kangaa n nakon Kristo. E rangi ni beebete n te aro ae e kona ni mataata iai te teei. Te reirei aio e boboto iaon te Euangkerio ao ana reirei Kristo, n aron te onimaki iroun Kristo, rairannano, bwabetito, ana bwaintangira te Tamnei ae Raoiroi, ao te teimatoa ni uaa te toki. E boboto naba iaon aron te euangkerio ni kakabwaiaia natin te Atua ni kabane.

Te taeka euangkerio nanona “te rongorongo ae raoiroi.” Ana euangkerio Iesu Kristo bon te rongorongo ae e raoiroi ibukina bwa e katauraoa te reirei—te koaua are akea tokina—ti tangiria bwa ti na nakoina ao ni kamaiuaki (taraa 1 Nibwaaii 15:14). E reireiniira te euangkerio bwa ti na kangaa ni maeuakina te raoiroi, te maeu are e rangi ni bongana. Te rongorongo ae e raoiroi n te euangkerio e katauraoa te kawai are e na kona ni kabwaraki iai ara bure, ni kaitiaki, ao n oki nako matan Atua.

Nonori Inanon te Anga Reirei: Ana Euangkerio Kristo ao Ana Reirei Kristo

Ana euangkerio Iesu Kristo e bane iai reirei ni kabane, tuua, otenanti, ao berita aika tabu ake a raoiroi ibukin kamaiuakira ao te karietataakira.

Rongorongon te Euangkerio bwa ti na kona n karekea te kamaiuaki, man mwaakan Iesu Kristo ni kabooira. Ti karaoa aei man kammwakuran ara onimaki iroun Iesu Kristo, te rairannano, bwabetitoakira, ao karekan ana bwai n tituaraoi te Tamnei ae Raoiroi, ao te teimatoa n karokoa te toki (taraa Taekan te Onimaki 1: 4).

E ataaki naba aio bwa ana reirei Kristo. Maiuakinan te reirei bon arora bwa ti na kanga n nakon Kristo ao ni kamaiuaki (taraa 1 Nibwaai 15:14). Aio e reiakinaki ma te korakora i nanon ana Boki Momoon (see 2 Nibwaai 31; 32:1–6; 3 Nibwaai 11:31–40; 27:13–22). Mwiokoam bwa te buokiia aomata bwa a na nakon Kristo man buokakiia ni maiuakina Ana reirei.

Taraa Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu, “Euangkerio,” “Ana reirei Kristo”; Atuun rongorongon te Euangkerio, “Euangkerio.”

Iango ibukin te Anga Reirei

Te mwakoro aei e na katauraoi katooto aika a baireaki ao ni buokiko ni katauraoiko nakon te anga reirei. E reke naba iai katooton titiraki ao kakao are ko na konaa ni kabonganai.

Ngkai ko katauraoi n anga reirei, tataromwaaka ibukin iangoakin aroia aomata n tatabemaniia ma kainanon tamneia. Iangoia bwa tera baika ana rangi ni ibuobuoki nakon te anga reirei. Katauraoi ni kabwarabwarai taeka ake aki oota iai aomata. Babaire ni kaineti ma mwaitin te tai are e reke iroum, ni kauringnga ni kauarerekean am reirei.

Rinei koroboki aika tabu ni kabonganai n am anga reirei. Te “Atatai Aika Korakora n Reirein te Ekaretia” ni mwakoron te reirei e rinnako iai koroboki aika tabu aika a rangi ni ibuobuoki.

Iangoia bwa teraa titiraki aika kona titiraki ngkana ko anga reirei. Bairea te kakao ni karabaaba are e na kaungaia aomata n tatabemaniia bwa ana mwakuri.

Katuruturui kakabwaia ake e beritani te Atua, ao tibwauai am koaua ni baike ko anga reirei iaona.

Tera ae Ko Na Reireinia Aomata i nanon 15-25 te miniti

Rinea teuana ke e mwaiti riki man tuua aikai n reirei iaoia. Te moan reirei ibukin te tua e katauraoaki imwin te katauraoi.

Ana Mwakuri ae Tabu Iesu Kristo

• Te Atua e kanakoa Natina ae Tangiraki, Iesu Kristo, nakon te aonaaba bwa e na kabooira man te bure ao te mate.

• Ibukin ana mwakuri ni kamaiu Iesu, ti konaa ni kaitiakaki man ara bure ao ni katabuaki ngkana ti raira nanora.

• Imwiin taurakin Iesu, E a manga uti. Bukin manga utina, ti na manga bane ni manga uti imwiin matera. Aio are e nanonaki iai bwa tamnein ao rabwatan temanna a na manga ikotaki, ao ngaira n tatabemanira ti na maiu n akea tokina ma kororaoin rabwatara ao ni manga uti.

Te Onimaki iroun Iesu Kristo

• Te onimaki bon ana moan tua ana euangkerio Iesu Kristo.

• Te onimaki iroun Kristo e raonaki ma reken te kakoaua ae nene bwa bon Ngaia Ana natin te Atua ao te onimaki irouna ae ngaia te Tia Kamaiu ao te Tia Kabooira.

• Onimakinan Iesu Kristo bon te tua ibukin te mwakuri ao te korakora.

• Ti kona ni kakorakora ara onimaki man te tataro, kamatebwaian koroboki aika a tabu, ao te ongotaeka nakon tuua.

Rairannano

• Te onimaki iroun Iesu Kristo e kairiira nakon te rairannano. Te rairannano bon te waaki n tanrikaaki nakon te Atua ao ni katannako man te bure. Ngkai ti raira nanora, ara mwakuri, kantaninga, ao iango a bitaki nakon are e booraoi riki ma nanon te Atua.

• Ngkana ti raira nanora ma te koaua, e na kabwarai ara bure te Atua. E nakoraoi te kabwara bure ibukina bwa e a tia ni kamaiura man ara bure Iesu Kristo.

• Ngkana ti raira nanora, ti namakina te rau ngkai a kabwaraaki ara bure ma rawawatara.

• Te rairannano bon te waaki ae reitinako karaoana. E butimwaeira n taainako te Atua ngkana ti raira nanora. E aki kona ni bwara nanona iroura ni katoatai are ti raira nanora iai.

Bwabetito: Ara Moan Berita ae Tabu ma te Atua

• Te bwabetito bon arora n moan rinnakoa te berita ae tabu ni reitiira ma te Atua.

• Te bwabetito iai uoua mwakorona: Te bwabetito n te ran ao n te Tamnei. Ngkana ti bwabetitoaki ao n kamatoaaki, ti kaitiakaki man ara bure, ao n anganaki moanakin te maeu ae boou.

• Ti bwabetitoaki ni kateboaki n te ran, ni iira ana katoto Iesu Kristo.

• Ataei aki bwabetitoaki ni karokoa are e koro waniua aia ririki. Ataei ake a mate imwaain koron aia ririki anne a kamaeuaki rinanon ana mwakuri ni kamaeu Iesu Kristo.

• Ti anaa te toa ni katoa wiiki n tain te bootaki n toa ni kauringa iai ana anga karea Iesu ao ni kaboua ara berita ma te Atua.

Te Bwai n Tituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi

• Te Tamnei ae Raoiroi bon te kateniman n te Utu n Atua.

• Imwiin bwabetitoakira, ti anganaki ana bwai n tituaraoi te Tamnei ae Raoiroi rinanon te otenanti ni kamatoa.

• Ngke ti karekea ana bwai n tituaraoi te Tamnei ae Raoiroi, ti kona ni karekea ana iraorao te Tamnei i nanon maiura ngkana ti kakaonimaki.

• Te Tamnei ae e Raoiroi e kaitiakiira, kairiira, karau nanora, ao e buokiira n ataa te koaua.

Teimatoa ni Karokoa te Toki

• Te teimatoa ni karokoa te toki bon te reitinako ni kammwakura te onimaki iroun Kristo ni katoa bong. Ti reitinako ni kawakina ara berita ma te Atua, rairannano, ukora ana iraorao te Tamnei ae Raoiroi, ao n kana te toa.

• Ngkana ti kakaonimaki ni ukora iriirakin Iesu Kristo, e berita te Atua bwa ena reke iroura te maeu are akea tokina.

Ana Euangkerio Iesu Kristo e Kakabwaiaia Natin te Atua ni Kabane

• Maiuakinan te Euangkerio e kakorakora kukureira, kaungai ara mwakuri, ao ni kanakoraoa reitakira.

• Ti taraa n rangi ni kukurei—n tatabemaniira ao n te utu—ngkana ti maiuakina ana reirei Iesu Kristo.

• Rinanon ana euangkerio Iesu Kristo, a kakabwaiaaki utu nte maiu aei ao ni konaa ni bootaki n akea tokina ao ni maeka ma te Atua.

Titiraki ae ko na bae n titirakiniia iai aomata

Titiraki aika imwiina bon katooto bwa tera ae kona titirakiniia aomata iai. Titiraki aikai a kona ni buokiko n anganiko te marooro ae kororaoi ao te oota ni kainanon ao ana kantaninga te aomata temanna.

• Tera ae ko ataia ibukin Iesu?

• Tera ae nanonaki iroum bwa kona karekea te onimaki iroun Iesu Kristo?

• Tera bitaki ae ko tangiria bwa kona karaoia ni maeum?

• Tera ootam n te rairannanoi?

• Tera ootam n te bwabetito? Tera ae ko kona ni karaoia ngkai ni katauraoi nakon te bwabetito?

• E na kangaa te Tamnei ae Raoiroi ni buokiko n am mwananga n okirikaaki nakon matan te Atua?

• Tera te kakaewenako ae ngke ao am utu kam kaitara ma ngaia? Ti kona n tibwai kawai tabeua ae e konaa iai ni ibuobuoki te Tamnei ae Raoiroi?

Taian Kakao ae Ko na Kona ni Kanakoi

• Ko kona ni butia te Atua n te tataro bwa ko na ataia bwa te bwai are ti reiakinaki e bon koaua? (Taraa “Nonori Inanon te Anga Reirei: Tataro” i nanon kabanean mwakoron reirei 1.)

• Ko kona ni iira te taromauri n te Tabati aei n reiakin riki baika ti a tia n reireiniko iai?

• Ko kona ni wareka ana Boki Moomon ao ni butia te Atua n te tataro bwa ko na ataia bwa bon ana taeka te Atua? (Kona konaa ni kaotii mwakoro ao kiibu aika onoti.)

• Ko konaa ni ira ana banna ni katooto Iesu ao ni bwabetitoaki? (Taraa “Te kakao nakon te Bwabetito ao te Kamatoaaki,” are e roko imwaain reirei 1.)

• Ti kona ni bairea tain manga botakira nakon ae e na roko?

Reirein te Ekaretia

Te mwakoro aei e anganiko te reirei ao koroboki aika tabu bwa kona kamatebwaia ni kakorakora am atatai ao am koaua n te euangkerio ao ni buokiiko n anga reirei.

Ana Mwakuri ae Tabu Iesu Kristo

E kanakoa Natina ae Tangiraki te Atua, Iesu Kristo, nakon te aonaaba bwa e aonga n reke ara tai n rinanon te kimwareirei n te aonaaba aei ao te maiu are akea tokina n te aonaaba ae e na roko. “Ao aio ana euangkerio, te bwai ae e rangi ni kakukurei, … bwa [Iesu Kristo] e roko nakon te aonaaba … ni uota buren te aonaaba, ao ni kaitiaka te aonaaba, ao ni kaitiakia man te aki raoiroi; bwa rinanona ao ana bane ni kamaiuaki ni kabane” (Reirei ao Berita aika Tabu 76:40–42).

Ngkai ngaira aomata, ti bane ni bure, ao ti na bon bane ni mate. Te bure ao te mate e na totokoira man karekean te maiu are akea tokina ma te Atua ti ngkana iai te tia Kamaiura temanna (taraa 2 Nibwaaii 9). Imwain karikan te aonaaba, Tamara are i Karawa e rinea Iesu Kristo bwa ara tia Kamaiu. Te kabanea n tikiraoi ni kabwarabwara ibukin te tangira, Iesu e roko nakon te aonaaba ni kakoroa nanon ana mition ae tabu. E kaota koauana ae ti na bane ni kamaiuaki man ara bure, ao E kakoaua raoi bwa ngiara ni kabane tina kautaki imwiin matera.

Iesu e maiuakina te maeu ni iitiaki. N tokin ana mwakuri ni mitinare iaon te aba, e katokaa iaona ara bure ni korakaina i Ketetemwane ao e tauraki iaon te kaibangaki (taraa 1 Nibwaai 11:33). E korakora korakain Iesu n te aro are e karikia bwa e na “ruru ibukin te maraki ao n wawanako te rara man bwangabwangan rabwatana” (Reirei ao Berita aika Tabu 19:18). Imwiin taurana iaon te kaibangaki, e a manga uti Iesu, n tokaniaki iaon te mate. Ni ikotaki, aikai a aranaki bwa Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo.

Ara bure a karaoira bwa ti na bareka n tamneira, ao akea te bwai teuana ae e bareka ae e na maeka ma te Atua” (1 Nibwaai 10:21). N raonakin aikai, te tua ibukin te motiraoi e tangira aron reken ara bure.

Ana anga karea Iesu e katauraoa te kawai ibukira n riki ni kaitiakaki man ara bure ao ni kakabwaiaaki ngkana ti raira nanora. E katauraoa naba te kawai ni kakoroa nanon ana katikitiki te motiraoi (taraa Aramwa 42:15, 23–24). E taku te Tia Kamaiu, “I … a tia ni karawawataaki ni bwaai ni kabane aikai, bwa aonga n aki karawawataaki ngkana a rairi nanoia; ma ngkana aki rairi nanoia ao ana bon riai ni karawawataaki n ai arou naba” (taraaReirei ao Berita aika Tabu 19:16–17). Ngke tiaki ibukin Iesu Kristo, te bure e na konaa ni kabuai kaantaninga ibukin te maeka nakon taai aika ana roko ma Tamara are i Karawa.

E anga Iesu ngaia bwa te karea ibukira, e aki kamaunai tibwangara n tatabemaniira, Iesu Kristo. Ti kainanoia bwa e na iai ara onimaki irouna, rairannano, ao ni kakorakoraira n ongotaeka nakon ana tua. Ngkai ti raira nanora, Iesu e na anaia ibukira Ana kariaia n nanoanga Tamana (taraa Moronaai 7:27–28). Ibukin ana mwakuri te Tia Kamaiu, te Tama are i Karawa e kabwarai ara bure, kainaomataira man rawawatan ao tinebun ara bure (taraa Motiaea 15:7–9). A kaitiakaki tamneira ao ni butimwaeaki nako matan te Atua.

Ana mition ae tabu Iesu bwa e na kamanoira naba man te mate. Ibukina bwa e a manga uti, ti na bane ni kautaki imwiin matera. Aio are e nanonaki iai bwa tamnein ao rabwatan temanna a na manga ikotaki, ao ngaira n tatabemanira ti na maiu n akea tokina ma kororaoin rabwatara ao ni manga uti. Ngke tiaki ibukin Iesu Kristo, te mate e na kabuai ni kabane kaantaninga ibukin te maeka riki ma Tamara are i Karawa.

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

E Kanakoa Natina te Atua

• Aramwa 11:40

• Ioane 3:16–17

Te kamaiuaki rinanon Iesu Kristo

• 2 Nibwaai 2:6–8; 9:21–24

• Aramwa 34:8–9, 14–16

• Moronaai 7:27–28

• Reirei ao Berita aika Tabu 45:3–5

• 1 I-Korinto 15:20–22

Reiakina Riki taekan Te Tua Aio

• Te Kristo ae Maiu

• Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu, “Iesu Kristo

• Atuun rongorongon te euangkerio: “Iesu Kristo”

Te Onimaki iroun Iesu Kristo

Te moan tua n te euangkerio bon te onimaki iroun te Uea Iesu Kristo. Te onimaki bon aan bwaai ni kabane ibukin moan tuua ibukin te euangkerio.

Te onimaki iroun Iesu Kristo bon karekean te nano ae matoa raoi bwa bon ngaia bon ti Ngaia ana Rikitemanna te Atua. E raonaki naba n are kakoauaana ae te Tia Kamaiu ao te tia Kabooira—are bon ti ngaia te kawai n okira matan te Atua (taraa Mwakuri 4:10–12; Motiaea 3:17; 4:6–8). Ti kaoaki bwa ti na kammwakura “te aki mweuti n ara onimaki irouna” ao ni katan irouna ngkai e raoiroi ao e bon korakora kawakinana (2 Nibwaai 31:19).

Te onimaki iroun Iesu Kristo e bon airi ma kakoauakina bwa e maraki ibukin ara bure n ana mwakuri ni kamaiu. Ibukin ana anga karea, e kona ni kabwaraaki ara bure ao ni kaitiakaki ngkana ti rairi nanora. Te kaitiakaki aei e buokira ni kunea te rau ao te kaantaninga n te maiu aei. E kariaira naba bwa ti na karekea te kukurei ae tabwanin raoi imwiin matera.

Te onimaki iroun Iesu Kristo e airi ma te koaua are rinanona, ti na bon bane ni manga kautaki imwiin matera. Te onimaki aei e kona ni kateimatoaira ao ni kabebeteira i nanon te tai ni bua. Te nanokawaki man te mate e kona ni kaotinakoaki man te berita n te Mangauti.

Te onimaki iroun Iesu Kristo e airi ma kakoauaan ao onimakinana bwa E uotia iaona aorakira ao mamaarara (taraa Itaia 53:3-5). E ataia man baika E a tia n rinanona bwa e na kangaa ni boutokaira ma te nanoanga rinanon ara kangaanga ni maiura (taraa Aranwa 7:11–12; Reirei ao Berita aika Tabu 122:8). N ara tai ni kammwakura te onimaki, E buokira ni kakorakoraira rinanon te kangaanga.

Rinanon ara onimaki irouna, E kona Iesu ni kamarurungiira, n rabwatara ao ni maiun tamneira. E tauraoi n taainako ni buokiira ngkana ti uringa ana kakao n “tanimai nakoiu n ara iango n taai nako; tai nanououa, tai maaku” (Reirei ao Berita aika Tabu 6:36).

Te tua ibukin te Mwakuri ao te Mwaaka

Te onimaki iroun Iesu Kristo e kairiira nakon te mwakuri. Ti kaota ara onimaki man ongotaekara n tuua ao ni karaoa ae raoiroi n te bong teuana ma teuana. Ti raira nanora man ara bure. Ti kakaonimaki nakoina. Ti kataia n riki n ai Arona.

Ngkana ti kammwakura ara onimaki, ti konaa ni karekea mwaakan Iesu inanon maiura. E na karikirakea ara kekeiaki ae raoiroi. E na buokiira ni karikirakeira ao ni kaitaraa te kariiri.

Kakorakoraan Ara Onimaki

E reirei te burabeti are Aramwa bwa katean te onimaki e kona ni moanaki ma tangiran te kakoaua” (Aramwa 32:27). Ngkanne, ibukin karikirakean ara onimaki iroun Iesu Kristo, ti kainnanoia bwa ti na nabeia raoi man reiakinan ana taeka, karaoan ana anga reirei, ao ongotaeka n ana tua. E reirei Aramwa bwa ngkai ti nanorinano, kawanawanaira n nabea raoi ana taeka te Atua inanora, “e na bon karika wakaana [ao n riki n aron] te kai ae bwebwerake nakon te maiu ae aki totoki”—ni kakorakoraa ara onimaki (Aramwa 32:41; taraa kiibu 26–43).

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

Te Onimaki, Te Mwaaka, ao Te Kamaiuaki

• 1 Nibwaai 7:12

• 2 Nibwaai 9:23; 25:23

• Moronaai 7:33-34; 10:7

Te Reirei iaon te Onimaki

• Aramwa 32

• I-Ebeto 2:8

Te Katooto iaon te Onimaki

• Ita 12

• Ebera 11

Te Mwakuri ao te Ongotaeka

• 1 Nibwaai 3:7

• Reirei ao Berita aika Tabu 130:20–21

• Iakobo 2:17–26

Te Onimaki nakon Te Rairannano

• Aramwa 34

Reiakina Riki taekan Te Tua Aio

• Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu: “Iesu Kristo,” “Kamaiu, Mwakuri ni Kamaiu,” “Onimaki”

• Taraa Bible Dictionary, “Faith

• Atuun Reirein te Euangkerio: “Iesu Kristo,” “Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo,” “Te Onimaki iroun Iesu Kristo”

Rairannano

Tera te rairannano?

Te rairannano bon te kauoua n reirei n te euangkerio. Te onimaki iroun Iesu Kristo ao ara tangira ibukina e kairiira nakon te rairannano (taraa Ereman 14:13). Te rairannano bon te waaki n tanrikaaki nakon te Atua ao ni katannako man te bure. Ngkai ti raira nanora, ara mwakuri, kantaninga, ao iango a bitaki nakon are e booraoi riki ma nanon te Atua. Te kabwara bure e nakoraoi raoi rinanon ana mwakuri n anga karea Iesu Kristo.

Te raira n nano e riao riki nakon kamwakuran te mwaaka ni bita te anua ni maiu ke n riaon te kabwaka. Te rairannano bon te tannakon Kristo, are e anganiira te mwaaka n rinanon te bitaki ae korakora i nanora (Aramwa 5:12–14). Ngkai ti namakina te bitaki n nano, e a manga bungiaki riki kaua tamneira (taraa Mptiaea 27: 24– 26).

Rinanon te rairannano, ti karikirakea taraan te Atua ae e boou, ngaira, ao te aonaaba. Ti namakina ana tangira ae e boou te Atua ibukira ngaira natina—ao ana tangira te Tia Kamaiu ibukira. Te tai ae reke n rairannano bon teuana Ana kakabwaia Tamara are i Karawa ae moan te korakora are e a tia n anganiira rinanon Natina.

Kawain te Rairannano

Ngkana ti raira nanora, ti atai ara bure ao n namakina te raraoma ni koaua. Ti kaoti ara bure nakon te Atua ao ni butiia Ana kabwarabure. Ti kaoti naba buure aika kakaiaki nakoia mataniwiin te Ekaretia ake iai te kariaiakaki irouia, ake a na buotokaira ngkana ti rairi nanora ni koaua. Ti karaoi bwaai ake ti kona ni karaoa te kaiooki, are nanona kataakin kaetan mwiin kangaanga man ara mwakuri ake ti a tia ni karikii. Te rairannano ni koaua e bon kaotaki riki man mwakuri aika a raraoi i nanon te tai ae maan.

Te rairannano bon te waaki ae ti riai ni karaoa ni katoabong rinanon maiura. Ngaira “ni kabane ti a tia n riinga te bure, ao ni kamatauninga mimitongin te Atua” (I-Rom 3:23). Ti riai n teimatoa n raira nanora, ni uringnga are ti kona ni karaoi bwaai ni kabane rinanon Kristo are e kakorakoraira (I-Biribi 4:13). E kamatoaa nakoira te Uea bwa “mwaitin aia rairannano ana botanaomata ao e na kona ni kabwarai aia bure” (Motiaea 26:30).

Kakabwaia man te Rairannano

Te rairannano bon te tua are e uota te kimwareirei ao te rau. E uotiira “nakon mwaakan te Tia Kabooira, nakon kamaian [tamneira]” (Ereman 5:11).

Ngkana ti raira nanora, ana katokaki raraomara ma rawawatara i nanon waakinan te n raira n nano. Ti namakina ana kairi te Tamnei n ae korakora. Nanora n iriira te Atua e rikirake ni korakora.

A rang mwaiti aomata aika a iangoa te rairannano bwa te katuaeaki—te bwai ae e na riai n totokoaki. … Ma te namakin ni katuaeaki aei e karikaki iroun Tatan. E kataia n totokoira man taraakin Iesu Kristo, are e arorii baina aika a tangaina, kantaningaia ao n tangiria ni kamaiu, ni kabwara bure, ni kaitiaki, ni kakorakora, ni kaitiaki, ao ni kaitiakiira” (Russell M. Nelson, “We Can Do Better and Be Better,” Riaona, May 2019, 67).

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

Rairannano

• Aramwa 34:8–17; 36:6–21

• Reirei ao Berita aika Tabu 18:10-13: 58:42-43; 61:2

• 2 I-Korinto 7:9–10

Kaboan Maiura ao te Kabwarabure

• Ereman 5:10–11

Nanoanga Nakoia Ake A Raira nanoia

• Aramwa 12:32-34; 42: 13, 21–24

Reiakina Riki taekan Te Tua Aio

• Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu, “Raira nanom, te Rairannano,” “Kamaiu, Te Mwakuri ni Kamaiu”

• Rikitionare n te Baibara, “Te Rairannano”

• Aeniboki ni Kabuta, 32.1

• Atuun rongoronon te Euangkerio: “Te Rairannano,” “Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo”

Bwabetito: Ara Moan Berita ae Tabu ma te Atua

Te onimaki iroun Iesu Kristo ao te rairannano e katauraoira nakon taian otenanti n te bwabetito ao te kamatoa. Te bwabetito bon ana moan otenanti ni kamaiu ana euangkerio Iesu Kristo. Ngkai ti karekea kakukurein te otenanti n te kantaninga, ti karaoa ara moan berita ae tabu ma te Atua.

Te otenanti bon te mwakuri ae tabu ke te bootaki ae mimitong are karaoaki n te kariaiakaki man te nakoanibonga. Tabeua otenanti, n aron te bwabetito, a bon kakawaki nakon kamaiuakira.

Rinanon taian otenati, ti karaoi berita aika tabu ma te Atua. Berita aika tabu aikai bon berita aika tabu i marenara ma te Atua. E berita te Atua bwa e na kakabwaiaira ngkana ti kawakin ara berita ma Ngaia. E riai n iai iroura te kabaeaki ae korakora ni kawakin ara berita ma te Atua.

Ea tia ni katauraoi otenanti ao berita aika tabu te Atua ni buokiira bwa ti na nakoina ao ni karekea te maiu are akea tokina. Ngkai ti karekea te otenanti n te nakoanibonga ao ti kawakina te berita ae tabu are e airi ma ngaia, ti konaa n namakina te mwaaka n atua inanon maeura (Reirei ao Berita aika Tabu 84:20).

Berita aika Tabu n te Bwabetito

E reirei te Tia Kamaiu bwa te bwabetito e rangi n raoiroi ibukin te rin n te aba ni uea i karawa (taraa Ioane 3:5). E rangi n raoiroi naba ibukira bwa ti na riki bwa kaain ana Ekaretia Iesu Kristo. E katea te katooto te Tia Kamaiu ngke e bwabetitoaki (taraa Mataio 3:13–17).

Ngkana ti bwabetitoaki ao ni kawakin ara berita aika a tabu, E berita te Atuabwa ena kabwarai ara bure (taraa Mwakuri 22:16; 3 Nibwaai 12:1–2). Te kakabwaia ae e korakora e kangaraoaki rinanon ana mwakuri n anga karea Iesu Kristo, are e “tangiriira, ao ni kaitiakiira man ara bure n oin raraana” (Te Kaotioti 1:5). E berita naba nakoira te Atua bwa e na kakabwaiaiaira ma ana iraorao te Tamnei ae Raoiroi bwa ti aonga ni kona ni kaitiakaki, kairaki, ni karauaki nanora.

Arora n te berita ae tabu nte bwabetito, ti kakoaua bwa ti taurraoi ni katoka iaora aran Iesu Kristo. Ti bertia naba bwa ti na teimatoa n ururingnga ao ni kawakin Ana tua. Ti berita bwa ti na tangiriia ao ni beku ibukiia tabeman, “n “tang ma ake a tang; … karau nanoia ake a kainnanoa karauakin nnanoia, ao n tei bwa taan kakoaua ibukinn te Atua n taainako ao ni bwaai nako, ao n taabo nako.” (Motiaea 18:9; taraa kiibu 8–10, 13). Ti kaota te nanomwaaka ni beku ibukin Iesu Kristo ni karokoa tokin maiura (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 20:37; Motiaea 2:17).

Kabaeakira n ara berita ae tabu n airi ma te bwabetito bon te tabe ae e rangi ni korakora. A kaungai naano ao ni kakukurei. A karekea te reitaki ae onoti i marenara ma te Tama are i Karawa are ngaia are E karabaaba Ana tangira ibukira.

Te Bwabetito man te Kateboaki Inanon te Ran

E reirei Iesu bwa ti riai ni bwabetitoaki man kateboakira ibukin kamaunaan ara bure (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 20:72–74). Te bwabetito n te kateboaki bon kanikinaean te mate, te taunaki, ao Mangautin Iesu Kristo (taraa I-Rom 6:3–6).

Te bwabetitoaki ni kateboaki iai naba te kanikinaa ae korakora iai ibukira n tatabemaniira. E onea mwiin te mate ni maiura ni kawai, taunakin te maiu anne, ao kaotira i nanon manga bungian tamneira. Ngkana ti bwabetitoaki, ti moana te waaki ni manga bungiaki kaua ao n riki bwa naati mwaane ao aine n tamnei iroun Kristo (taraa Motiaea 5:7–8; I-Rom 8:14–17).

Ataei

Ataei a na aki bwabetitoaki ni karokoa a roko n te roro ni bukinaki, are waniua te ririki (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 68:27). Ataei ake a mate imwaain te ririki anne a kabooaki rinanon Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo (taraa Moronaai 8:4– 24; Reirei ao Berita aika Tabu 137:10). I mwaain bwabetitoakiia ataei, a riai n reireinaki te euangkerio bwa aonga ni kona ni tauraoi ibukin te mwakoro ae e rangi ni kakawaki aei i nanon maiuia ni karaoan te berita ae tabu ma te Atua.

Te Toa

E tangiriira Tamara ae i Karawa bwa ti na kakaonimaki nakon ara berita ae tabu are ti karaoia ma Ngaia. Ni buokiira ni karaoa aei, E anga te tua nakoira bwa ti na bootaki n taanako n kana te toa. Te toa bon te otenanti n te nakoanibonga are e kabwarabwaraa arona Iesu nakoia Ana Abotoro bon imwaain raoi Ana Mwakuri ni Kamaiu.

Kanakin te toa bon boton raoi te botaki n toa ni katoa tain te bootaki n te wiiki koraki. Te kariki ao te ran a kakabwaiakaki ao ni kabutaki nakoia kaain te taromauri. Te kariki e onea mwiin ana Mwakuri n anganano te tia Kamaiu n rabwatana ibukira. Te ran e onea mwiin Raraana, are e waanako ibukira.

Ti anai kanikina aikai ni kauringa ana anga karea te Tia Kamaeu ao ni kabooua ara berita ma te Atua. Ti karekea ngkanne te berita ae boou bwa Tamneina e na memena i roura.

Imwaain te Bwabetito

Imwaain bwabetitoakiia naake ko reireiniia, a riai n tia ni karikirakea aia onimaki iroun Kristo, tia n raira nanoia, ao ni karaoi bitaki aika bon riai i nanon maiuia ni konaa ni karekea te bwabetito n aron are e taekinaki i nanon Reirei ao Berita aika Tabu 20:37. A riai naba n tia ni kabaeaki bwa ana kawakin tuua ao ni maeuakina ana euangkerio Iesu Kristo. Ngkana koa tia ni kotea te bong ni bwabetito ma te aomata e kainnanoia riki katauraoana, bita tain te bwabetito ni karokoa e a tauraoi teuanne ke neiene e na bwabetitoaki. Taraa mwakoro 12.

Imwaain te bwabetito, te aomata e na riai:

• Ni karekei reirei ni kabane mairoun te mitinare.

• E na kaitibo ma te beretitenti n te kooram ni unimwane, te beretitenti n te Bootaki n Aine, ao te bitiobi.

• Irii tabeua bootaki n taromauri n toa.

Te Kariaia nakon te Bwabetito

Tabeman aomata ake a tia ni bwabetitoaki n aaro tabeua, ana bon iangoia bwa e aera a kainanoa te manga bwabetitoaki riki. Bwabetito ao te kamatoaaki a kainanoa karaoakiia iroun are iai irouna te nakoanibonga are e a tia ni katabuaki bwa e na kona ni karaoi otenanti aikai (taraa Taekan te Onimaki 1:5; Mwakuri 19:1–6; Ebera 5:4).

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

Bannan Kristo

• 2 Nibwaai 31:4–18

• Mataio 3:13–17

Berita aika Tabu n te Bwabetito

• 2 Nibwaai 31:13

• Motiaea 18:8‒10, 13

• Aramwa 7:15-16

• Reirei ao Berita aika Tabu 20:37

Arom n Tau ibukin te Bwabetito

• 2 Nibwaai 9:23

• Motiaea 18:8–10

• Aramwa 7:14–15

• 3 Nibwaai 11:23

• Moronaai 6:1–3

• Reirei ao Berita aika Tabu 20:37

• Mwakuri 2:37–39

Berita Aika Beritanaki n te Bwabetito

• Motiaea 4:11–12

• Moronaai 8:25–26

E Riai ibukin te Kariaiakaki

• Reirei ao Berita aika Tabu 22

• Mataio 28:19–20

• Ebera 5:4

Iesu Kristo e Karaoa te Toa

• 3 Nibwaai 18:1–18

• Ruka 22:15–20

Tataron te Toa

• Moronaai 4 ao 5

• Reirei ao Berita aika Tabu 20:75-79

Kanakin te Toa

• Reirei ao Berita aika Tabu 27:2

• 1 I-Korinto 11:23–29

Reiakina Riki taekan Te Tua Aio

• Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu, “Te Bwabetito, Bwabetitoak,” “Te Toa

• Atuun rongorongon te Euangkerio: “Te Bwabetito,” “Te Toa”

Te Bwai n Tituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi

Karekean te Bwai n tituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi

Te bwabetito iai uoua mwakorona. E reirei Iesu bwa ti kainanoa te manga bungiaki n te ran ao n te Tamnei n rinnako n abanuean te Atua (Ioane 3:5; kairaki ma katuruturuana). E reirei Iotebwa Timiti, Te bwabetito n te ran bon iteran te bwabetito, ao akea tamaroana ngkana akea iterana are teuana—bon anne, te bwabetito ibukin te Tamnei ae Raoiroi (Aia reirei Beretitenti n te Ekaretia: Iotebwa Timiti [2007], 95).

Te bwabetito n te ran e riai n rimwiaki n te bwabetito n te Tamnei n te aro bwa e aonga ni bwanin raoi. Ngkana ti karekea te bwabetito ni kauoua, tia kaitiakaki man ara bure ao ni manga bungiaki tamneira. Ngkanne ti a moana maiura n tamnei ae boou bwa ana reirei Kristo.

Ti karekea te bwabetito n Tamneira rinanon te otenanti ni kamatoaaki. Te otenanti aei e karaoaki iroun temanna ke aika a mwaiti riki ake iai irouia te nakoanibonga ake a katokai baia iaon atuura. Te moan a kamatoaira bwa ngaira kaain te Ekaretia, ao imwiina a katokaa iaora te bwai n tangira are te Tamnei ae e raoiroi. Aio bon te otenati naba are iai taekana n te Nu Tetamenti ao n ana Boki Momoon (taraa Mwakuri 8:14–17; 3 Nibwaai 18:36–37).

Te Tamnei ae Raoiroi bon te kateniman n te Utu n Atua. E mwakuri ni katiteuanaaki ma te Tama are i Karawa ao Iesu Kristo. Ngke ti karekea te bwai n tangira are te Tamnei are Raoiroi, e kona ni iai iroura Ana iraorao rinanon maeura ngkana ti kakaonimaki.

E Kanga te Tamnei ae Raoiroi ni Kakabwaiaira

Te bwaintituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi bon teuana mai ibuakon ana bwaintangira Tamara are i Karawa ae rangi ni korakora. Te Tamnei ae Raoiroi e kaitiakiira ao ni kabwarai ara bure, karaoira bwa ti na tabu riki, n tabwanin riki, n ai aron riki te Atua (taraa 3 Nibwaai 27:20). E buokiira ni bita ao ni karikirakea tamneira ngkai ti ukora iriirakin ana tua te Atua.

Te Tamnei ae Raoiroi e reiakiniira bwa tina kina te koaua (taraa Moronaai 10: 5). E kamatoaa naba te koaua nakon nanora ao ara iango. N raonaki ma aikai, te Tamnei ae Raoiroi e buokiira n reiakina te koaua (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 42:14). Ngke ti reiakina te koaua man mwaakan te Tamnei ae Raoiroi, E uotia nakon nanora (taraa 2 Nibwaai 33:1).

Ngkai ti ukora te kawai mairoun te Te Tamnei ae Raoiroi, E kairiira (taraa 2 Nibwai 32:5). E reitaki naba ni wirikiriki nakoira bwa ti na kangaa ni beku ibukiia tabeman.

Te Tamnei ae Raoiroi e katauraoa korakoran te Tamnei ni buokiira n tokanikai iaon mamaarara. E buokiira ni kaitaraa te kariiri. E kona ni kauringiira ibukin kakamaaku nakon maiura n te maiu n tamnei ao n rabwata.

Te Tamnei ae Raoiroi e na buokiira rinanon kangaangan te maiu. E na karau nanora n taai ni kataaki ke n rawaawata, kaoniira ma te kantaninga (taraa Moronaai 8:26). Rinanon te Tamnei ae Raoiroi. ti kona n namakina ana tangira te Atua ibukira.

Te Kairiiri mai Iroun te Tamnei ae Raoiroi

Aomata ake ko reireiniia a tia n namakina ana kairoro te Tamnei ae Raoiroi ngkai koa tia ni kaitibo ma ngaiia ao ngkai a tia ni kamwatebwai ao n tataro. Kabwarabwara bwa kateimatoaan maiuakinan namakin aika a tamaroa, a riai ni wareka ana Boki Momoon, tataro, iri bootaki n toa, ao n ongotaeka nakon tuua.

Kabwarabwaraa bwa te bwabetitoaki ao te kamatoaaki e katauraoi kakabwaia ni karekea ana kairiiri ae teimatoa te Tamnei ae Raoiroi.

Ngkana e kainnanoaki, reireina te aomata arona n tataro. Taraa “Tataro n Ataa te Koaua rinanon te Tamnei ae Raoiroi”“ i nanon Reirei 1 ao “Tataro ni Katoatai”” i nanon Reirei 4 ibukin te kairi bwa ko na kanga ni buoka temanna n reiakina aron te tataro.

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

Anuan te Tamnei ae Raoiroi

• Reirei ao Berita aika Tabu 8:2–3; 130:22-23

• Ruka 24:31–32

• Ioane 3:5–8

• I-Karatia 5:22–23

Kakabwaia ao ana Kairoro te Tamnei ae Raoiroi

• 2 Nibwaai 32:1–5; 33:1–2

• 3 Nibwaai 27:13–22 (kibu 20)

• Mote 6:61

• Ioane 14:26

Kakawakin te bwai n tituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi

• 2 Nibwaai 31:11-12, 18, 21

• 3 Nibwaai 18:36–37; 19:13; 27:19–20

• Reirei ao Berita aika Tabu 19:31; 20:38, 41; 33:15

• Mwakuri 19:1–6

Reiakina Riki taekan Te Tua Aio

• Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu: “Tamnei ae Raoiroi,” “Bwaintituaraoi te Tamnei ae Raoiroi”

• Rikitnare n te Baibara: “Tamnei ae Raoiroi”

• Atuun rongorongon te euangkerio: “Tamnei ae Raoiroi,” “Bwaintituaraoi te Tamnei”

Teimatoa ni Karokoa te Toki

Ngke ti bwabetitoaki ao ni kamatoaaki, ti rinnako i nanon te berita ae tabu ma te Atua. Ibukin bwaain aikanne, ti berita bwa ti na kawakin ana tua ao beku ibukina i nanon nikiran ara bong ni maiu (taraa Motiaea 18:8–10, 13; Reirei ao Berita aika Tabu 20:37).

Imwiin rinra ni kawain te euangkerio rinanon te bwabetito ao te kamatoaaki, ti karaoi ni kabane ara kekeiaki n tiku iaona. Ngke tia manga kitana te kawai e ngae ngke ti tibanako teutana, ti kamwakura ara onimakin iroun Kristo n rairananora. Te kakabwaia n te raira n nano e karekea nakoira bwa ti na oki nakon kawain te euangkerio ao ni karekea te kakabwaia n ara berita ae tabu ma te Atua. Ngkana ti raira nanora ma te koaua, e tauraoi nanon te Atua ni kabwarai ara bure ao ni butimwaeira.

Te teimatoa ni karokoa te toki e bon nanonaki iai kateimatoaan te onimaki nakon te Atua ni karokoa tokin maiura—i nanon boong n raoi ao boong buaka, rinanon te maiuraoi ao te kainano. Ti kariaia Kristo ma te nanorinano bwa e na kateira raoi ao karaoira bwa ti na riki n ai arona. Ti taraa Kristo ma te onimaki, koaua, ao te kantaninga n aki tabe ma tera ae roko ni maiura.

Te teimatoa ni karokoa te toki tiaki nanona ae ti tauanako ni karokoa ti mate. Ma, e nanonaki bwa moanbwaian a maiura, ara iango, ao mwakuri iaon Iesu Kristo. E rinnako naba iai te teimatoa ni kamwakura te onimaki iroun Kristo ni katoabong. Ti reitinako naba ni rairananora, kawakin ara berita ae tabu ma te Atua, ao ni ukora ana iraorao te Tamnei ae Raoiroi.

Te teimatoa ni karokoa te toki bon te “waaki [nako] n teimaota iroun Kristo, karekea tamaroan otamwakan te kantaninga, ao ana tangira te Atua ao aomata ni kabane.” Tamara are i Karawa e berita bwa ngkana ti teimatoa ni karokoa te toki, ti “riai ni karekea te maiu are akea tokina“ (2 Nibwaai 31:20).

Kamatebwaian Koroboki aika Tabua

Teimatoa ni Karokoa te Toki

• 2 Nibwaai 31:14–20

• 3 Nibwaai 27:13–22

• Mataio 10:22

Kakabwaia nakoia Naake a Teimatoa

• 1 Nibwaai 13:37; 22:31

• 3 Nibwaai 15:9

• Reirei ao Berita aika Tabu 14:7

Reiakina Riki taekanTe Tua Aio

• Atuun rongorongon te euangkerio: “Kangaanga”

• Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu: “Teimatoa,” “Kangaanga”

Ana Euangkerio Iesu Kristo e Kakabwaiaia Natin te Atua ni Kabane

Ana euangkerio Iesu Kristo bon ibukiia natin te Atua ni kabane. A reirei Koroboki aika tabu bwa ni kabane ana titebo ma te Atua n aki tarai arora. E kaoira ni kabane bwa ti na nakoina ao ni katoonga raoiroina, ao e aki totokoa te aomata are e nakoina” (2 Nibwaai 26:33).

Te euangkerio e kakabwaiaira rinanon maeura ae mamate ao rinanon naba te maiu are akea tokina. Ti na bon taraa ni kukurei riki—n tatabemaniia nako ao n te utu—ngkana ti maeka ma ana reirei Iesu Kristo (taraa Motiaea 2:41; “Te utu: Te Katanoata nakon te Aonaaba,” ChurchofJesusChrist.org). Maiuakinan te Euangkerio e kakorakora kukureira, kaungai ara mwakuri, ao ni kanakoraoa reitakira.

Maiuakinan ana euangkerio Iesu Kristo e kona ni kataniira man karaoan rinerine ake ana kona ni karekea te kangaanga nakon tamneira ao rabwatara. E kona ni buokiira bwa ti na kunea te korakora ao te rau n nano i nanon tain te kataaki ao te nanokawaki. E katauraoa te kawai nakon te kukurei n te maiu are akea tokina.

Teuana mai buakon te marooro ae e rangi ni korakora n te euangkerio are e kaokaki bwa ngaira bon kaain ana utu te Atua. Ngaira natina mwane ao aine aika E tangiriira. N aki iangoia bwa tera aron ara utu iaon te aba, ngaira n tatabemaniira bon kaain ana utu te Atua.

Teuana mwakoron ara marooro bon ara utu ana kona ni manga ikotaki ibukin te maiu ae akea tokina. Te utu e katabuaki iroun te Atua. Ana babaire te Atua ibukin te kukurei e karekea te konaa n reitiia utu n teimatoa imwiin naba te mate. Otenanti ao berita aika tabu n te tembora e karekea nakoia utu bwa ana kona n ikotaki n akea tokina.

Rinanon otan te euangkerio, a kona utu ni manga kanakoraoa te aki oota, itabaraara, ao kakaewenako. Utu ake a uamaenako man te aki boraoi ni iango a kona ni katokaki rinanon te rairannano, kabwara bure, ao te onimaki ni mwaakan ana mwakuri ni kamaiu Iesu Kristo.

Ana euangkerio Iesu Kristo e buoka ni karikarekea korakoran reitakin te utu. Te mweenga bon te tabo ae te kabanea n nakoraoi n reireia ao n reiakina moan tuaa n te euangkerio. Te mweenga ae kateaki iaon tuan te euangkerio e na riki bwa te tabo ni katantan ao ni kamanomano. E na riki bwa te tabo ae na kona ni maeka iai Tamnein te Uea.

Tatauraoi Ngkana Ko Angareirei ibukia Utu

Ngkana ko reirei taekan te utu, taraoia raoi ngkana a tuai mare aomata, aki konaa ni karikiia ataei, ke iai te aki nakoraoi n te reitaki irouia kaain aia utu. Katuruturua bwa te Atua e tangiriia ngkai bon kaain Ana utu naba ngaiiia. Buokiia bwa a na noora aron kakabwaiaakian te euangkerio n tatabemaniia n aki taraa te bwai ae riki n aia utu. Ao ngkai a kakaonimaki, e na katauraoa te kawai ibukiia te Atua ni karekea te kakabwaia n tangira utu, n te maiu aei ke n te maiu ae e na roko.

Kamatebwaian Koroboki aika Tabu

• 2 Nibwaai 25:26

• 3 Nibwaai 18:21

• Reirei ao Berita aika Tabu 68:25

• Mote 2:27–28; 5:1

• Aberaam 2:11

• I-Ebeto 3:14–15

• Karikan Bwai 12:3

Reiakina Riki taekan Te Tua Aio

• Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika a tabu, “Euangkerio”

• Te Utu: Te Katanoata nakon te Aonaaba“

• Aeniboki ni Kabuta, mwakoro 2 ao 16

• Atuun Rongorongon te Euangkerio, “Euangkerio,” “Te Utu

Tein Aron te Reirei ae Kimototo nakon ae Tau Abwakina

Teina ae i nano bon te katooto bwa tera ae kona reireina temanna ngkana e uarereke am tai . Ngkana ko kabongana teina aei, rinea teuana te moan tua ke ae mwaiti riki n angareirei. Boton te reirei ibukin moan tua n tatabeua nako e katauraoaki ni moan riki te reirei.

Ngkana ko anga reirei, titiraki ao kakauongo. Kanakoa am kakao are e na buokiia aomata n reiakiniia bwa ana kangaa ni kaaniaki riki nakon te Atua. Teuana te kakao ae kakaawaki bon ibukin te aomata are ko na manga kaitibo ma ngaia. Maanin te anga reirei e bon nakon mwaitin titiraki ake ko titiraki ao n ongora iai.

Tera ae Ko na Reireiniia Aomata i nanon 3-10 te Miniti

• Te Atua e kanakoa Natina ae Tangiraki, Iesu Kristo, nakon te aonaaba bwa e na kabooira man te bure ao te mate.

• Onimakinan Iesu Kristo bon te tua ibukin te mwakuri ao te korakora. E buokiira te onimaki n namakina korakoran mwaakan te Tia Kamaiu i nanon maiura.

• Te onimaki iroun Iesu Kristo e kairiira nakon te rairannano. Te rairannano bon te waaki n tanrikaaki nakon te Atua ao ni katannako man te bure. Ngkai ti raira nanora, ara mwakuri, kantaninga, ao iango a bitaki nakon are e booraoi riki ma nanon te Atua.

• Ngkana ti rairananora, e kabwarai ara bure te Atua. E nakoraoi te kabwara bure ibukina bwa e a tia ni kamaiura man ara bure Iesu Kristo.

• Te bwabetito iai uoua mwakorona: Te bwabetito n te ran ao n te Tamnei. Ngkana ti bwabetitoaki ao n kamatoaaki, ti kaitiakaki man ara bure, ao n anganaki moanakin te maeu ae boou.

• Imwiin bwabetitoakira n te ran, ti karekea ana bwaintituaraoi te Tamnei ae Raoiroi i nanon te otenanti ae te kamatoaki.

• Ngkai ti iriira kawain te euangkerio ni karokoa tokin maiura, e berita te Atua bwa e na reke iroura te maiu are akea tokina.