Tosina Atu i le Itupa Tutusa
E Faapefea ona ou auauna atu i le “toatasi” o tagata o le au paia ua i le tulaga o le LGBTQ?


“E Faapefea ona ou auauna atu i le “toatasi” o tagata o le au paia ua i le tulaga o le LGBTQ?” Tosina Atu i le Itupa e Tasi: Taitai o le Ekalesia (2020)

“E Faapefea ona ou auauna atu i le “toatasi” o tagata o le au paia ua i le tulaga o le LGBTQ?” Tosina Atu i le Itupa e Tasi: Taitai o le Ekalesia

E Faapefea ona ou auauna atu i le “toatasi” o tagata o le au paia ua i le tulaga o le LGBTQ?

Siitia ma Faamalolosia

“Pe a e taulai atu i le toatasi, e mafai moni lava ona e siitia ma faamalolosia. Sa ou maua le avanoa e asia ai eria eseese o le lalolagi. Ma ua matou o atu foi i le lotu i le tele o uarota ma paranesi eseese. Ma seiiloga lava ua e vaai i tagata e ese mai lo oe, i le tele o le mau ala eseese, ou te manatu e faigofie lava ona e taulai atu i se vaegamea vaapiapi ma lagona ai faapea na o le pau lava lena o le mea e tatau ona i ai. Ou te manatu a tele lo tatou iloa i le tele o tagata, pe a oo ina tatou mafaufau i isi, e fesoasoani ia i tatou le iloaina o i tatou uma o se aiga, le aiga o lo tatou Tama Faalelagi. …

“Atonu e fai mai se tasi, ‘Ia, e leai se mea ou te manaomia ai fua isi tagata.’ Ae atonu o latou manaomia oe. A e filifili e tuu oe lava iina, ua e faamanuiaina le olaga o se isi tagata. 

“Ou te manatu o se tasi o mea e mafai ona tatou faia o le taulai atu lea i le toatasi. Pe mafai ona e suea se tagata se toatasi e foliga mai e fia mananao e talanoa pe latou te manaomia se tasi e faalogo atu ia i latou? E mafai ona e sueina le tagata o loo nofonofo i fafo, o nofonofo mamao ese atu? Ua aumai ai ia te au se faamoemoega. Ua aumai ai ia i tatou se faamoemoega, pe a le lagonaina le le maunofo i ni vaega toatele ae tau lava ina tatou taulai atu i le toatasi.

“O se tasi o auala sili e fatuina ai se sootaga lelei o le le sau i totonu ma ni manatu tau’ave faapea po o ni manatu ua mua’i fatua’i, ae ia tatala le mafaufau, ma se loto foi e tatala. O nisi taimi tatou te mua’i faavasegaina faapumoomoo ai tagata, pe tatou te tau’ave e faapea ma faapea ona o se tulaga patino i o latou olaga po o o latou aiga. Ma o se mea lava e faateia ai pea lava; pe afai e tatala lou mafaufau ma lou loto, e te iloa ai le mau mea matagofie e uiga i tagata semanu e te le faamoemoeina ai lava. Pe a oo ina e maua le poto masani, pe a oo ina e vaaia, pe a oo ina tatala lou loto i isi tagata, e te iloa ai o i tatou uma lava o ni o” (Jean B. Bingham, “Focus on the One,” ChurchofJesusChrist.org).

Atina’e Sootaga ma Keriso

“E taua mo tagata taitoatasi uma ona i ai se sootaga ma Keriso, aua o le faaolataga o se aafiaga e patino, i tagata taitoatasi.

“Tatou te le faasaoina tagata i faapotopotoga. E faasaoina i tatou lava, e tasi le tagata i le taimi. O se sootaga e matuai patino tele ma Keriso. E malamalama le Faaola ia i tatou aua e le o Ia o se teori. Ona o Ia o se Alo soifua moni, o loo manava, o le Atua. O le Alo Soifua o le Atua soifua. O tagata o e mafaufau ua latou agasala tele lava pe ua ova foi pe ua leva tele ona aluese ma ua le mafai lava ona toe foi mai i totonu o le li’o, o la’u folafolaga e faapea e leai lava se tasi e mafai ona pau e maualalo ifo nai lo le susulu o le malamalama o Keriso. E le tupu lena mea.

“Ou te manatu … o le o mai e aai ma feinu i le faamanatuga, le talisuaga a le Alii, o le ala sili lea ona maoae, faalevaiaso, lea e mafai ai ona tatou faaali atu tatou te mananao e faailoa faatasi ma Ia ma o le mea moni o le a i ai se meaalofa masani ma le mana e toe maua mai ai. A o tatou o mai e auai ai ma faamautu faatasi ma le Faaola i lena faatinoga, o lena mautu ma lena mafutaga e toe foi mai ia i tatou, ma tatou te tuua le potopotoga, tatou te tuua lena sauniga, ma se malosiaga ma se mana ma se malamalama mai ia te Ia sa tatou lei mauaina muamua. O se vaega o lena mea ona ua tatou malamalama atili ia te Ia. Ae e tautino manino mai ai lava le mea moni e malamalama o Ia ia te i tatou. O lo’u aafiaga patino, faapea foi ma lo’u valaauga faaaposetolo, o le tautino patino atu lea e silafia i tatou e Keriso. Sa savalia e Ia le ala matuitui, faigata, ma le gaoa o o tatou olaga. Na faapefea ona Ia faia lena mea, ou te le iloa. Ou te le iloa. E lei faia sana tete’aga. O lea la e mafai ona e faapea mai, ‘Ia, e faapefea la ona Ia silafia au, aua o a’u na fai?’ Ou te le iloa pe faapefea ona ia faia lena mea. Ae afai o i ai se tasi iina ua fai se tete’aga, e malamalama o Ia.

“E foliga mai e vasi le faapea, ae e alofa le Atua ia te au, i se faauigaga, e toetoe lava e faapei ona Ia alofa i Lona Alo Pele e Toatasi. Tasi o le mea e mafai ona ou fai atu le mea lenei: Na Ia ofoina mai Lona Alo Pele e Toatasi mo au. Ma e ta’u mai i lena mea se mea e uiga i lo’u taua i Ona fofoga ma lo’u taua i fofoga o le Faaola ma Lona naunau e alu i Ketesemane ma Kalevario mo au. O le a ou le faia lava lena mea. Ou te le tau lavatoto. Ma ou te le tau oti lava mo agasala a se isi tagata. Ma ou te le tau tuuatoatasi lava faapena. Ae ua ou malamalama i ai. Ma ou te fiafia i ai. Ma ou te talisapaiaina. Ma o lona uiga ia te au e faapea e malamalama o Ia ia te au, e alofa o Ia ia te au ma e aapa mai o Ia ia te au. O lea la e le mafai ona ou faamatalaina pe na faapefea ona tupu lena mea. Ua na ona ou iloa lava ua tupu” (Jeffrey R. Holland, “The Savior Understands Me,” ChurchofJesusChrist.org).

Lolomi