Punaoa Faaleaiga
Vasega Fitu: Foiaina o Feteenaiga


Vasega Fitu

Foiaina o Feteenaiga

Faamoemoega o le Vasega

I lenei vasega, fesoasoani i matua:

  • Ia malamalama o le eseese o manatu o se mea masani ma o aiga e foia feeseeseaiga e iu ina vavalalata ma malolosi.

  • Ia aoao auala e taulima ai feeseeseaiga i le aiga.

  • Ia malamalama i auala e foia filemu ai feeseeseaiga.

O le Faafitauli o Feeseeseaiga e le Foia

Na aoao mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea o le aiga o le fili faapitoa lea a Satani: “E galue [Satani] e uunai atu se poloka o le le femalamalamaai i le va o le tama ma le tina. Na te faatosina fanau ia le usitai i o latou matua. … Pau lava lena o le mea e manaomia, aua e iloa e Satani o le mea e sili ona mautinoa ma lelei e aoga e faaleaga ai le galuega a le Alii o le faaitiitia lea o le taua o le aiga ma le paia o le auaiga.”1

Na manatua e se tina matua ma le faanoanoa tele iuga o feeseeseaiga e le i foiaina i lona aiga: “A o ou i ai i le sauniga o le tuugamau o lou tuagane mulimuli, na ou toe vaai faalemafaufau i mea na tutupu na faatiga i ou tuagane e toatolu, na tutuli ai i latou mai le aiga ma mai le talalelei toefuataiina lena e taua tele ia te au. O lou tama, o se tagata lotu, sa saua ma finauvale, e otegia lana fanau i nofoaga faitele faapea foi pe a na o latou. A o faasolo ina matutua ou tuagane, na amata ona latou finau atu. Na matautia ma mataga misaaga, ma na vave ona iu i upu masoa ma fusuaga. Na tuua e ou tuagane taitasi le aiga a o talavou lava, e seasea foi o mai e asi o latou matua. E le i mananao foi e toe aafia i le lotu na fiafia i ai lou tama.”

E tele mafuaaga o le feeseeseai. O nisi matua ua tuufau fanau, ua tuu atu lava i manaoga a latou fanau seia oo ina le mafai ona pulea amio a latou fanau. O isi ua saua tele, ua faaoso ai a latou fanau e tetee. O nisi matua e ave sese le manao masani a fanau mo le tutoatasi. O nisi fanau ua se ese ma aafia ma le loto i ai i amioga e soli ai tulafono ma tulaga faatonuina o le aiga.

E faatupuina le vavalalata ma malolosi tagata o le aiga pe afai e foia ma le manuia feeseeseaiga. A tuua e le foiaina, e faatamaia e feeseeseaiga le mafutaga faaleaiga ma maua ai le faanoanoa i tagata o le aiga.

Faapefea ona Foia Feeseeseaiga

I lana galuega talai i Sa Nifae, na tauleagaina e le Faaola i latou e fefinauai:

“Aua e moni, e moni ou te fai atu ia te outou, o le ua i ai le agaga o le finauga e le mai ia te au lea, a e mai le tiapolo, o le tama lea o finauga, ua ia faaosoina foi loto o tagata e fefinauai ma ita.

“Faauta, … o lau mataupu lenei, ia aveesea mea faapena” (3 Nifae 11:29–30).

Na fautuaina e Iesu tagata ia foia feeseeseaiga ma isi ao lei o mai ia te Ia:

“Afai tou te o mai ia te au, pe tou te mananao e o mai ia te au, ma e manatua ua i ai i lou uso se mea e faasaga ia te oe—

“Ia e alu i lou ala i lou uso, ma muamua ona e faalelei i lou uso, ona e sau ai lea ia te au ma le faamoemoe atoa o le loto, ma o le a ou taliaina oe” (3 Nifae 12:23–24; tagai foi i le 3 Nifae 12:9).

O nei aoaoga e faatatau i matua ma le ala e taulima ai a latou fanau. I le folafolaga i aiga, na tuuina mai ai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua se faaopopoga i le auala a le Faaola mo le tausia lelei o fanau: “Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu, ia tuuina atu i ai mea e manaomia i le faaleagaga ma le faaletino, ia aoao i latou e alolofa ma feauaunaai, ia tausia poloaiga a le Atua ma avea ma tagatanuu usiusitai i tulafono i soo se mea e nonofo ai.”2

Iloilo ma matua mataupu faavae nei mo le foiaina o feteenaiga.

Taulimaina Faafitauli a Matua—Tamaitiiti i se Uiga faaKeriso

I le faaaogaina o aoaoga a le Faaola i la latou matafaioi o ni matua, e tatau ona faaali le alofa ma le naunau o tama ma tina e foia le faafitauli, faia se talanoaga i se agaga feoeoeai ao faatumauina tulaga faatauaina ma tulaga faatonuina, i le taumafai e tauanau a latou fanau ao tumau i le le taliaina o le manao e pulea. E tatau i matua ona aoao a latou fanau i mataupu faavae sao ma le faamoemoega autu o tulafono i le aiga. E tatau ona latou uunaia a latou fanau ia fai filifiliga sao, faaoleole i latou pe a fia misa, faamamafa atu taunuuga pe a latou filifili e le usitai (tagai i le vasega 9), ma faatauanau atu ma le alofa pe afai ua lalata lava i latou i le faia o mea sese matuia.

Faalogo ia Malamalama

E tele feeseeseaiga e taofia pe a faaaoga e matua tomai o le faalogo lelei ma saili e malamalama ia latou fanau le mautonu, ma feita. Ua aoao mai tusitusiga paia “o le tali filemu e liliueseina ai le ita: ao le upu faatiga e tupu ai le ita” (Faataoto 15:1). E masani ona liusuavai lagona ita o se tamaitiiti pe a lagona e ia ua malamalama ma faaaloalo matua ia te ia. O matua e faalogo atonu latou te iloaina ua suia o latou lava lagona ma uiga.

Musu e Misa

O se tasi o mataupu faavae autu mo le foiaina o feteenaiga i le aiga e matua faigofie lava ma e masani ai ona le amanaiaina. E aafia ai le ola i le tulafono maualuga a Keriso ma le musu e misa. O Glenn Latham, o se faiaoga o matua o le Au Paia o Aso e Gata ai, ua faamamafaina mai le maualuga o le faataitaiga maoae a Keriso o le musu e finau ma isi, e tusa lava pe na tuuaia ma sauaina le tatau: “O Keriso o le faataitaiga sili lea o le le fia misa, e tusa lava pe feagai ma sauaga matautia ma le le manaomia; i taimi na feanu ai ia te ia, fetui, fepo, amusia, faaesea ma le taliaina, tauemuina ma iu lava ina faasatauroina (Mat. 26:67–70ma le 27:29, 35), na te le i upu leaga. Na te le i toe ta atu. E ui lava e mafai ona ia valaau maia i lalo ‘agelu e sili ona toatele i lekeona e sefulu ma le lua’ (Mat. 26:53), na te ‘le i upu leaga.’ Na upu leagaina o Ia i taimi uma, toeitiiti lava a faalausosoo, mai lava i le amataga e oo atu i le iuga o Lona soifua, e oo lava ia i latou na puapuagatia faatasi ma Ia: ‘O e na faasatauroina foi faatasi ma ia ua la upu leaga ia te ia’ (Mareko 15:32). … O le tele lava o le maualuga o le lelei, o le tele foi lena o le fiafia i ai o e upu leaga—ma o le itiiti foi lena o lona tali atu i le upu leaga. O le faataitaiga sili lenei e tatau i matua ona faataitaia pe a osofaia e fanau le taupulea. ‘Aua le Upu Leaga!’”3

O matua e mumusu e finau ma se tamaitiiti finauvale e vave ona iloa o le finauga e vave ona uma. E le tupu le tauaimisa ma le fufusu pe afai e musu le tagata e toatasi e auai. Na matauina e Latham, “I lau sailiiliga i le fofoina o faafitauli o le amio, na ou matua ofo i le iloaina afai e toafilemu matua, loto alofa, ma tuusao atu e oo lava i mata o le finau ma le ita mai, e 97 mai le 100 taimi, o le faamatalaga lona tolu tuusao [faamatalaga lona tolu o le faamoemoega faamatua], o le a usitai fanau.”4

O nisi matua atonu e manatu o se tali filemu (le le finau atu) ua tuuina atu ai i fanau le avanoa, e faataga ai i latou e manumalo, ma tuuina ai i latou e pulea mea a le aiga. E le o le sao lena. Na tulai Keriso ma le lototoa i luma o Ona fili saua, na puleaina e Ia i taimi uma Ana tali, e aunoa ma se manatu e sola. Sa alofa ia i latou ma le iloaina o lo latou vaivai, na oo lava i Lona tatalo atu i le Tama e faamagalo i latou (tagai i le Luka 23:34).

I isi vasega, e iloilo ai e matua auala e fefaasoaai ai o latou faamoemoega, e tuu atu ai ia latou fanau filifiliga i le va o nisi amioga e taliaina, ma le faamalosia o taunuuga ua uma ona ioeina pe afai e le usitai a latou fanau. Pe afai ua fia misa fanau, e mafai e matua ona toe faamanatu atu o latou faamoemoega i se auala agalelei ma le alofa ma faamanatu atu ia latou fanau ma le faaeteete taunuuga ua uma ona ioeina. Pe a fai e matua nei mea, o le a le tele loa ni mea e finau ai a latou fanau.

E masani ona puleaina fanau i se tulaga maoae i mea o loo tutupu o loo siomia ai i latou. O se tasi o mea e silisili ona latou mananao ai o le gauai mai lea o matua ia i latou. E tusa ai ma le saunoaga a Glenn Latham, “o le gauai atu faamatua o le malosiaga po o le taunuuga e silisili ona mamana i le faasa’osa’oina o amioga a le fanau.”5 Pe afai ua le faamanuiaina fanau i le mauaina o le gauai le lelei mai matua ona o lo latou finauvale, e masani lava ona latou faatoatoa malie ma aafia loa i amioga e sili ona taliaina e isi.

Mulimuli i Taiala Faaletusitusiga Paia mo le Aoaiina o Fanau

Atonu e manaomia e matua ona aoai se tamaitiiti “i taimi e tatau ai ma le maatiati, pe a uunaia ai e le Agaga Paia” ona faaali atu ai lea “o se alofa faateleina” nei manatu le tamaitiiti o outou o sona fili (MF&F 121:43). Na faamanino mai e Peresitene James E. Faust faapea o le Agaga Paia e uunaia le tagata e aoai ma le maatiati “ae seasea lava” ma e “soo se aoaiga e tatau ona faia i le filemu ma se naunautaiga ia faatalitonu ai le ua aoaia faapea ua faia mo lona lava lelei.”6 Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell o le Korana a le Toasefululua faapea taimi e tatau ai o lona uiga “amataga po o le vave,”7 ua fautua mai faapea o le aoaiga e tatau ona fai pe a uma le faafitauli ina ia malamalama i ai. O le upumaatiati i lenei fuaitau e le faapea o le ita po o le saua, ae o le manino ma le maoti. O matua atamamai e masani ona faaalia i se tamaitiiti le alofa pe a uma se feiloaiga matuia ma ia, i le tuuina atu i le tamaitiiti o le alofa faaletino talafeagai, ma o nisi taimi e faaauai le tamaitiiti i se gaoioiga faafiafia loto.

Faamasino ma le Faaeteete Feeseeseaiga i le va o Fanau

O nisi taimi e finau fanau ina ia gauai ma au atu ai matua ia i latou. O nei finauga e masani ona tuuina matua i se tulaga ua leai se manumalo. E le mafai lava ona latou iloa atoatoa le amataga o le feeseeseaiga ma le mea na tupu i le va o fanau. O le faaauau i le isi, e mafai ai ona latou tauia le tamaitiiti sese ma faaesea le isi.

E masani ona mafai ona lelei le fesoasoani a matua i le tu lea i le ogatotonu ma tuu atu i fanau le tiutetauave o le foiaina o le faafitauli. E mafai e matua ona fai lenei mea i le faaaogaina lea o tomai lelei tau fesootaiga, e pei ona faaalia i lenei faataitaiga (tagai foi i levasega 3).

Site Ma Vanise

Na ulu atu Tama i le potu ao fai piiga a Site, 12 tausaga, ma Vanise, 9 tausaga, i luga o le fola, o loo fufusu ma ee atu le tasi i le isi. Na amata ona tagi Vanise, ma na faaigoa o ia e Site o se pepe. Na oo atu Tama ma toso eseese i laua.

Tama:

O le a le mea o tupu i le va o oulua ia?

Site:

Na amata e Vanise.

Vanise:

E le o au. O oe na amata ai.

Tama:

Oi, ua lua tuuaia uma oulua mo le amataina o le faafitauli. (Tuu atu ia i laua le tiutetauave o le foiaina o le faafitauli.) O le a lo lua manatu o le a le mea e tatau ona fai e foia ai?

Vanise:

Tau atu ia Site e aua le toe faia au.

Site:

Aua le toe faia oe? Ae a au? O ai na avea au pepa pele ma faasalalau i le fola o le fale? Aua le toe lotea au mea, ona lelei lea o taua.

Tama:

(Ao tu i le va; o loo loloto le faalogo.) Ia Vanise, ua e fai mai o Site na amata ai, ma Site, ua e fai mai o Vanise na amata ai i le ave lea o au pepa pele ae le faanoi.

Vanise:

Ioe, ae o ai na aveina lau tisiketi ae le faanoi?

Tama:

O oulua uma ua tuuaia le tasi i le aveina o mea ae le faanoi. Sei ou toe fesili atu, o le a le mea e manaomia ona fai e foia ai lenei faafitauli?

Site:

Tau atu ia Vanise e faatagata matua.

Vanise:

O le a le mea e te le faatagata matua ai?

Tama:

(Ua saunia e faamamafa atu se taunuuga talafeagai.) E foliga mai ia te au o loo lua manano e faaauau le finauga. Atonu e sili pe a lua o i lua potu taitasi seia lua saunia e foia lenei faafitauli.

Site:

Ua ou saunia.

Vanise:

E faapena foi au.

Site:

Tau atu ia Vanise e manaomia le faanoi ae lei avea au mea.

Vanise:

E le faanoi mai lava Site ae lei avea au mea. E manaomia foi lona faanoi.

Tama:

O oulua uma la e mananao i le isi e faanoi ae lei avea ni mea. E sao lena?

Site:

Ioe.

Vanise:

Masalo.

Tama:

Ou te fiafia i lena manatu. Ua lelei lena mo oulua uma?

Site ma Vanise:

Ioe.

I lenei faataitaiga, na lelei le faamasinoga ona sa mafai ona faalogo le tama e aunoa ma le au i se tasi ma na ia maua ai le galulue faatasi o le fanau i le tuuina mai ma le faataunuuina o le fofo. O le taufaamatau o taunuuga e foliga mai na uunaia le fanau e vaai mo se fofo i le la faafitauli. I ui lava o le taunuuga na iu ina le manaomia, e mafai ona avea o se osofaalava talafeagai pe ana mananao pea le fanau e faaauau le finauga.

Atonu e le manaomia se fetuunaiga pe afai o loo i matua se mea e mananao ai le fanau. Mo se faataitaiga, pe afai o loo la aveina le la fanau i se taaloga ma o loo tauaimisa le fanau i totonu o le taavale, e faatu e matua le taavale ma tuu atu ia i latou se filifiliga—e mafai ona latou foia ai le finauga po o le toe ave o i latou i le fale. E masani lava o le fofo sili ona tuusao e sili ona aoga.

O nisi faiaoga mo le aoaoina o tiute faamatua e lagolago i le fai atu i fanau e o i fafo pe a tauaimisa ma aua le toe foi mai seiloga ua foia le finauga. Latou te talitonu o fanau, pe a tuua e aunoa ma le gauai atu o e matutua, e vave ona leai se uunaiga e misa. Atonu e sao lena, ae misa fanau mo mafuaaga e sili atu nai lo le tosina mai o e matutua. O le faalavelave o le tuua nao fanau e galulue i latou lava e foia le fefinauaiga atonu o le tamaitiiti malosi o le a sauaina le tamaitiiti vaivai faalelagona ma le faaletino. E tatau i matua ona faalogo i le poloaiga a le Tupu o Peniamina i ona tagata: “Ma o le a outou le tuu a outou fanau … [ia] misa ma fefinauai ma le tasi” (Mosaea 4:14).

O se Faataitaiga o le Foia-Faafitauli

O nisi aiga ua faaaogaina ma le manuia lenei faataitaiga e lima-laasaga mo le foiaina o feeseeseaiga, na maua mai le galuega a Susan Heitler e poto faapitoa i le mafaufau.8 O le faataitaiga e sili ona lelei pe a malamalama i ai tagata o le aiga ma malilie e faaaoga.

Laasaga 1: Tau mai Tulaga

E tau mai e tagata taitoatasi lona tulaga po o le filifiliga—pe faapefea ona ia foia le faafitauli—e aunoa ma le fefe i le faalavelave mai, osofaia, po o le ulagia. O nisi taimi e iloagofie atu le fofo i lenei faagasologa, e ui lava e masani ona oo mai fofo i le laasaga e 4.

Faataitaiga

Ua manao Tama e amata e le aiga se afiafi faaleaiga masani. Ua lelei ia Tina le le faia o afiafi faaleaiga. O Afereti, e 15 tausaga, e manao e taalo soka ma ana uo i afiafi o Aso Gafua. O Marieta, e 10 tausaga, e manao e fai afiafi faaleaiga.

Laasaga 2: Saili Popolega Autu

E saili e tagata o le aiga o latou tulaga i se vaaiga loloto, i le iloiloina o popolega o loo i tua atu o o latou tulaga.

E faasoa atu e Tama lona talitonuga faaleagaga o afiafi faaleaiga e mafai ona manuia ai lo latou aiga. O loo popole foi o ia i le uiga o le le usitai i taitai o le Ekalesia ae ua latou aoaoina mai le taua o lenei polokalama i le tele naua o tausaga.

O Tina, ao tuputupu ae sa vaai i lona aiga o tauaimisa i taimi uma lava latou te taumafai ai e fai se afiafi o aiga. E le manao o ia e tupu lea lava mea i lana fanau. A o ia manao e usitai i le fautuaga faaperofeta, e fefe o ia i avea le afiafi faaleaiga ma mafuaaga o le faateleina o feeseeseaiga nai lo lona taua.

Ua faasoa mai e Afereti ona lagona e uiga i le taua o le faatasi ma ana uo ma lona le manao e faatasi ma le aiga i se gaoioiga faaleagaga.

Ua faasoa mai e Marieta lona manao e fai le mea ua fai mai le perofeta i lo latou aiga e fai.

I lenei vaega, e tatau i tagata o le aiga ona vaai mo soo se popolega autu lava o loo tutusa ai tagata uma lava.

Ua matauina e tagata o le aiga latou te popole uma lava le tasi i le isi ma mananao ia fiafia ma tasi le aiga. Ua ia i latou uma lava se manao ia auai i gaoioiga e faamalosia ai le aiga, e ui lava latou te le malilie po o a na gaoioiga.

Laasaga 3: Mafaufauina ni Fofo se Tele e Ono Talafeagai

E fautuaina mai e tagata uma lava fofo e aunoa ma le osofaia po o le amusia. I le mafaufauina o fofo, e fautua mai e tagata uma lava le mea e fai e ia e saofaga ai i le fuafuaga atoa o le mea e fai e tali atu ai i popolega o tagata uma lava. O fofo taitasi, po o le a lava le le lelei, e tusia i lalo. O lenei saolotoga e maua ai mafaufauga e oo mai ai se fofo aoga.

E tusia se lisi e tagata o le aiga o nei fofo e ono talafeagai:

  • E fai afiafi faaleaiga i afiafi o Aso Gafua ae le’i faia soka.

  • Filifili e aua le faia afiafi faaleaiga.

  • Fai afiafi faaleaiga ae faanoi latou e le mananao e auai.

  • Fai afiafi faaleaiga i le afiafi o se Aso Sa.

  • Fai se gaoioiga faaleafiafi faaleaiga e aunoa ma se savali faaleagaga.

  • Fai afiafi faaleaiga, ae tuu i le faitalia le auai i gaoioiga faaleagaga.

Laasaga 4: Filifili se Fofo

A maea mafaufauga, ona iloilo lea e tagata o le aiga fautuaga taitasi ma faia se fuafuaga e tali atu i popolega o tagata uma. Ona o le fofo e tele lava ina manaomia ai vaega e tele e taulima ai popolega o tagata uma o le aiga, e tatau i le aiga ona mafaufau i le “fausia o se lisi o fofo nai lo le na ona … saili o se po o le fofo.”9

E taua lagona o matua e pei foi o lagona o fanau. Mo se faataitaiga, atonu e mananao se ulugalii e aoao atu mataupu faavae o le talalelei i le afiafi faaleaiga ao manao se tamaitiiti tau lava o le faia o ni taaloga. Ina ia faatauaina lagona o le tamaitiiti e faapea foi laua, e mafai e matua ona faaaofia ai aoaoga o le talalelei i se auala e fiafia ai le tamaitiiti ma malamalama ai o ia.

A uma loa ona faataatia se fuafuaga, o tiutetauave mo le faataunuuina o le fuafuaga ua ioeina ma tautinoga ua maua mai i e auai.

Ina ua uma ona iloiloina manatu, ua fuafua loa le aiga e fai afiafi faaleaiga i afiafi o Aso Sa i taimi uma lava e taalo soka ai Afereti i le afiafi e sosoo ai. E naunau lava matua ia faia afiafi faaleaiga i afiafi o Aso Gafua, ae leai se taua pe a le i ai le la tama tama.

Ua naunau Afereti e faatasi ai i talanoaga faaletalalelei i afiafi faaleaiga pe afai e le faia e ia lesona. Ua maua e Tina se lagona lelei i lena faatulagaga, ae maise lava ua malilie lana fanau i fonotaga. O le tiute o Tama o le faatulagaina ma le taitaia o fonotaga. O Tama, Tina, ma o nisi taimi o Marieta e auauai i le faia o lesona.

Laasaga 5: Faatino le Fofo

Ao faatinoina e tagata o le aiga le fofo, latou te iloiloina ni suiga e manaomia. O nisi taimi, atonu e manaomia lo latou sailia o se isi fofo.

O se Feagaiga Fou

Sa tauina mai e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili faapea na faailoaina mai e Iesu Keriso i le taimi o lana galuega talai i le lalolagi se feagaiga fou—o se feagaiga fou ma sili atu e manaomia ai alii ma tamaitai e ola i se tulafono e maualuga atu. E le toe mulimuli tagata (e aofia ai matua) i se tulafono o le taui ma sui (tagai i le Esoto 21:24), ae tatau ona taitaia i latou e le manao ia faia le lelei, i le liliu atu i ai o le isi alafau ia i latou e fepo mai i latou (tagai i le Mataio 5:39). E tatau ona latou alolofa atu i e ita mai ia te i latou ma tatalo mo i latou ua tuuai fua mai ma faasaua mai ia te i latou (tagai i le Mataio 5:44). E tatau ona latou saili ma mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia ia latou mea e fai atu i isi.10

Alofa i le Aiga

Na faamatalaina e Peresitene Thomas S. Monson se tala faamomoi loto e faamamafaina ai le taua o le foiaina o eseesega na e mafai ona faatamaia le lotogatasi i le aiga:

“O loo i ai ni aiga ua i ai ni tina ma ni tama, atalii ma ni afafine o e ua tavavaeesea mai i latou lava mai isi ona o faamatalaga e soona lafo. O se tala i le ala na toetoe a tupu ai se faalavelave faapena, na tupu i le tele o tausaga ua mavae i le olaga o se tasi o alii talavou, ma ona o mafuaaga e le faalauaiteleina o le a faaigoa ai o ia ia Siaki.

“I le olaga atoa o Siaki, e tele taimi na tauaimisa leaga ai i laua ma lona tama. I se tasi aso, ao 17 ona tausaga, na matua misa leaga ai lava i laua. Na fai atu Siaki i lona tama, ‘O le vao tonu lava lenei e gau ai le tua o le kamela. O le a ou aluese ma le aiga, ma ou te le toe foi mai lava.’ Ina ua uma ona fai atu lea faamatalaga, na alu atu loa i le fale ma tapena lana ato. Na aioi atu lona tina ia te ia e nofo; Ae na ita tele o ia sa le faalogo ai. Sa ia tuua lona tina o loo tagi i le faitotoa o le fale.

“Ao ia tuua lo latou fanua, na toetoe lava a pasi atu ma le faitotoa, ae ia faalogoina loa lona tama o fono mai ia te ia, ‘Siaki, ou te iloa o le tele o le leaga ua mafua ai ona e alu, e pau ia au. O lenei mea ou te matua faamalie atu ai lava. Ou te manao ia e iloa afai e i ai se taimi e te toe fia foi mai ai i lo tatou aiga, e talia lava oe i soo se taimi ma le fiafia. Ma o le a ou taumafai e avea au ma se tama e sili ona lelei mo oe. Ou te manao ia e iloa ou te alofa pea ia te oe e le aunoa.’

“Sa leai se tala na fai mai e Siaki, ae sa alu atu o ia i le nofoaga e faatali ai le pasi ma faatau se pepa o lona pasese e alu ai i se nuu mamao. A o nofonofo o ia i totonu o le pasi ma vaavaai i le mamao ua mouese atu,sa amata ona ia mafaufau i upu a lona tama. Sa oo ina ia iloa le tele naua o le alofa na mafai ai ona faia e lona tama le mea sa ia faia. Sa faatoese mai lona tama. Sa ia toe valaauliaina o ia e toe foi atu, ma sa tagitagi pea ia upu i le ea o le taumafanafana: ‘Ou te alofa ia te oe.’

“O le taimi lena na iloa ai e Siaki, o le isi mea na te faia, o le a tuu atu lava i lana filifiliga. Sa ia iloa na o le pau le auala e mafai ona maua ai lona filemu, o le faailoa atu lea i lona tama o lenei uiga faatagata matua, agalelei, ma le alofa lea sa faaali mai e Papa ia te ia. Na aluese mai Siaki mai le pasi. Sa ia toe faataua se pepa o lona pasese e toe foi atu ai i le fale ma foi atu ai loa.

“E taunuu atu ua tea laitiiti le tulua o po, na ulu atu i le fale ma ki le moli. Sa nofonofo ai iina i le nofoa faalue lona tama, ma ona lima i lona ulu. A o tilotilo ae o ia i luga ma vaaia ai Siaki, sa tu ae o ia mai lona nofoa ma faanatinati atu ma fusi mai e le tasi le isi. E masani ona faapea mai Siaki, ‘O na tausaga mulimuli sa ou i ai i lou aiga, o ni tausaga aupito sili ia ona fiafia o lou olaga.’

“E mafai ona tatou faapea ane, o se tamaitiiti lea na liua i se po e tasi, ma avea ma se tagata matua. O se tama lea o le sa pulea lona ita ma lona faamaualuga, na laveaiina lona atalii ao lei avea o ia ma se tasi o lena ‘vaegaau taase’ tele, e mafua mai i aiga ua faataapeapeina ma ua malepelepe. O le alofa o le fusi lea, ma le pulu pasama na fusia faatasi ai le aiga. O le alofa e tele taimi e lagonaina ai, ae seasea foi ona faaalia. …

“… O la tatou matafaioi lena, ioe, o se tiute faamaoni, ina ia aapa atu ia i latou o e ua … se ese mai le lio o le aiga.”11

Ao ola aiga i le feagaiga fou na faailoaina mai e le Faaola, i le foiaina o eseesega i se auala alofa, faauo, o le a latou olioli i le alofa sili atu, filemu, ma le lotogatasi ia latou mafutaga faaleaiga.

Faamatalaga

  1. “The Sacred Responsibilities of Parenthood” i le Brigham Young University 2003–2004 Speeches (Provo: Brigham Young University, 2004), 89.

  2. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49.

  3. Christlike Parenting: Taking the Pain out of Parenting (Seattle: Gold Leaf Press,1999), 66.

  4. Christlike Parenting, 69.

  5. Christlike Parenting, 67.

  6. I le Conference Report, Oke. 1980, 51; po o le Liahona, Ape. 1981, 35.

  7. I le Conference Report, Ape. 1993, 62; po o le Liahona, Iulai 1993, 89,–92.

  8. From Conflict to Resolution: Skills and Strategies for Individual, Couple, and Family Therapy saunia e Susan M. Heitler, Ph.D. Copyright © 1990 e Susan Heitler. Faaaogaina i le faatagaga mai le W. W. Norton & Company, itulau 22–43.

  9. The Power of Two: Secrets to a Strong and Loving Marriage (California: New Harbinger Publications, 1997), 202.

  10. Tagai “O le Mautinoa o se Feagaiga Sili ona Lelei,” Liahona, Set. 2003, 3–6.

  11. I le Conference Report, Oke. 2003, 61–62; po o le Liahona, Nov. 2003, 56.

“E iloa e Satani o le mea e sili ona mautinoa … e faaleaga ai le galuega a le Alii o le faaitiitia lea o le taua o le aiga ma le paia o le auaiga.”

Elder M. Russell Ballard

Lolomi